PREMA upozorenjima analitičara, lipanj bi mogao postati prijelomni mjesec za globalno tržište nafte zbog blokade Hormuškog tjesnaca, što smanjuje globalne zalihe ispod kritičnih razina. Financial Times piše da će, prema upozorenjima trgovaca i analitičara, globalne zalihe sirove nafte, benzina, dizela i zrakoplovnog goriva dosegnuti kritično niske razine do kraja svibnja, nakon čega slijedi brza eskalacija cijena.

Cijene nafte rastu i danas. Brent, globalni referentni standard, porastao je za 3,8 posto na 112,3 dolara po barelu, dok je američki WTI također porastao za sličan iznos, na 105,6 dolara po barelu. Cijena nafte Brent prošli je tjedan skočila na četverogodišnji maksimum od preko 126 dolara po barelu, uz vrlo nestabilno trgovanje uslijed isteka ugovora vezanih za isporuke u lipnju.

Analitičari upozoravaju na cijene i do 200 dolara

Helima Croft, voditeljica globalne strategije za sirovine u RBC Capital Marketsu, kaže da bi, ako se blokada nastavi tijekom svibnja, cijene nafte mogle premašiti vrhunac iz 2022. godine, koji je iznosio nešto manje od 140 dolara po barelu.

Amrita Sen, osnivačica konzultantske tvrtke Energy Aspects, izjavila je da će, ako se rat nastavi do kraja lipnja, sve zalihe biti iscrpljene. "Očekujemo značajan rast cijena i sirove nafte i derivata", dodala je, nagovještavajući da bi terminska cijena nafte Brent mogla porasti na 150 do 200 dolara po barelu.

Spomenimo i da najnoviji tjedni podaci američke Agencije za energetske informacije (EIA) pokazali su značajan pad zaliha, čak i uz oslobađanje milijun barela nafte dnevno iz američkih Strateških naftnih rezervi.

Prema podacima EIA-e, američke zalihe benzina pale su 24. travnja na 222 milijuna barela, što je najniža razina za ovo doba godine u više od desetljeća.

Već dugo se govori o slomu tržišta

Upozorenja o mogućem slomu tržišta nafte ne pojavljuju se prvi put. Slični scenariji najgoreg mogućeg ishoda kruže još od početka rata s Iranom. Brokerska kuća Macquarie upozorila je još krajem ožujka da bi cijene sirove nafte mogle porasti na 200 dolara po barelu ako se tekući sukob s Iranom produži do lipnja, a Hormuški tjesnac ostane zatvoren, procjenjujući vjerojatnost tog scenarija na 40 posto.

U razgovoru za CNBC-TV18, Dave Ernsberger, predsjednik S&P Global Energyja, upozorio je da bi se utjecaj na tržište mogao značajno produbiti ako poremećaji potraju.

"Procjenjujemo da je oko milijardu barela nafte efektivno uklonjeno s globalnog tržišta u posljednjih 60 dana", rekao je, dodajući da bi, ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren još dva mjeseca, "cijene mogle porasti prema 200 dolara po barelu". 

Umićević: Ni cijena od 200 dolara nije nezamisliva

Naftni konzultant Jasminko Umićević za Index kaže da scenarij u kojem cijena ide prema 150 dolara, nažalost, više nije nikakva teorija.

"Ako se problemi u Hormuškom tjesnacu nastave kroz svibanj i lipanj, to je vrlo izgledno. Ne treba doći niti do potpune blokade. Dovoljno je da promet ide otežano, da rastu troškovi osiguranja i da tankeri kasne. Tržište nafte ne čeka da fizički nafte ili derivata nestane, ono reagira unaprijed. Čim procijeni da zalihe idu prema donjoj granici sigurnosti, cijena počne rasti.

Prva dva mjeseca ove krize prošla su relativno mirno jer su se trošile postojeće zalihe i jer su rafinerije maksimalno prilagodile proizvodnju. Ali to nije trajno rješenje. Kako se zalihe smanjuju, a sezona ljetne potražnje tek dolazi, tržište postaje nervozno i tada cijene znaju 'pobjeći' i prije nego što se stvarni manjak uopće osjeti", rekao je Umićević.

"Cijena od 200 dolara je ipak druga razina. Za to bi trebala ozbiljna eskalacija – gotovo potpuni prekid kroz Hormuz ili širenje sukoba na proizvodnju i infrastrukturu u regiji, Saudijsku Arabiju, Kuvajt, UAE, Irak… No, ni to više nije nezamislivo, nažalost. Volio bih da nisam u pravu", rekao je.

Što ako dođe do takvog povećanja cijena?

Pitamo ga na koje bi segmente gospodarstva takav rast cijena nafte imao najveći utjecaj i gdje bi se posljedice najbrže osjetile.

"Većina ljudi gleda samo cijene i kretanja sirove nafte, ali u praksi najprije 'pucaju' derivati, dizel i avionsko gorivo. Najveća su ograničenja u rafinerijama i logistici i tu se eventualni šok najbrže prelije.

Redoslijed je jasan: prvo rastu veleprodajne cijene, zatim s minimalnim zakašnjenjem cijene na pumpama, a odmah nakon toga poskupljuje transport. Vrlo brzo to osjeti cijelo gospodarstvo, od hrane do industrije. Stope inflacije rastu, negdje i eksplodiraju, i onda to vodi prema recesiji. I to zato što energija nije samo jednokratni trošak, nego ulazi u sve.

Već svjedočimo da kad cijena goriva naglo poraste, rastu cijene svih roba. Posljedično, industriji rastu ulazni troškovi pa smanjuje proizvodnju ili diže cijene, a kućanstvima ostaje manje novca za potrošnju jer više troše na energiju", objasnio je.

"U jednom trenutku dolazi do točke loma, tvrtke počinju rezati proizvodnju jer im se više ne isplati raditi, a potrošači smanjuju potrošnju jer im je sve preskupo. To je klasičan mehanizam ulaska u recesiju: istovremeni pad ponude i potražnje. Visoka cijena, ako potraje dovoljno dugo, guši i proizvodnju i potrošnju", rekao je.

"U nas je situacija jasna, nakon goriva raste sve drugo, posebno hrana"

Pitamo ga kako bi se takav scenarij konkretno prelio na Hrvatsku te što možemo očekivati kad je riječ o cijenama goriva i reakciji države.

"Za Hrvatsku je situacija prilično jasna. Mi smo u potpunosti vezani uz uvoz i mediteransko tržište, tako da se svaki takav šok vrlo brzo prelije kod nas. U praksi to znači da cijene na pumpama reagiraju za sada unutar dva tjedna, ali ne bih isključio i mogućnost prelaska na tjedno formiranje cijena, kako bi se, kako-tako, ublažavali mogući šokovi, a onda i rast cijene svega ostalog, posebno hrane.

Ono što je za Hrvatsku posebno osjetljivo jest turizam. Velika većina turista dolazi automobilima i cijena goriva izravno utječe na odluku hoće li uopće putovati, koliko dugo će ostati i koliko će trošiti. U takvoj situaciji udar ne ostaje samo na energiji, nego se prelijeva na cijeli turistički sektor, koji je ključan za hrvatsko gospodarstvo.

Nažalost, u scenariju ozbiljne eskalacije manevarski prostor države je vrlo ograničen. Može se intervenirati kroz smanjenje trošarina, do razine minimalno dopuštene u EU, što je već korišten alat. Kao dodatna mjera može se pojaviti i takozvani "plivajući" PDV. No realno, doseg tih mjera je ograničen. One mogu ublažiti udar i usporiti porast cijena, ali ga ne mogu zaustaviti.

Ako ulazna cijena energije snažno poraste, država ne može spriječiti da se taj trošak prelije kroz gospodarstvo, može samo odlučiti tko će ga i koliko brzo osjetiti", kaže Umićević.

Ne nazire se kraj rata

U konačnici, sve se svodi na pitanje hoće li se sukob smiriti ili će se pretvoriti u dugotrajan izvor nestabilnosti za globalno tržište energije. Dok su rane analize govorile o sukobu koji bi mogao trajati svega nekoliko tjedana do dva mjeseca, već je sada jasno da su takva očekivanja bila preoptimistična.

Iran je nedavno iznio prijedlog za okončanje rata, prema kojem bi otvorio Hormuški tjesnac za plovidbu i pristao na postupno smirivanje sukoba, dok bi se pregovori o nuklearnom programu odgodili za kasniju fazu. No, predsjednik Donald Trump odbio je taj prijedlog, ocijenivši ga neprihvatljivim. Sve to dodatno potvrđuje da se zasad ne nazire brzo razrješenje sukoba.

Tržišta su sve osjetljivija

Od danas bi, kako je Trump najavio, američka mornarica trebala pomagati američkim i drugim komercijalnim brodovima pri prolasku tjesnaca .Radi se o "Projektu Sloboda", no ta bi akcije mogla na kraju dovesti do povratka u otvoreni sukob, piše Axios.

Po svemu sudeći, jasno je da su tržišta trenutačno osjetljiva na razvoj događaja u sukobu. Cijene su tako narasle nakon što je iranska mornarica priopćila da je spriječila ulazak američkih brodova u Hormuški tjenac, a dodatan skok uslijedio je nakon objave vijest o iranskom udaru na naftnu rafineriju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Štern: Skok na 200 dolara je moguć

Energetski stručnjak Davor Štern upozorava da su nagli skokovi cijena nafte u ovakvim okolnostima itekako mogući, ali i da je malo vjerojatno da bi se takve razine dugoročno zadržale. Odgovorio je na pitanje može li doista cijena nafte skočiti na 200 dolara po barelu.

"Takav skok se može dogoditi, danas je sve moguće. Vidimo proturječne informacije – Iranci tvrde da su pogodili američki brod, dok Amerikanci to negiraju. Ako bi se nešto takvo doista dogodilo, jasno je da bi riječ bila o eskalaciji koja bi utjecala na cijene. Velik skok cijena nafte svakako je moguć.

Ipak, ne bih očekivao da se tako visoke cijene dugo zadrže. Riječ je o vrhuncima koji traju određeno vrijeme, nakon čega dolazi do prilagodbe tržišta", rekao je. Na pitanje što bi takav rast značio za cijene naftnih derivata, ističe da je prognoze teško davati.

"Teško je točno procijeniti, riječ je o vrlo složenoj analitici, ali jasno je da posljedice ne bi bile dobre. Država bi kroz mehanizme poput plivajućeg PDV-a mogla djelomično ublažiti rast cijena“, dodao je.