RASPISIVANJEM općih izbora za 4. listopada u Bosni i Hercegovini formalno je počeo novi izborni ciklus koji će, po prvi put, uključivati široku primjenu novih tehnologija. Cilj je osigurati transparentnost i spriječiti zlouporabe, a ključne novosti su biometrijska identifikacija birača i elektroničko skeniranje glasačkih listića. Građani će birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike za državni i entitetske parlamente, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske te zastupnike u županijskim skupštinama, piše Deutsche Welle.

Uvode se biometrija i skeneri

Najveća promjena dogodit će se na samim biračkim mjestima, koja će biti opremljena novom tehnologijom. Osim biometrijske identifikacije, predviđeno je i skeniranje glasačkih listića. Skeneri će biti povezani s glasačkim kutijama i omogućit će elektroničko očitavanje glasova, a podaci će se nakon zatvaranja birališta prenositi u središnji sustav. U Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) vjeruju da bi to moglo omogućiti objavu prvih preliminarnih rezultata već nekoliko sati nakon zatvaranja birališta.

"Koristit ćemo biometrijske uređaje za dodatnu provjeru identiteta, odnosno autentifikaciju svakog birača uzimanjem otiska prsta. Time više neće biti moguće glasovati za drugu osobu, za preminule ili umjesto nekoga s tuđom osobnom iskaznicom", pojasnila je članica SIP-a Irena Hadžiabdić.

Velik test za državu i velik trošak

Ovogodišnji izbori predstavljaju velik institucionalni test sposobnosti države da kontrolira i zaštiti izborni rezultat. U biračkom popisu evidentirano je više od 3.4 milijuna birača, a glasat će se na oko 5300 biračkih mjesta za ukupno 518 dužnosnika na različitim razinama vlasti. Za provedbu izbora zatraženo je 24.2 milijuna maraka, dok je ranije osigurano 112.5 milijuna maraka za višegodišnji projekt uvođenja novih tehnologija.

Prijave stranaka i neovisnih kandidata traju do 22. svibnja, a službena izborna kampanja počinje 1. rujna.

Brži rezultati trebali bi smanjiti sumnje

Uvođenje tehnologije važna je promjena za zemlju u kojoj se nepovjerenje u izborni proces najčešće javljalo upravo tijekom ručnog brojanja glasova, kašnjenja zapisnika i višesatne neizvjesnosti u izbornoj noći. Brža obrada rezultata trebala bi smanjiti prostor za sumnje koje su nastajale zbog dugih prekida između zatvaranja birališta i objave prvih podataka.

"Bilo je opstrukcija i prije odluke o financiranju novih tehnologija. Zato je i visoki predstavnik morao reagirati kako bi osigurao ovaj proces s novim tehnologijama", kaže Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla.

Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" pozdravila je uvođenje novih tehnologija kao "povijesni iskorak", ali napominje da sada slijedi ključna faza implementacije. "Uspjeh ovog projekta ovisit će ne samo o tome hoće li uređaji biti isporučeni i postavljeni, nego i o tome hoće li ih izborna administracija moći koristiti bez zastoja na terenu", poručuju iz koalicije.

Tko će isporučiti opremu?

Proces izbora dobavljača tehnologije također je izazvao kontroverze. Nakon natječaja, SIP je za najpovoljnijeg ponuđača izabrao tvrtku Smartmatic, a vrijednost ugovora iznosi oko 74 milijuna maraka. Odluka je donesena unatoč tome što je tvrtka Planet Soft iz Banje Luke dala ponudu nižu za čak 17 milijuna maraka. Ured za razmatranje žalbi odbio je žalbu Planet Softa kao neosnovanu, a posljednju riječ o izboru američke tvrtke dat će Vijeće ministara BiH.

Iskustvo je pokazalo da svaki javni natječaj vezan za izbore u BiH postaje i političko pitanje. Dok dio javnosti ovaj projekt vidi kao nužan odgovor na sumnje u regularnost izbora, drugi upozoravaju na cijenu i izbor dobavljača.

Politička podrška i dalje upitna

Političke stranke podijeljene su oko uvođenja tehnologije. Negodovanje dolazi iz SNSD-a u Republici Srpskoj, dok većina stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH podržava promjene. Iznimka je HDZ BiH, koji zajedno sa SNSD-om koči izmjene Izbornog zakona u Domu naroda. HDZ i dalje uvjetuje podršku ugradnjom izmjena koje bi osigurale "legitimno predstavljanje" Hrvata.

Ako biometrijska provjera i skeniranje listića smanje prostor za manipulacije, to bi bio najjači argument SIP-a da je izborni proces moguće učiniti vjerodostojnijim. No, preduvjet za to je da SNSD i HDZ na kraju daju bezuvjetnu podršku izmjenama Izbornog zakona, kojima bi se pravni okvir prilagodio uvođenju tehnologija već testiranih na lokalnim izborima 2024. godine.