KRIMINALIST Željko Cvrtila i neuropsihijatar prof. dr. sc. Ivan Urlić gostovali su u HTV-ovoj emisiji "Studio 4". Razgovarali su o ubojstvu koje se u subotu navečer dogodilo u Drnišu. 50-godišnji Kristijan Aleksić, koji je ubio 19-godišnjeg dostavljača hrane, uhićen je noćas. Škole i vrtići u Drnišu danas neće raditi.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

"S obzirom na sam događaj, sigurno je odluka bila dobro donesena. Što se tiče same sigurnosti, ona je sada manje bitna, ali je možda ipak važna zbog traume - da prođe jedan dan, da se djeca i svi ostali malo od toga odmore te da se stručne službe pripreme, uđu u škole i porazgovaraju sa svima koji bi mogli imati traume zbog toga", rekao je Cvrtila.

"Mislim, cijeli grad će imati traumu, zapravo cijela država ima traumu. Mislim da nema čovjeka kojeg to nije ozbiljno pogodilo", dodao je. Cvrtila smatra da je ključno pitanje kako je osobi s takvom prošlošću i ranijim teškim kaznenim djelima uopće bilo omogućeno da ponovno počini ubojstvo, te dodaje da osobe koje ne mogu funkcionirati u zajednici treba izdvojiti iz nje.

Urlić: Sud ima konačnu odluku

"Još jedanput se pokazuje zapravo da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Jedino što je korisno jest da kao društvo razmislimo što smo mogli bolje napraviti i sve te komponente koje sudjeluju u ovakvom slučaju", ustvrdio je Urlić.

"Očito je da je osoba antisocijalno nastrojena i da je to težak poremećaj ličnosti i puno više od toga. Radi se zapravo o sociopatskoj ličnosti, vjerojatno s elementima shizofrene strukture ličnosti", nastavio je.

"Takva osoba, ako se pokaže da je u strukturi ličnosti promijenjena i da nakon toliko godina ponovno počini ovako svirepo ubojstvo, znači da smo kao društvo trebali biti puno oprezniji, promatrati takvu osobu i zaštititi društvo od agresivnih, destruktivnih nasrtaja", istaknuo je.

Napomenuo je da forenzička psihijatrija pomaže sudu u procjeni, ali sud ima konačnu odluku, te da forenzički psihijatar objašnjava kako je došlo do djela i predlaže mjere liječenja kako bi osoba bolje razumjela i kontrolirala svoje postupke.

"Ovdje se očito nešto propustilo, odnosno nismo kao društvo, sa svim svojim komponentama koje ulaze u kontrolu ovakvih slučajeva, bili dovoljno oprezni, dovoljno pažljivi. I kad se vidi zapravo da jedna osoba nema nikakav empatijski osjećaj, ne pokazuje nikakvo kajanje, ne može razmišljati o onome što je napravila i na koji način se odnosi prema drugima jer se drugi tako odnose prema njoj, dakle postoji strahovit strah od takve osobe", kazao je Urlić.

Cvrtila: Nije neizvedivo da osoba cijeli život bude u psihijatrijskoj ustanovi

Cvrtila se ne slaže u potpunosti s tezom da je "društvo zakazalo". Upozorava da odgovornost nije jednako raspoređena te da pojedini sustavi i struke imaju veću ulogu.

Navodi da sudske odluke uvelike ovise o vještačenjima, što može dovesti do puštanja osoba koje ne mogu funkcionirati u zajednici. Predlaže amerikanizaciju pravosudnog sustava. Uvjeren je da bi kazneni sustav trebao biti stroži, s višim minimalnim kaznama i drukčijim pristupom kažnjavanju, uspoređujući ga s anglosaksonskim modelom.

"Kod nas, nakon što ste odslužili deset ili 15 godina, idete automatski van. Kod njih je situacija da vi dobijete 15 godina i svake godine ili svake dvije do tri godine idete ponovo na povjerenstvo koje odlučuje o vašoj situaciji. Tako možete provesti cijeli život u zatvoru ako stručnjaci procijene da niste sposobni dalje funkcionirati u zajednici. Kod nas, nakon 15 godina, on zdrav, živ, normalan, nenormalan - izlazi", naglasio je.

"Dakle, to su ključne pogreške. Treba se procjenjivati ili treba dati mogućnost da, kad osoba izađe, sljedećih pet do deset godina bude pod stalnim nadzorom stručnjaka, vještaka i tako dalje. I ako se vidi da ne može funkcionirati, da ju se vrati u zatvorsku ustanovu ili u psihijatrijsku ustanovu. Nije neizvedivo da osoba i cijeli život bude u psihijatrijskoj ustanovi", dodao je.

"Ako se pokaže da te metode procjene nisu dobre, da nisu učinkovite, da u dosta slučajeva psiholozi ili psihijatri procijene da je osoba sposobna za funkcioniranje u zajednici, puste je van, a ona nakon toga ponovno počini ubojstvo. Recimo, imate Srđana Mlađana, koji je isto tako pušten iz zatvorskog sustava jer je procjena bila da može funkcionirati u zajednici", podsjetio je.

"Nakon toga on ode van, počini dvije pljačke, a budući da ga policija traži, ubije policajca. Dakle, ako vidimo da te metode nisu dobre, moramo ih mijenjati. Moramo dovesti u pitanje sve te procjene kao takve, jesu li uopće relevantne da bi se na temelju njih sud odlučivao o puštanju tih osoba na slobodu", poručio je Cvrtila.

Urlić: Forenzička psihijatrija ima iznimno važnu ulogu

Na pitanje treba li razmišljati o povremenom stručnom nadzoru takvih osoba i redovitim provjerama kod forenzičara ili neuropsihijatra, Urlić je odgovorio da bi to svakako imalo smisla.

No podsjetio je kako je u konkretnom slučaju počinitelj već bio dvaput vještačen, proveo 12 godina u zatvoru i bio pod nadzorom zdravstvenih službi, pa su već postojale procjene njegove ličnosti. Dodao je da, s obzirom na ponovljeno ubojstvo s predumišljajem nakon toliko vremena, to upućuje na određenu strukturu ličnosti.

"Ta osoba ne može vladati svojim porivima, svojim agresivnim, destruktivnim porivima. Ne može razmišljati o značenju svoga djela, ne može potražiti nikakvu pomoć, nego na ovaj način demonstrira temeljnu poteškoću, ponašajući se koliko-toliko u skladu sa zahtjevima okoline", rekao je.

"I onda zapravo što može napraviti forenzička psihijatrija, koja, slažem se, ima tu iznimno važnu i povremeno ključnu ulogu, jest ukazati da se takva osoba ne može tek tako vratiti među stanovništvo i sijati strah", zaključio je Urlić.