VEĆINA hrvatskih građana smatra Sjedinjene Američke Države najodgovornijima za sukob na Bliskom istoku, a čak 76 posto napade na Iran doživljava kao kršenje međunarodnog prava. Prema mišljenju većine, u tom ratu nema pobjednika, pokazalo je najnovije istraživanje HRejting, izvještava HRT.

Tko je odgovoran za sukob?

Na pitanje o glavnom krivcu za bliskoistočni sukob, 38 posto ispitanika upire prstom u Sjedinjene Američke Države. Odmah iza njih je Izrael, koji odgovornim smatra 24.5 posto građana. Iran kao glavnog krivca vidi znatno manji udio, njih 3.4 posto, dok 23.2 posto ispitanih smatra da su odgovorne sve navedene strane. Stav o ovom pitanju nema ili ne zna 10 posto građana.

Izrazita većina od 64 posto ispitanika vjeruje kako u ovom ratu nema pobjednika te da su na kraju sve strane gubitnici. Tek 9.9 posto smatra da je dobitnik SAD, a 5.9 posto da je to Iran. Da su pobjednici i SAD i Izrael, misli 5.8 posto anketiranih, dok svega 3.4 posto kao isključivog dobitnika vidi Izrael. Manji broj navodi arapske zemlje, a oko 10 posto nema formirano mišljenje.

Napadi na Iran kao kršenje međunarodnog prava

Čak 76 posto ispitanika napade na Iran smatra jednostranom agresijom SAD-a i Izraela te kršenjem međunarodnog prava. Samo 5.9 posto misli da su ti napadi djelomično usklađeni s međunarodnim pravom, dok ih tek 1.7 posto drži potpuno opravdanima i u skladu s pravom.

Građani su podijeljeni oko očekivanog ishoda sukoba. Najviše ih, 28 posto, očekuje uspostavu privremenog mira, ali bez trajnog rješenja. U diplomatski dogovor bez pobjednika i poraženih vjeruje 24 posto ispitanih. Dugotrajni rat iscrpljivanja predviđa 12.6 posto, širenje sukoba na cijelu regiju 7 posto, a izbijanje novog svjetskog rata 6.7 posto. Poraz Irana očekuje oko 2 posto građana, dok gotovo 20 posto ne zna što očekivati.

Tko može okončati rat?

Na pitanje tko bi mogao imati ključnu ulogu u završetku rata, najviše ispitanika, njih 32 posto, navodi Sjedinjene Američke Države. Slijedi Kina s 13 posto, Ujedinjeni narodi sa 6 posto te Europska unija s oko 4 posto. Manji dio ispitanika spominje i Rusiju, Pakistan i Tursku, no čak 37 posto ne zna tko bi mogao odigrati presudnu ulogu u postizanju mira.

Istraživanje je provedeno od 15. do 17. travnja na uzorku od 1000 ispitanika. Statistička pogreška uzorka iznosi +/- 3 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.