RAT U IRANU, koji ulazi u treći mjesec, pruža Kini uvid u djelovanje američke vojske pod paljbom.

CNN je razgovarao s nizom stručnjaka u Kini, Tajvanu i drugim zemljama o tome kako posljednja dva mjeseca borbi u Perzijskom zaljevu i okolici mogu nagovijestiti što bi se moglo dogoditi u mogućem sukobu između Pekinga i Washingtona. Stručnjaci upozoravaju na moguće kinesko pogrešno tumačenje vlastitih snaga, nedostatak iskustva te preusko gledanje na sukob i njegove posljedice.

"Ne smijemo zanemariti svoju obranu kao Amerikanci"

Fu Qianshao, bivši pukovnik kineskog ratnog zrakoplovstva, rekao je da je za njega glavni zaključak iz dosadašnjih borbi da Narodnooslobodilačka vojska (PLA) ne smije zanemariti svoju obranu.

Pritom je istaknuo kako je Iran pronašao načine da zaobiđe američke proturaketne sustave poput Patriota ili THAAD-a. "Moramo se ozbiljno potruditi utvrditi slabosti naše obrane i osigurati da u budućim ratovima ostanemo nepobjedivi", rekao je Fu za CNN.

Posljednjih godina PLA je ubrzano proširila svoje ofenzivne sposobnosti, dodavši projektile s hipersoničnim kliznim jedinicama koji mogu izbjeći presretače, kao i platforme za njihovo lansiranje.

"Nevidljivi" lovci i bombarderi su jedno, ali obrana od projektila je drugo

Kinesko ratno zrakoplovstvo ubrzano uvodi nevidljive lovce pete generacije i raspolagat će s oko 1000 zrakoplova J-20 - pandana američkim F-35 - kada budu djelovali u načinu preciznog udara dugog dometa, navodi britanski think-tank RUSI. Kina također radi na nevidljivom bombarderu dugog dometa, sličnom američkim B-2 ili B-21.

No, njezina obrana je druga priča. Analitičari ističu da je Iran uspio probiti američku protuzračnu obranu u Perzijskom zaljevu relativno jednostavnom tehnologijom, uključujući jeftine dronove Shahed i balističke projektile niske cijene. S druge strane, SAD je pokrenuo zračnu kampanju na Iran s mnogo sofisticiranijim oružjem, poput F-35 i B-2, kombinirajući ih s jeftinijim, manje naprednim navođenim streljivom ispuštenim iz zrakoplova B-1, B-52 i F-15.

Uništili su puno toga, od lansera projektila do plovila i mostova. To je kombinacija za koju se Peking mora pripremiti, rekao je Fu. "Moramo dublje istražiti kako učinkovito zaštititi naša ključna postrojenja, zračne luke i luke od napada i prepada", dodao je.

Pogled preko Tajvanskog tjesnaca

Kad je riječ o mogućem sukobu SAD-a i Kine, Tajvan se često smatra potencijalnim žarištem. Vladajuća Komunistička partija Kine obećala je "ponovno ujedinjenje" sa samoupravnom demokracijom, iako nikada nije kontrolirala Tajvan. Kineski vođa Xi Jinping nije isključio upotrebu vojne sile kako bi to postigao.

Analitičari na Tajvanu svjesni su da je Kina izgradila vojsku koja se može mjeriti i sa SAD-om u visokotehnološkom preciznom oružju i s Iranom u masovnom ratovanju jeftinim dronovima. "Rakete dugog dometa i rojevi dronova nesumnjivo će imati ključnu ulogu u kineskim združenim vojnim operacijama protiv Tajvana", rekao je za CNN Chieh Chung, znanstveni suradnik na tajvanskom Institutu za nacionalnu obranu i sigurnosna istraživanja.

"Kineske firme mogu godišnje proizvesti milijardu naoružanih dronova"

No, bi li ta ključna uloga bila dovoljna za pobjedu u ratu preko Tajvanskog tjesnaca? Kina je vodeći svjetski proizvođač dronova, a broj bespilotnih sustava koje njezini proizvođači mogu proizvesti je zapanjujući, smatraju analitičari. "Kineski civilni proizvođači imaju kapacitet prenamijeniti se za manje od godinu dana i godišnje proizvesti milijardu naoružanih dronova", navodi se u izvješću iz 2025. o kineskom programu dronova na analitičkoj platformi War on the Rocks.

Neki upozoravaju da Tajvan nije spreman suočiti se s takvim brojkama. Nedavno izvješće vladinog nadzornog tijela navelo je da su trenutne protumjere tajvanske vojske protiv dronova "neučinkovite" i predstavljaju "veliki sigurnosni rizik" za ključnu infrastrukturu i vojne baze.

Ipak, Tajvan ne stoji mirno i poduzima korake za poboljšanje tih protumjera. Gene Su, izvršni direktor vodećeg tajvanskog proizvođača dronova Thunder Tiger, pozvao je na veća ulaganja u sposobnost masovne proizvodnje dronova. "Moramo imati neprekidnu proizvodnju, danju i noću, kako bismo se suprotstavili našim neprijateljima", rekao je.

SAD bi se na Pacifiku mogao naći u ulozu branitelja

SAD također uči i sve je prisutnija spoznaja da bi se u sukobu na Pacifiku mogao naći u ulozi branitelja, a ne napadača. Dronovi čine ratovanje znatno skupljim za napadačku stranu, rekao je zapovjednik američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva, admiral Samuel Paparo, na saslušanju u američkom Senatu u travnju.

U slučaju borbe za Tajvan, otok ili SAD mogli bi koristiti dronove za napade na kineske brodove ili zrakoplove koji bi prevozili stotine tisuća vojnika PLA preko Tajvanskog tjesnaca radi invazije i okupacije. Svaki brod ili zrakoplov, kao i vojnici koje prevoze, znatno su skuplji od dronova koji bi ih mogli uništiti. To je faktor odvraćanja koji je bio vidljiv i u ratu u Iranu, gdje je američka mornarica, oprezna zbog iranskog asimetričnog ratovanja, rijetko slala brodove kroz Hormuški tjesnac u Perzijski zaljev.

Peking je gotovo sigurno primijetio da se Paparo zalaže za ispunjavanje Tajvanskog tjesnaca tisućama dronova u zraku, na vodi i ispod mora, s ciljem da se kineskoj vojsci toliko oteža prelazak vodenog puta da napredovanje prema Tajvanu postane nemoguće.

Pouke koje se ne smiju zanemariti

Ono što vrijedi za sve vojske koje izvlače pouke iz rata u Iranu jest da i vaš neprijatelj uči. I te lekcije može primijeniti na načine koje ne očekujete. Više od dva mjeseca od početka rata, mnogi se analitičari još uvijek pitaju zašto ratni čelnici u Washingtonu nisu predvidjeli iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca. Drugi se čude kako iranska vlada i dalje funkcionira nakon vojnog udarca koji je pretrpjela, ali u tome vide jasne lekcije za Peking.

"Taktičke pobjede ne donose nužno i političke rezultate", rekao je za CNN Craig Singleton, viši suradnik u nestranačkoj Zakladi za obranu demokracija (FDD). "Vojni pritisak... nije se pretočio u trajno političko rješenje. Za Kinu, to pojačava ključnu lekciju: uspjeh na bojnom polju ne znači automatski i postizanje željenog konačnog cilja."

Zatim, tu je i nešto što kineska vojska jednostavno nema: borbeno iskustvo. PLA se nije suočila s pravom borbom od rata s Vijetnamom u veljači 1979. godine. Od tada su američke snage vodile opsežne kampanje u Iraku (dva puta) i Afganistanu te brže borbene akcije na mjestima poput Kosova i Paname, da spomenemo samo neke. "Ovako izgleda pravi rat", rekao je kineski vojni analitičar Song Zongping o sukobu u Iranu.

Što ako stvarno dođe do sukoba?

Kad bi Kina u sljedećem desetljeću ušla u sukob sa SAD-om, Washington bi raspolagao velikim brojem osoblja koje je steklo borbeno iskustvo u trenutnom sukobu u Perzijskom zaljevu ili u planiranju kampanje. Oni su gubili suborce i opremu, ostvarivali uvjerljive pobjede i vodili precizno ratovanje na visokoj razini. I prilagođavali su se – na primjer, prelaskom s kaznenih zračnih napada na blokadu iranskih luka ili jačanjem skloništa za zrakoplove nakon gubitka ključne opreme poput radarskog zrakoplova AWACS. Koliko brzo bi se PLA pod paljbom mogla prilagoditi sličnom, promjenjivom bojištu, ostaje za vidjeti, kažu analitičari.

Drew Thompson, viši suradnik na Školi za međunarodne studije S. Rajaratnam u Singapuru, ponudio je povijesni primjer iz posljednjeg sukoba SAD-a i Kine u Korejskom ratu. Kina je imala bolje borbene zrakoplove, sovjetske MiG-15. Ali američki piloti, iako su letjeli u slabijim F-86, bili su bolji jer su mnogi donijeli iskustvo iz Drugog svjetskog rata. Pouka je bila: "izvrstan pilot u osrednjem zrakoplovu uvijek će pobijediti osrednjeg pilota u izvrsnom zrakoplovu", rekao je Thompson.

Još jedna lekcija iz Irana jest da ratovi na ovoj razini, koji uključuju veliku silu i jednu nižeg ranga, ne mogu uvijek biti uredne operacije. "Sposobnost Irana da iskoristi strateški tjesnac i ugrozi globalne opskrbne lance pokazuje kako se brzo lokalizirani sukob može internacionalizirati", rekao je Singleton iz FDD-a. "Za Peking je to upozorenje da bi bilo koji scenarij na Tajvanu odmah uključio globalnu trgovinu, energetske tokove i treće strane na načine koje je teško i zamisliti."