Nijemci pomoću nove tražilice mogu saznati jesu li im preci bili u Nacističkoj stranci
NOVA internetska tražilica koja korisnicima omogućuje pretraživanje evidencija nacističke stranke kako bi provjerili jesu li njihovi preci bili njezini članovi zabilježila je milijune posjeta otkako je pokrenuta ranije ovog mjeseca.
Veliku bazu podataka objavio je njemački list Die Zeit. Projekt je realiziran u suradnji s arhivima u Njemačkoj i Sjedinjenim Državama.
Hitler 1933. došao na vlast
Stranka Adolfa Hitlera osnovana je nakon Prvog svjetskog rata, ali je značajniju popularnost stekla tek nakon gospodarskog sloma tijekom Velike depresije. Potpora joj je snažno porasla na izborima 1930., a nakon što je Hitler tri godine kasnije došao na vlast, ukinuo je sve ostale stranke i uspostavio masovni pokret koji je kontrolirao sve aspekte života u Njemačkoj.
Do kraja 1930-ih "velika većina Nijemaca podržavala je Hitlera i nacističku državu", navodi Muzej holokausta u Sjedinjenim Državama. Prema Die Zeitu, 10,2 milijuna Nijemaca pridružilo se stranci u razdoblju od 1925. do kraja rata, a na vrhuncu je imala oko 9 milijuna članova.
U završnim danima rata nacisti su pokušali uništiti opsežnu zbirku članskih kartica, no ona je u posljednji trenutak spašena i kasnije predana Amerikancima. Kartice su potom pohranjene u Berlinskom dokumentacijskom centru, a kasnije su prebačene u Savezni arhiv Njemačke, dok se kopije čuvaju i u Nacionalnom arhivu SAD-a.
Glasnogovornica Die Zeita kazala je za CNN da je nova stranica pregledana milijune puta i podijeljena tisućama puta.
Interes je ogroman
Voditelj povijesnog odjela Die Zeita Christian Staas potvrdio je da je interes ogroman. Naveo je da se njemačkom Saveznom arhivu svake godine obrati oko 75.000 ljudi s ovakvim upitima, a kada je američki Nacionalni arhiv objavio zapise na internetu, interes je bio toliko velik da je stranica privremeno pala.
Die Zeit je dobio pristup tim podacima i uz pomoć umjetne inteligencije razvio jednostavnu opciju pretraživanja.
"Ovakav interes čini se relativno novim. Vjerojatno je i to što većina bivših članova nacističke stranke ili osoba povezanih s ratnim zločinima više nije živa mnogima olakšalo postavljanje pitanja o vlastitoj obiteljskoj povijesti", napomenuo je Staas.
"Istraživanja pokazuju da vrlo malo Nijemaca tvrdi da su njihovi preci podržavali nacistički režim, dok mnogi vjeruju da su njihove obitelji bile protiv Hitlera. To očito ne može biti točno. Možda ova tražilica pomaže da se prošlost sagleda realnije", dodao je.
Iskustva korisnika
Neki korisnici podijelili su svoja iskustva nakon pretrage. Korisnica pod nadimkom Katha1927 saznala je da su joj oba djeda bila članovi stranke. "Pitam se koji datum pristupanja je gori: 1931., tako rano, već tada uvjereni? Ili 1941., iako su već puno znali?", istaknula je.
Drugi korisnik, pod nadimkom dudettes, napisao je: "Više od 40 godina pitao sam se je li moj pradjed bio član. Uvijek bi se razbjesnio kad bi se spomenuo rat. Sada imam odgovor. Hvala, ZEIT. Iako jako boli."
Korisnica pod nadimkom Aunt Horst rekla je da se njihovo obiteljsko istraživanje ranije fokusiralo na židovsku granu obitelji, koja je, kako navodi, "uništena u Holokaustu". Dodala je da je otkrila da je "arijski" suprug njezine židovske pratete bio član nacističke stranke od 1933. "Njegova supruga, od koje se vjerojatno razveo, ubijena je u svibnju 1942. u logoru Kulmhof", napisala je.
Stranka na vrhuncu imala oko 8 milijuna članova
Christine Schmidt, suvoditeljica Wiener knjižnice za proučavanje holokausta u Londonu, istaknula je da je tražilica "velik doprinos istraživanju nacističkog razdoblja".
"Na vrhuncu je nacistička stranka imala oko 8 milijuna članova, a ljudi su joj se pridruživali iz različitih razloga, zbog ekonomskog očaja, privlačnosti nacionalizma i karizmatičnog vodstva ili vlastitog antisemitizma", objasnila je.
Dodala je da dostupnost arhivskih podataka predstavlja "značajan korak naprijed u suočavanju s tim razdobljem i užasima koji su iz njega proizašli".
"U vremenu pojačanih dezinformacija o povijesti holokausta, ovo je i podsjetnik na snagu izvornih dokumenata i njihovu dokaznu vrijednost nasuprot poricanju ili iskrivljavanju činjenica", zaključila je.