Amerika i Iran blizu konačnog dogovora. Traje sastanak o Hormuzu
U PONOĆ je na snagu stupilo desetodnevno primirje između Izraela i Libanona.
Ključne informacije:
- Macron i Starmer u Parizu na razgovorima o Hormuškom tjesnacu
- Izvori Reutersa: Amerika i Iran blizu dogovora
- Politico: Trump želi pregovorima okončati rat s Iranom, spreman na ustupke
- Pakistan pozdravlja primirje u Libanonu i hvali Trumpovu "mudru" diplomaciju
- Cijena nafte pala nakon što je primirje u Libanona i Izraela stupilo na snagu
- Slavlje u Libanonu nakon što je primirje stupilo na snagu. Trump: Ovo je povijesni dan
- Trump: Iran pristao predati uranij, kraj rata je blizu
- Trump proglasio desetodnevno primirje Izraela i Libanona, Netanyahu pristao
- Amerika širi blokadu Irana na cijeli svijet
- Šef IEA upozorava: Europa ima avionskog goriva za još samo šest tjedana
- Papa nakon Trumpova napada: Svijet uništavaju tirani koji troše milijarde na ratove
- Iran prijeti potapanjem američkih brodova u Hormuškom tjesnacu
Svjetski čelnici danas se okupljaju u Parizu na razgovorima o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, i to bez sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država.
Hormuški tjesnac trenutačno je praktično zatvoren. Iran blokira većinu tankera koji pokušavaju proći, dok su Sjedinjene Američke Države ovog tjedna najavile vlastitu blokadu iranskih tankera koji pokušavaju napustiti područje.
Iako je određeni promet kroz pomorski koridor i dalje moguć, Iran povremeno naplaćuje prolazak. Unatoč tome, razina prometa daleko je ispod pretkriznog prosjeka od više od 100 brodova dnevno.
Poremećaj u prometu kroz ovaj ključni pomorski pravac snažno je pogodio svjetsko gospodarstvo. Cijene energije naglo su porasle, a raste i rizik od ubrzavanja inflacije na globalnoj razini.
Američki predsjednik Donald Trump ponovno otvaranje tjesnaca postavio je kao jedan od prioriteta, pritom kritizirajući saveznike zbog toga što nisu poslali vojne brodove kako bi pomogli u obnovi sigurnog pomorskog prometa.
Analitičari upozoravaju da su iranski napadi na Hormuški tjesnac, kao odgovor na napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, bili očekivani.
Kontrola nad tjesnacem daje Iranu značajnu polugu utjecaja na globalno gospodarstvo, osobito kroz utjecaj na cijene energenata.
Upravo zbog toga, svako moguće rješenjem uključujući i vojno, nosi velik rizik dodatne eskalacije, dok diplomacija, unatoč sporosti, zasad ostaje ključni alat za stabilizaciju situacije.
Članovi iranske židovske zajednice javno su se usprotivili američko-izraelskom ratu protiv Irana, javlja Reuters.
>> Opširnije
Britanski premijer Keir Starmer stigao je u Pariz na razgovore o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Starmer je viđen kako se sastaje s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a dvojica čelnika pozirala su fotografima prije privatnog sastanka.
Ujedinjena Kraljevina preuzela je vodeću ulogu u okupljanju koalicije država koje nisu izravno uključene u rat s Iranom, s ciljem rada na ponovnom uspostavljanju sigurnog prometa kroz ključni pomorski prolaz.
Starmer i Macron danas će predsjedati virtualnim summitom na kojem će sudjelovati oko četrdeset država, ali ne i Sjedinjene Američke Države ni Izrael.
Lina Khatib, suradnica think tanka Chatham House s fokusom na Bliski istok, smatra da postoji "velika vjerojatnost" da bi desetodnevno primirje moglo prerasti u nešto konkretnije i dugoročnije.
"To je zato što je u interesu svih uključenih strana da pokažu uspjeh", izjavila je Khatib za BBC Radio 4 u emisiji Today.
"Naravno, za Sjedinjene Američke Države predsjednik Donald Trump već si je pripisao zasluge za primirje. Želi pokazati da završava ratove."
"Za Izrael, premijer Benjamin Netanyahu rekao je da primirje ne znači povlačenje iz Libanona, ali i on mora pokazati rezultate."
"Isto vrijedi i za Iran i Hezbolah. Iran je već preuzeo zasluge za primirje tvrdeći da je ono rezultat njegovih pregovora sa SAD-om u Pakistanu."
"Budući da svi žele pokazati uspjeh, postoji veća mogućnost da se primirje održi", zaključila je.
Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Saeed Khatibzadeh izjavio je da Teheran odbacuje svako privremeno primirje i traži sveobuhvatni kraj rata u cijeloj regiji.
>> Opširnije
Hezbolah je poručio da "drži prst na okidaču" u slučaju bilo kakve "izdaje ili prijevare" od strane Izraela tijekom važećeg primirja u Libanonu.
U priopćenju objavljenom na Telegramu, skupina koju podupire Iran osvrnula se na svoje dosadašnje djelovanje u sukobu, navodeći da je između 2. ožujka i 16. travnja provela ukupno 2.184 operacije protiv Izraela.
Hezbolah, koji je u nizu zemalja, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu i Sjedinjene Američke Države, proglašen terorističkom organizacijom, nije sudjelovao u pregovorima o primirju. Umjesto toga, Izrael je pregovarao s libanonskom vladom.
Reagirajući na vijest o primirju u četvrtak, Hezbolah je poručio kako "svako primirje mora biti sveobuhvatno na cijelom teritoriju Libanona te ne smije dopustiti izraelskom neprijatelju nikakvu slobodu kretanja".
Izrael je pristao na privremeno primirje u trajanju od deset dana, no premijer Benjamin Netanyahu istaknuo je kako će izraelske snage ostati u "sigurnosnoj zoni" na libanonskom teritoriju tijekom trajanja primirja.
Diplomatski napori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogli bi uskoro rezultirati dogovorom o završetku rata, javlja Reuters pozivajući se na pakistanski izvor uključen u posredovanje.
>> Opširnije
Mnogi stanovnici sjevernog Izraela osudili su desetodnevno primirje koje bi trebalo zaustaviti sukobe s Hezbollahom u Libanonu i prekinuti prekogranične napade.
Lokalni dužnosnici tvrde da ih je odluka zatekla nespremne.
"Stanovnici sjevera osjećaju da su ponovno izdani", izjavio je David Azulay, predsjednik lokalnog vijeća Metule, a prenosi list Yedioth Ahronoth.
Prema istom izvoru, čelnik regionalnog vijeća Mateh Asher, Moshe Davidovich, upozorio je da će se "cijena platiti krvlju, uništenim domovima i razorenim zajednicama".
Izraelski mediji ističu kako je primirje službeno objavio američki predsjednik Donald Trump, dok izraelski premijer još nije završio obavještavanje sigurnosnog kabineta.
U videoobraćanju u četvrtak navečer, Benjamin Netanyahu pokušao je odgovoriti na kritike poručivši građanima: "Ostajemo u južnom Libanonu unutar ojačane sigurnosne zone."
Naglasio je kako Izrael ima dva ključna cilja u pregovorima s Libanonom: razoružanje Hezbollaha i postizanje održivog mirovnog sporazuma.
Predsjednik Trump želi pregovorima okončati rat s Iranom, suočen s rastućim troškovima i padom popularnosti. Unatoč javnoj retorici, tajni pregovori su u tijeku, ali ključne točke spora ostaju.
>> Opširnije
Iran je pozdravio primirje u Libanonu, ocijenivši ga istodobno diplomatskim uspjehom i rezultatom "otpora" Hezbollaha.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Esmail Baqaei izjavio je da Teheran primirje vidi kao dio šireg razumijevanja sa Sjedinjenim Američkim Državama, postignutog kroz pregovore uz posredovanje Pakistana. Naglasio je kako je Iran dosljedno zagovarao šire regionalno primirje.
Visoki dužnosnici također su istaknuli ulogu Hezbollaha. Predsjednik parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf poručio je u objavi na arapskom jeziku na društvenoj mreži X da je sporazum "ništa drugo nego rezultat postojanosti Hezbollaha i jedinstva Osovine otpora" – pojma kojim Teheran označava mrežu svojih regionalnih saveznika.
Esmail Qaani, zapovjednik elitnih postrojbi Quds unutar Iranske revolucionarne garde, nazvao je Hezbollah "pobjednikom", tvrdeći da je dogovor rezultat ustrajnog otpora u Libanonu i potpore Islamske Republike Iran.
Iranski državni mediji u velikoj su mjeri prenijeli stavove visokih dužnosnika, prikazujući primirje u Libanonu kao posljedicu "otpora" Hezbollaha i diplomatskog pritiska Teherana.
Državni informativni kanal IRINN jutros je objavio da su "otpor" Irana i Hezbollaha "prisilili" Sjedinjene Američke Države i Izrael na prihvaćanje desetodnevnog primirja u Libanonu.
Pakistanski premijer Shehbaz Sharif pozdravio je vijest o desetodnevnom primirju između Izraela i Libanona, pritom pohvalivši američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog "hrabrih i mudrih diplomatskih napora".
Sharif je istaknuo i "nepokolebljivu potporu Pakistana suverenitetu i teritorijalnom integritetu Libanona".
Pregovori između Izraela i Libanona održani su ovoga tjedna u Washingtonu uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, što predstavlja povijesni korak prema uspostavi diplomatskih odnosa između dviju susjednih zemalja.
Ovaj razvoj događaja dolazi nakon neuspjeha pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, koji su prošlog vikenda održani uz posredovanje Pakistana. Islamabad je pomogao u postizanju dvotjednog primirja koje je trenutno na snazi između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron dao je "punu podršku" desetodnevnom primirju između Izraela i Hezbollaha u Libanonu, no istodobno je upozorio na potrebu opreza.
"Izražavam i zabrinutost da bi primirje već moglo biti narušeno nastavkom vojnih operacija", poručio je Macron u objavi na društvenim mrežama.
Pozvao je na zaštitu civilnog stanovništva s obje strane granice između Libanona i Izraela.
"Hezbollah mora odustati od oružja. Izrael mora poštovati suverenitet Libanona i zaustaviti rat", naglasio je.
Podsjetimo, kasnije danas u Parizu će britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron predsjedati virtualnim sastankom četrdesetak država, s ciljem uspostave multilateralne misije za obnovu sigurnog prolaza brodova kroz Hormuški tjesnac.
Svijet se mora pripremiti na "znatno više" cijene energije ako se Hormuški tjesnac ne otvori, upozorio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), Fatih Birol.
>> Opširnije
Krhko primirje Izraela i Libanona, započeto kršenjem, opterećeno je izraelskim odbijanjem povlačenja iz južnog Libanona i Hezbolahovim otporom.
>> Opširnije
Zbog rata u Iranu, američka pošta obustavila je dostavu paketa vojnicima na Bliskom istoku. Tisuće paketa su zapele, a obitelji su zabrinute zbog nestašice hrane i niskog morala vojnika.
>> Opširnije
Europski desničarski populisti, poput Le Pen i AfD-a, distanciraju se od Trumpa. Smatraju ga političkim teretom, osobito nakon Orbánovog poraza u Mađarskoj, rata u Iranu i svađe s papom.
>> Opširnije
Svjetski čelnici pozdravili su prekid vatre između Izraela i Libanona, koji je stupio na snagu, ističući nadu da će otvoriti put trajnom miru u regiji.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da je primirje "olakšanje", dodavši da je sukob već odnio previše života te pozvala na "put prema trajnom miru" uz puno poštivanje suvereniteta Libanona. Naglasila je i da će EU nastaviti pružati humanitarnu pomoć libanonskom stanovništvu, dok je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa poručio da će Unija nastaviti podupirati Libanon.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani ocijenio je primirje "ključnim korakom" za stabilnost Bliskog istoka i izrazio nadu da će brzo dovesti do mira. Sličnu poruku poslala je i diplomacija Ujedinjenih Arapskih Emirata, istaknuvši da je važno spriječiti daljnju eskalaciju i stvoriti uvjete za stabilnost u regiji.
Glavni tajnik UN-a António Guterres pozdravio je prekid vatre između Izraela i Libanona te zahvalio SAD-u na posredovanju u postizanju dogovora.
"Nadam se da će ovo otvoriti put pregovorima o dugoročnom rješenju sukoba i pridonijeti naporima za trajni i sveobuhvatni mir u regiji", poručio je.
Pozvao je sve strane da poštuju primirje i da se "u svakom trenutku pridržavaju međunarodnog prava".
Američka vojska objavila je nove fotografije nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln koji sudjeluje u provedbi pomorske blokade u Arapskom moru.
Na brodu se nalazi zrakoplovno krilo koje uključuje osam stealth lovaca F-35C, borbene avione F/A-18, zrakoplove za elektroničko ratovanje EA-18G, zapovjedno-nadzorne avione E-2D te helikoptere MH-60 i logističke letjelice CMV-22B Osprey.
Američko vojno zapovjedništvo CENTCOM objavilo je snimku iz Omanskog zaljeva na kojoj se vidi vojni helikopter kako prati trgovački brod tijekom provedbe pomorske blokade.
>> Opširnije
Velika Britanija i Francuska danas će predsjedati sastankom saveznika o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Kako je priopćio ured britanskog premijera, na sastanku se očekuje sudjelovanje oko 40 zemalja, a fokus će biti na očuvanju krhkog primirja u regiji i osiguravanju slobode plovidbe kroz tjesnac.
Iran je praktički zatvorio taj ključni pomorski pravac nakon američko-izraelskih napada, dok su SAD pokrenule blokadu iranskih luka, što je dovelo do rasta cijena energije na globalnim tržištima.
Britanski premijer Keir Starmer trebao bi poručiti da je "bezuvjetno i hitno" ponovno otvaranje tjesnaca "globalna odgovornost", a prema pozivu iz Elizejske palače, razgovarat će se i o mogućem raspoređivanju obrambene međunarodne vojne misije za zaštitu plovidbe.
Američki predsjednik izjavio je da je Teheran pristao predati obogaćeni uranij, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda.
Govoreći na događaju u Las Vegasu, Trump je ocijenio da rat ide "izvrsno" i da bi uskoro mogao završiti. Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao ne razvijati nuklearno oružje i predati ono što je nazvao "nuklearnom prašinom", odnosno obogaćeni uranij za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.
Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Trump je dodao i da nije siguran da će biti potrebno produžiti primirje, koje istječe za pet dana.
Američki predsjednik Donald Trump tijekom razgovora s novinarima izjavio je da papa Lav XIV. podržava ideju da Iran ima nuklearno oružje, na što je novinarka rekla da to papa nikad nije rekao.
>> Opširnije
Cijene nafte blago su pale nakon što je stupio na snagu prekid vatre između Izraela i Libanona. Globalna referentna cijena Brent pala je za gotovo jedan posto, na oko 98,5 dolara po barelu, dok je američka nafta pala za 1,2 posto, na približno 93,6 dolara (oko 86 eura).
Na azijskim tržištima dionica zabilježen je blagi pad nakon rasta tijekom tjedna. Japanski indeks Nikkei 225 pao je za 0,8 posto, dok je južnokorejski Kospi oslabio za 0,3 posto.
Trump je prekid vatre između Izraela i Libanona nazvao "povijesnim" danom za Libanon.
"Događaju se dobre stvari!!!", napisao je na Truth Socialu. U ranijoj objavi poručio je i da se nada kako će se Hezbolah tijekom ovog važnog razdoblja "ponašati lijepo i kako treba".
U Libanonu su zabilježene scene slavlja i olakšanja nakon stupanja primirja, a raseljeni stanovnici počeli su se vraćati svojim domovima. U pojedinim dijelovima čula se i slavljenička pucnjava.
Na snagu je stupio prekid vatre između Izraela i Libanona, koji je počeo u ponoć po hrvatskom vremenu. Donosimo ključne informacije:
- Prekid vatre predviđen je za početno razdoblje od deset dana, uz mogućnost produljenja, poručili su iz SAD-a.
- Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da bi to moglo otvoriti prostor za "povijesni mirovni sporazum" s Libanonom.
- Hezbolah, koji ima potporu Irana, pristao je poštovati primirje, ali uz uvjet da ono uključuje "potpuni prekid napada na cijelom teritoriju Libanona" i zabranu kretanja izraelskih snaga.
- Netanyahu je istodobno rekao da će izraelske snage ostati u sigurnosnoj zoni dubokoj 10 kilometara na jugu Libanona, što je u suprotnosti sa zahtjevom Hezbollaha za potpunim povlačenjem.
- Američki State Department poručio je da libanonska vlada mora poduzeti "konkretne korake" kako bi spriječila Hezbollah u napadima na Izrael te da su libanonske sigurnosne snage jedine odgovorne za suverenitet i obranu zemlje.
- Izraelska vojska objavila je da je u 24 sata prije stupanja primirja na snagu pogodila više od 380 ciljeva Hezbollaha na jugu Libanona, uključujući lansere raketa, zapovjedna mjesta i pripadnike te skupine.
Nije jasno koji će biti sljedeći koraci. Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je pozvao čelnike Izraela i Libanona u Bijelu kuću, no zasad nema potvrde o tom sastanku.
Facebook
Google
