PENTAGON ubrzano razvija planove za moguću vojnu operaciju na Kubi u slučaju da američki predsjednik Donald Trump izda naredbu za intervenciju, doznaje USA Today.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Dva izvora upoznata s planiranjem rekla su za USA Today, pod uvjetom anonimnosti jer nisu ovlašteni govoriti za medije, da se radi o konkretnim vojnim pripremama koje bi mogle biti aktivirane u kratkom roku.

Takve direktive predstavljale bi eskalaciju napetosti između SAD-a i Kube koje su započele u siječnju, kada je Trumpova administracija ograničila isporuke nafte Kubi u sklopu šire kampanje pritiska na komunističku vlast na otoku.

USA Today zatražio je komentar od američkog Ministarstva obrane i Južnog zapovjedništva SAD-a, ali odgovor nije dobio.

Planovi kruže Washingtonom, pregovori bez jamstva uspjeha

Informacije o mogućim planovima eskalacije prvi su objavljene na platformi Substack portala Zeteo, nakon čega su se proširile političkim krugovima u Washingtonu.

SAD i Kuba potvrdili su da su u ranoj fazi pokušaja pronalaska izlaza iz krize, no nije jasno koliko je svaka strana spremna na ustupke. USA Today je još u ožujku izvijestio da dvije zemlje razgovaraju o mogućem povijesnom gospodarskom sporazumu koji bi mogao ublažiti napetosti.

Unatoč tome što je fokus Trumpove administracije posljednjih tjedana preusmjeren na rat s Iranom, napetosti između Washingtona i Havane dodatno su porasle. Trump je sugerirao da očekuje da će uskoro imati "čast" da "preuzme Kubu, u nekom obliku", dodajući: "Hoću li je osloboditi ili preuzeti - mislim da mogu s njom raditi što god želim."

Trump je prekjučer u Bijeloj kući rekao: "Možda ćemo svratiti do Kube kad završimo s ovim", misleći na sukob s Iranom.

Kuba prijeti odgovorom, raste strah od intervencije

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel u intervjuu za Newsweek poručio je da će se zemlja braniti u slučaju američkog napada. "Boriti ćemo se, branit ćemo se, i ako padnemo u borbi, umrijeti za domovinu znači živjeti", rekao je.

Napetosti su dodatno porasle nakon tajne američke operacije početkom siječnja u kojoj je iz Venezuele izvučen bivši predsjednik Nicolás Maduro. Ta akcija izazvala je šok među kubanskom dijasporom i potaknula nagađanja da bi Kuba mogla biti sljedeća meta.

Tijekom te operacije poginula su 32 kubanska vojnika koji su čuvali Madura, što je dodatno pojačalo strah od šireg regionalnog sukoba.

Dugogodišnje rasprave o intervenciji

SAD desetljećima razmatra mogućnost vojne intervencije na Kubi, još od 1959. godine kada je komunist Fidel Castro preuzeo vlast i zemlju povezao sa Sovjetskim Savezom.

Najnovija kriza dodatno je pogoršana američkom blokadom isporuka nafte, koja je gurnula kubansko gospodarstvo u duboku energetsku i ekonomsku krizu te povećala političke tenzije na otoku.