PREDSJEDNIK Domovinskog pokreta Ivan Penava prije par dana uputio je otvoreno pismo zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću u kojem traži da Grad Zagreb povuče pokroviteljstvo nad Trnjanskim kresovima i otkaže manifestaciju.

Penava, koji je i predsjednik vladinog Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, optužio je Tomaševića i Možemo! da podržavanjem kresova šalju "tragičnu političku poruku".

"Za vas je 8. svibnja dan oslobođenja, dok su za tisuće obitelji u Zagrebu i Hrvatskoj taj dan i oni koji su uslijedili početak patnje, otimanja imovine, sustavnih likvidacija, nestanaka i grobova bez imena", napisao je Penava. U pismu tvrdi da Zagreb 1945. nije bio "oslobođen grad", nego "ispražnjen grad". "U njega su 8. svibnja umarširale komunističke postrojbe, ali ne da bi ga oslobodile jer u gradu nije bilo nacista ni fašista, već da bi u njemu uspostavile novu vlast", naveo je.

Dodao je da je "strahovlada koja je uslijedila" počivala na "kostima žrtava koje su sustavno smaknute bez suda".  Posebno je istaknuo lokacije u Zagrebu i Sloveniji na kojima su pronađeni posmrtni ostaci žrtava te poručio da mnoge obitelji još čekaju istinu i dostojan pokop svojih bližnjih. 

Penava je pozvao Tomaševića da "prestane relativizirati zločine i zločinački karakter komunističkog režima" te da kao gradonačelnik podrži istraživanja, ekshumacije i dostojan pokop žrtava poraća. "Očekujem da kao gradonačelnik obiđete sva mjesta masovnih grobnica i zapalite svijeću. Prestanite negirati najveći zločin u Europi nakon kraja Drugog svjetskog rata", poručio je.

Na kraju pisma javno je pozvao Tomaševića da "ne pali plamen čije posljedice ne može kontrolirati". "Povucite počasno pokroviteljstvo Grada Zagreba i ugasite Trnjanske kresove", zaključio je Penava.

Prije desetak godina govorio je drugačije

Prema podacima dostupnim na internetskim stranicama Grada Vukovara, u lipnju 2015. godine, Penava je, dok je bio vukovarski gradonačelnih,  s izaslanstvom položio vijence i upalio svijeću kod Spomen-obilježja na Trgu žrtava fašizma u Vukovaru.

Spomen-obilježje podignuto je žrtvama fašizma i poginulima u borbama za Vukovar 1944. godine. Ondje su pokopani posmrtni ostaci 388 žrtava prenesenih s lokacije Dudik, 155 pripadnika 5. vojvođanske udarne brigade te 62 vojnika Crvene armije poginula tijekom desanta preko Dunava i borbi za Vukovar 8. i 9. prosinca 1944. godine.

"Ovim danom obilježavamo jednu ljudsku tragediju, borbu protiv, normalnom umu, neshvatljivog promišljanja i režima i prisjećamo se svih žrtava koje su pale u obrani prihvatljivih i normalnih ljudskih vrijednosti. I mi smo devedesetih iskusili jednu takvu borbu gdje je jedna fašistička ideologija bila oživljena i protiv koje smo se morali boriti. Treba se prisjećati svih nevinih žrtava i događaja u Drugom svjetskom ratu kada se željelo uništiti cijelu naciju, rasu ili vjeru kako se to više nikada ne bi ponovilo", govorio je Penava 2015. godine, piše Telegram.

I godinu dana kasnije, u lipnju 2016. je Penava opet s izaslanstvom na istom mjestu položio vijence. "Odajemo počast svim žrtvama fašizma u Drugom svjetskom ratu s jasnom namjerom da osudimo fašistički režim kao veliko zlo koje je zadesilo čovječanstvo, ali istodobno, budući je hrvatska povijest, nažalost, tako htjela, s jednakom osudom osuditi i komunizam kao totalitaristički režim", rekao je.

Spomen-obilježje posjetio je i naredne godine. "Ovom gestom jasno odajemo poruku i prisjećamo se velikog zla koje je zadesilo čovječanstvo 40-ih godina prošlog stoljeća. Još više prisjećamo se ljudi koji su ustali protiv tog zla. Nažalost, mnogi su to platili svojim životima. Njima u spomen i pijetet na podnijetu žrtvu, hrabrost, dostojanstvo i obranu ljudskih vrijednosti već tradicionalno na ovom mjestu odajemo počast žrtvama fašizma", poručio je Penava 2017. godine.