ČLANICA Uprave Fine Vinka Ilak i predsjednik udruge Padobran Igor Škrgatić gostovali su u HTV-ovoj emisiji "Studio 4". Ilak je odbacila navode da nešto manje od 200 tisuća građana s blokiranim računima duguje 4,2 milijarde eura.

"Točan broj je da je danas dug oko 3 milijarde eura. Ako gledamo unatrag, 2017. godine bio je gotovo 6 milijardi eura, a nakon vladinih mjera pao je na oko 2,5 milijarde", navela je.

Potvrdila je kako je u posljednje vrijeme zabilježen blagi rast ukupnog duga. "U 2026. u odnosu na početak 2025. dug je porastao za oko 3,8 posto, ali je broj blokiranih pao", naglasila je.

Ilak: 0,7 posto dužnika duguje više od 51 posto ukupnog duga

"Prije mjera 2018. imali smo 323 tisuće blokiranih građana, a danas ih je 197 tisuća. Jasno je da je broj pao", nastavila je. Tvrdi kako je otpis dugova imao ograničen učinak, ali je kombinacija mjera donijela rezultat, odnosno 125 tisuća građana manje u blokadi.

"Posebno se ističe struktura duga koja ruši uvriježenu predodžbu da su svi blokirani socijalni slučajevi. 1473 dužnika, od ukupno 197 tisuća, što je 0,7 posto, duguje 1,6 milijardi eura, odnosno više od 51 posto ukupnog duga", ustvrdila je.

To znači da preostalih gotovo 196 tisuća građana dijeli drugu polovicu duga. Otkrila je kako je rekorder jedan umirovljenik s dugom od oko 118 milijuna eura. Na pitanje kako je moguće da takav dug postoji, odgovorila je: "Riječ je uglavnom o bivšim poduzetnicima i vlasnicima tvrtki koji su jamčili za obveze. Prosječan građanin ne može se zadužiti za takve iznose."

Škrgatić: Blokirani su samo jedan dio problema

Škrgatić je poručio da se njegova organizacija ne susreće s takvim ekstremnim slučajevima. "Nama dolaze ljudi kojima se dogodio život. Ušli su u dugove zbog objektivnih okolnosti i imaju potencijal da ih riješe kroz restrukturiranje ili osobni stečaj", napomenuo je.

Naglasio je kako je problem širi od same blokade računa. "Pokušavam uvesti pojam prezaduženih, jer blokirani su samo jedan dio problema. Postoje ovrhe kod poslodavaca i na mirovinama koje nisu u potpunosti obuhvaćene statistikama", upozorio je.

Dodatni problem su takozvane neaktivne ovrhe. Ako tri godine nema naplate i šest mjeseci nema aktivnosti, ovrha se deaktivira, ali dug ne nestaje. To može dovesti do novog kruga blokada. Kad se dužnik odblokira, vjerovnici ponovno pokreću ovrhe. "Zato je važno gledati i taj dio duga kod konsolidacije", kazao je.

Ilak: Kod jednostavnog stečaja dužnik se oslobađa samo dijela obveza

Fina provodi i institut jednostavnog stečaja, no Ilak naglašava da on nije trajno rješenje. "To nije pravi stečaj, nego svojevrsni flaster. Namijenjen je manjim dugovima do 2654 eura", objasnila je. Postupak se pokreće automatski, a sud može otpisati dug ako dužnik nema imovine. Iznijela je podatak da je do sada provedeno oko 55 tisuća takvih postupaka.

Škrgatić smatra kako određeni mehanizmi pomažu, ali da sustav ne rješava problem u cijelosti. "Dio duga se otpisuje, ali to nije trajno rješenje. Dužnici moraju uzeti u obzir sve obveze, uključujući i neaktivne, kako bi ih stvarno riješili", istaknuo je.

"Kod jednostavnog stečaja dužnik se oslobađa samo dijela obveza, pa mu često ostanu drugi dugovi. Zato se vrlo lako ponovno blokira", priznala je Ilak. Od oko 50 tisuća provedenih jednostavnih stečajeva, čak 22 tisuće dužnika u nekom je trenutku ponovno blokirano.

"Redovni stečaj potrošača jedino je rješenje koje obuhvaća sve dugove. Pokreće ga sam dužnik, sud kontrolira postupak i provjerava imovinu i poštenje potrošača", dodala je Ilak.

Međutim, rijetki se odlučuju na taj postupak. "Broj je malen, dvoznamenkast godišnje, jer zahtijeva aktivnost dužnika, prikupljanje dokumentacije i odlazak na sud. Mnogi nisu dovoljno informirani ili se boje stigme", rekla je Ilak.

Škrgatić: Ljudi imaju otpor prema birokraciji i pravosuđu

Udruga Padobran istaknula je rezultate svog djelovanja. "Od 2019. pomogli smo više od pet tisuća ljudi da izađu iz blokade ili prezaduženosti", naveo je Škrgatić.

Napomenuo je kako rješenje nije univerzalno. "Ne može se svima pomoći kroz konsolidaciju. Ljudi moraju imati redovna primanja i kreditnu sposobnost. Za neke je osobni stečaj jedini izlaz", uvjeren je.

Ipak, potvrđuje kako mnogi građani ne žele koristiti institut osobnog stečaja. "Ljudi imaju otpor prema birokraciji i pravosuđu. Ne vjeruju da će im se dugovi zaista otpisati. Ako se ide u osobni stečaj, nekretnine se moraju unovčiti. To je glavni razlog zašto ljudi izbjegavaju taj postupak", ustvrdio je.

"Prosječni dug je oko 7247 eura, ali srednja vrijednost iznosi 2239 eura, što znači da polovica građana duguje manje od tog iznosa. Najviše se duguje bankama i financijskom sektoru, a najčešće telekomunikacijskim tvrtkama. Država je također među vjerovnicima, ali uglavnom kroz kazne i pristojbe. Porezni dugovi su rjeđi kod građana", navela je Ilak.

Škrgatić je upozorio na ranjivost velikog dijela građana. "Dvije tisuće eura duga za mnoge je ogroman novac. Dovoljno je malo da netko iz stabilne situacije padne u siromaštvo. Na to utječu globalni čimbenici, inflacija, rast cijena energenata i ograničenja kreditiranja guraju ljude prema prezaduženosti", izjavio je.

"Usporedbe s drugim zemljama nisu jednostavne. Druge države nemaju središnje objedinjene podatke kao mi, pa je teško izravno usporediti broj blokiranih", kazala je Ilak. Dodala je kako je hrvatski sustav specifičan, svi su podaci objedinjeni, dok su u drugim državama raspoređeni po bankama i ne objavljuju se na isti način.