BIVŠI glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen ocijenio je neprijateljski stav američkog predsjednika Donalda Trumpa prema saveznicima u NATO-u "bolnim" te je poručio da se Europa mora brzo osamostaliti od američke sigurnosne arhitekture. Rasmussen je naglasio kako bi Europa, gdje je to moguće, trebala dati prednost europskom oružju u odnosu na ono proizvedeno u SAD-u, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Najveći izazov za Savez

U razgovoru za jutarnju emisiju Euronewsa "Europe Today", Rasmussen je izjavio kako se Europa mora brzo osamostaliti od američkog sigurnosnog okvira te u budućim nabavama obrambene opreme dati prednost oružju europske proizvodnje.

"Smatram da je ovo najveći izazov za NATO u povijesti vrlo uspješnog Saveza", rekao je Rasmussen. "Mi u Europi trebali bismo zaključiti da moramo biti sposobni stajati na vlastitim nogama." "Stoga bismo trebali ojačati našu obranu i graditi na koaliciji voljnih koja bi mogla izgraditi snažan europski obrambeni stup", dodao je.

Posljedice rata u Iranu

Rat u Iranu ugrozio je sposobnost Europe da obnovi vlastite obrambene zalihe zbog velikog iscrpljivanja američkih vojnih skladišta, iz kojih su se europske zemlje inače opskrbljivale. To je dodatno opteretilo europske kapacitete za nabavu dovoljnih količina oružja i presretača za ukrajinsku vojsku u borbi protiv Rusije. Pentagon navodno priprema i preusmjeravanje oružja koje su europske zemlje kupile za Ukrajinu, kako bi ga umjesto toga poslao u Iran.

Izvor iz NATO-a potvrdio je za Euronews da su i sadašnji glavni tajnik Mark Rutte te najviši vojni zapovjednik Saveza, Alexus Grynkewich, na nedavnom sastanku s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen još snažnije naglasili hitnost jačanja europske vojne industrije.

"Oružje i streljivo trebamo kupovati odmah, gdje god ga ima, jer je vrijeme ključno. No, istovremeno moramo smanjiti našu ovisnost o stranim akterima poput Sjedinjenih Država, ali i drugih zemalja", rekao je Rasmussen.

Dodao je kako Europa ne bi trebala biti "naivna" te da bi u nekim okolnostima savjetovao "davanje prednosti europskom oružju i streljivu" u odnosu na američko ili neko drugo.

Nekoliko europskih članica NATO-a, uključujući Francusku, zalaže se da Europa bira obrambene sustave europskog podrijetla umjesto američkog oružja kako bi smanjila ovisnost o Bijeloj kući, dok su transatlantski odnosi i dalje napeti pod Trumpovom administracijom.

Bolna spoznaja bivšeg saveznika

Rasmussen je prije mandata glavnog tajnika NATO-a bio premijer Danske od 2001. do 2009. godine, u vrijeme vrhunca američkog rata u Afganistanu pokrenutog kao odgovor na napade Al Qaide 11. rujna. Danska je u tom razdoblju bila jedan od najvažnijih američkih saveznika, a broj danskih žrtava i poginulih vojnika bio je razmjerno sličan američkom po glavi stanovnika. Na pitanje o današnjem stanju odnosa između njegove domovine i SAD-a, odgovorio je da je ono "bolno".

"Za mene je ovo bio vrlo bolan proces", rekao je. "Od djetinjstva sam se divio Sjedinjenim Državama. Smatrao sam ih prirodnim vođom slobodnog svijeta." "Kao premijer Danske, blisko sam surađivao s tadašnjim predsjednikom Georgeom W. Bushom." "Bolno je zaključiti da moramo smanjiti našu ovisnost o Sjedinjenim Državama, ali to je današnje stanje stvari", dodao je.

Kraj NATO-a kakvog znamo?

Rasmussen je kazao da je budućnost 77 godina starog saveza dovedena u pitanje još u siječnju, kada je Trump izjavio da će "uzeti" Grenland - poluautonomnu regiju unutar Kraljevine Danske i najveći otok na svijetu. Da je Trump ustrajao u svom planu, to bi bio kraj saveza, smatra Rasmussen.

"Bilo je nečuveno da vođa najvećeg saveznika unutar organizacije za kolektivnu obranu prijeti drugom savezniku s ciljem da mu silom otme teritorij. Da se to dogodilo, to bi bio kraj NATO-a", rekao je.

Odnosi između Trumpa i NATO saveznika dodatno su se pogoršali nakon što su odbili njegove pozive da pomognu njemu i izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu u osiguravanju Hormuškog tjesnaca, nakon što su u veljači pokrenuli napade na Iran. Tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih putova kojim se prevozi 20% svjetske nafte, od tada je zatvoren od strane Irana i sada je pod američkom blokadom.

Čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Francuske, kao i finski predsjednik Alexander Stubb, izričito su odbili pomoći Trumpu, poručivši da je NATO obrambeni savez i da nisu obvezni sudjelovati u agresivnom ratu. Rasmussen kaže da je takav odgovor samo razljutio Bijelu kuću i omogućio Trumpu da stvori narativ kako NATO nije tu da podrži svoje saveznike.

Prilika za redefiniranje odnosa

Ipak, bivši šef NATO-a smatra da za Europu postoji prilika da popravi situaciju tako što će ponuditi pomoć u zamjenu za sigurnosna jamstva za Ukrajinu i stabilniji trgovinski odnos bez promjenjivih carina na europsku robu.

"Europa bi trebala iskoristiti ovu situaciju kao polugu za promjenu odnosa između Europe i Sjedinjenih Država", rekao je. "S predsjednikom Trumpom trebali bismo razgovarati na isti način na koji on razgovara s nama. Predlažem da 'ispravimo stvari' od samog početka i pokušamo iz ovoga izvući najbolje za Europu", zaključio je Rasmussen u razgovoru sa Shonom Murray s Euronewsa.