EUROPSKE naftne i plinske kompanije ostvarile su u prvom tromjesečju ogromne profite zahvaljujući rastu cijena uzrokovanom ratom na Bliskom istoku, zbog čega se iz Londona i Pariza suočavaju s obnovljenim pozivima na oporezivanje njihove izvanredne dobiti. Energetski divovi poput Shella, BP-a i TotalEnergiesa bilježe dvoznamenkasti rast zarade, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Poremećaji na tržištu izazvani sukobom u Iranu potaknuli su rast cijena energije, što je cijelom sektoru donijelo značajan profit. Naftni div Shell u četvrtak je izvijestio o rastu dobiti u prvom kvartalu od 24 posto. Njegov konkurent BP također je prošlog mjeseca objavio veću zaradu, dok je francuski TotalEnergies izvijestio da mu je neto dobit skočila za 51 posto, na 5.8 milijardi dolara.

Zarada potaknuta nestabilnošću

Analitičari očekuju da će zarada ostati visoka i tijekom ove godine. Prema Oxfamu, predviđa se da će šest najvećih svjetskih kompanija za fosilna goriva - Chevron, Shell, BP, ConocoPhillips, ExxonMobil i TotalEnergies - u 2026. godini zarađivati dodatnih 37 milijuna dolara dnevno u usporedbi s 2025. godinom.

Rat u Iranu poremetio je pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za globalnu opskrbu energijom, što je izazvalo oštre oscilacije cijena nafte. Cijena sirove nafte Brent, koja služi kao globalna referentna vrijednost, tijekom sukoba porasla je na oko 100 dolara po barelu, kratkotrajno dosegnuvši i 126 dolara, dok je prije početka sukoba krajem veljače iznosila oko 70 dolara.

Od cjenovnih oscilacija posebno su profitirali europski naftni divovi BP, Shell i TotalEnergies, koji imaju snažne trgovačke operacije, za razliku od američkih konkurenata ExxonMobila i Chevrona, koji se više oslanjaju na proizvodnju nafte i plina.

"Zarada BP-a, Shella i Totala nije proizašla samo iz viših cijena nafte, već i iz same nestabilnosti tržišta", rekao je Stephen Innes iz SPI Asset Managementa. "Europski divovi ovog su kvartala manje nalikovali tradicionalnim naftnim kompanijama, a više sofisticiranim trgovcima koji unutar globalnog energetskog sustava zarađuju na nestabilnosti", dodao je.

Europa ponovno poziva na porez na ekstraprofit

Izvrsni poslovni rezultati diljem Europe ponovno su potaknuli pozive na uvođenje poreza na izvanrednu dobit energetskih kompanija, po uzoru na mjere uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Početkom travnja Njemačka, Austrija, Španjolska, Italija i Portugal zajednički su pozvale Europsku komisiju da uvede porez na razini EU-a na ekstraprofit koji su energetske kompanije ostvarile tijekom naftnog šoka povezanog s Iranom.

Pet zemalja navelo je da bi se time mogli financirati programi potpore potrošačima, suzbiti inflacija i ublažiti pritisak na javne financije. Mjesec dana kasnije, nakon što su najveće energetske tvrtke objavile snažnu zaradu, rasprava se zaoštrila.

Povećanje nameta

"Divovi fosilnih goriva ponovno ostvaruju goleme profite", izjavio je Danny Gross iz organizacije Prijatelji Zemlje, pozivajući na više poreze u sektoru. U Ujedinjenom Kraljevstvu kompanije koje posluju u Sjevernom moru i dalje podliježu Nametu na energetsku dobit, privremenom porezu na ekstraprofit uvedenom 2022. godine.

Taj namet trenutno iznosi 38 posto i na snazi je do 2030., a primjenjuje se samo na dobit od proizvodnje nafte i plina u Ujedinjenom Kraljevstvu. Najnoviji skok profita Shella i BP-a potaknuo je nove pozive za povećanjem nameta, a britanski ministar energetike Ed Miliband kritizirao je, kako je rekao, "prekomjerne profite".

U Francuskoj su socijalistički i zeleni zastupnici u travnju predložili zakon o uvođenju poreza na ekstraprofit energetskih kompanija. Premijer Sébastien Lecornu izjavio je da se "načelno ne protivi" oporezivanju "iznimnih" profita, iako se suzdržao od podrške koordiniranoj akciji na razini EU-a, piše Le Monde.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u međuvremenu je pozvao na europski odgovor na prekomjerne profite i špekulativno ponašanje na energetskim tržištima.

Posljedice viših cijena

Analitičari očekuju da će velike energetske kompanije nastaviti bilježiti snažne profite i u drugom tromjesečju. "Čak i ako dođe do smirivanja napetosti, tržišta se neće tek tako i preko noći vratiti u normalu", primijetio je Innes.

"Nisam siguran da će se ovaj sukob tako lako riješiti", rekao je Adi Imsirovic, viši predavač na Sveučilištu Oxford, dodajući da bi to moglo zadržati cijene na višoj razini dulje vrijeme. Takav scenarij vjerojatno će potaknuti nove naftne i plinske projekte, kako je predvidio i TotalEnergies, uključujući manja polja koja omogućuju brzi početak proizvodnje.

Innes smatra da će kompanije radije ulagati u niskobudžetne projekte nego se "slijepo" upuštati u masovna proširenja. ."Pobjednici će vjerojatno biti projekti koji su niskobudžetni, fleksibilni i geopolitički sigurni, a ne masovna proširenja radi samog širenja", dodao je.

Posljednjih godina BP i Shell ublažili su neke klimatske ciljeve kako bi nastavili s proizvodnjom nafte i plina, a nedavno je i TotalEnergies objavio da se više ne može obvezati na cilj ugljične neutralnosti do 2050., ističući da svijet još nije spreman napustiti naftu.

Unatoč tome, sukob je ponovno u središte pozornosti stavio ulogu obnovljivih izvora energije u postizanju energetske sigurnosti. "To nije prošlo nezapaženo ni u jednoj od svjetskih prijestolnica", zaključio je Imsirovic.