DOK JAVNOST pokušava doznati kako je moguće da postupak protiv Kristijana Aleksića, osumnjičenog za ubojstvo mladića Luke M. koji mu je dostavljao hranu, gotovo tri godine nije došao ni do faze suđenja, komunikacija institucija dodatno otvara pitanje funkcioniranja sustava.

Podsjetimo, zločin se dogodio u subotu navečer kada je mladić, koji je privremeno radio kao dostavljač hrane, došao do kuće osumnjičenog Aleksića kako bi mu predao narudžbu. Aleksić je u kući iz vatrenog oružja s više hitaca usmrtio mladića, nakon čega se udaljio s mjesta događaja. Zbog potrage bili su zatvoreni svi ulazi i izlazi iz grada, a građani su bili pozvani da ne napuštaju domove.

Prije tri godine kod Aleksića je pronađeno vatreno oružje

Riječ je o muškarcu koji je u svibnju 1994. godine s 17 uboda nožem ubio 22-godišnju djevojku, a u ranijim postupcima spominjali su se i njegovi teški psihički problemi. Policija je prije tri godine, kako je potvrdio glavni ravnatelj policije Nikola Milina, kod Aleksića pronašla ilegalno oružje i podnijela kaznenu prijavu, nakon čega je podignuta optužnica u studenom 2023, no sudski postupak do danas nije počeo.

U tome se danas očituje i glavni problem cijelog slučaja jer je sustav godinama imao informacije, postupak i optužnicu protiv Aleksića, koji iza sebe prema riječima Miline ima pet pravomoćnih presuda, ali unatoč tome nije uspio doći ni do faze suđenja prije nego što je ponovno osumnjičen za teško nasilno kazneno djelo.

Neorganizirana komunikacija institucija

Dodatno svjetlo na cijeli problem baca i komunikacija institucija koja je nakon zločina djelovala neorganizirano. Index je još u nedjelju kontaktirao glasnogovornicu Općinskog suda u Šibeniku Anu-Mariju Paić Baković tražeći odgovore o tome zašto postupak protiv Aleksića gotovo tri godine nije došao ni do faze suđenja.

Odgovor nismo dobili. Danas smo nazvali šibenski sud, gdje su nas na centrali spojili s ravnateljicom sudske uprave Kristinom Guberinom, koja nam je rekla da je glasnogovornica zaprimila velik broj upita i da bi odgovor trebao stići tijekom dana.

Kasnije nas je Guberina ponovno nazvala i pitala s koje smo adrese e-pošte poslali upit glasnogovornici, navodeći da se zna dogoditi da poruke završe u spamu. Ubrzo smo poslali požurnicu, a isti upit proslijedili smo i Guberini s iste adrese s koje smo pisali još u nedjelju.

Komunikacija s ravnateljicom sudske uprave bila je korektna i profesionalna, no cijela situacija dodatno ostavlja dojam neorganiziranog sustava u kojem ni u slučaju koji je izazvao golemi interes javnosti nije jasno tko, kada i na koji način komunicira odgovore.

Sud i odvjetništvo međusobno prebacuju odgovornost

Dojam neorganiziranosti je dodatno pojačan nakon što je u Slobodnoj Dalmaciji objavljen tekst s izjavom glasnogovornice suda Ane-Marije Paić Baković o cijelom predmetu. Ona je kazala kako Općinsko državno odvjetništvo u ovom slučaju nije uopće predlagalo određivanje istražnog zatvora za Aleksića. Samim time, objasnila je, kad je potvrđena optužnica, predmet je početkom 2024. godine raspoređen sudu i nije nosio oznaku hitnosti.

Tek nakon nekoliko sati redakcija Indexa također je dobila službeni odgovor glasnogovornice suda. No nešto prije toga, odgovorilo nam je i Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, iz kojeg su naveli da su za Aleksića tražili bezuvjetnu kaznu zatvora te da se za pitanja o tijeku postupka obratimo Općinskom sudu u Šibeniku.

Nakon toga dodatno smo ih pitali kako komentiraju navode glasnogovornice suda, no na ta pitanja nismo dobili odgovor.

Jasno je da se prebacuje odgovornost

Dojam je takav da institucije međusobno prebacuju odgovornost. Dok sa suda poručuju da predmet nije imao oznaku hitnosti, iz ODO-a, dakle, ističu da su za Aleksića tražili bezuvjetnu kaznu zatvora.

I dok dalje ostaje nejasno kako postupak gotovo tri godine nije došao ni do prve rasprave, način komunikacije institucija koji smo danas iskusili dodatno pojačava dojam očajno tromog, sporog i loše koordiniranog pravosudnog sustava.

Čisto da ilustriramo koliko je šibensko pravosuđer loše, dovoljno je podsjetiti da je Aleksić 2020. godine zbog prijetnji i uznemiravanja strine i njezina sina kažnjen tek novčanom kaznom od 1600 kuna. Sud je pritom kao olakotne okolnosti uzeo njegov loš socio-ekonomski status i raniju prekršajnu neosuđivanost, iako je riječ o osobi koja je već bila pravomoćno osuđena za brutalno ubojstvo.

Komunikacija prema medijima u cijeloj je priči vjerojatno najmanji problem, ali dovoljno dobro ilustrira da sustav funkcionira sporo, nekoordinirano i uz stalno prebacivanje odgovornosti jednih aktera pravosudne vlasti na druge.

Šibensko pravosuđe već dugo je poznato kao jako loše

Uostalom radi se o pravosuđu koje se već puno puta do sada "proslavilo".

Poznat je slučaj predsjednika Kaznenog odjela šibenskog Općinskog suda Stipe Čipčića koji je 1994. bio optužen za krađu humanitarne pomoći iz belgijske i talijanske donacije selima Miljevačkog platoa.

Optužnicu je u travnju podignula današnja šefica Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku Živana Beroš Dodig, a kako Indexovi izvori navode, budući sudac Čipčić čak je 15-ak dana proveo u Trabunalu, zatvoru smještenom u podrumu zgrade šibenskog suda. Čipčić u inkriminiranom razdoblju, koncem '92. godine bio tajnik drniškog HDZ-a i tajnik Općine Drniš.

Pritiskala Rimac radi napredovanja

Tu je i primjer Snježane Bajan, prijateljice Josipe Pleslić ex Rimac, nekadašnje HDZ-ove državne tajnice i USKOK-ove optuženice. Mediji su objavili poruke iz kojih proizlazi da je tadašnja zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Šibeniku Snježana Bajan od Josipe Rimac tražila pomoć oko napredovanja u sustavu.

"Jesi li sve poduzela da ja dobijem ono gori što zaslužujem. Samo i isključivo očekujem da ti to riješiš. Možeš i sad si u prilici" ... "Ja kad odem gori 24 sata sam tvoja" ... "Zakaži mi kod Plenkovića da mu ja kažem" ... "Izvoli to sa svojima odradit... svi u DORH-u znaju da sam otukla onaj grad"...

Slučaj Dujić

A javnost je već problematizirala rad Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku nakon afere s Annom Dujić, kćeri Nediljka Dujića, bivšeg moćnog šefa Hrvatskih šuma.

DORH je propuste u radu šibenskog tužiteljstva utvrdio nakon što je Općinsko državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu koju je zbog prisile prema službenoj osobi policajka podnijela protiv Anne Dujić.

DORH je nadzorom zaključio i da je Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku predmet odmah trebalo prepustiti drugom tužiteljstvu "radi otklanjanja svake sumnje u nepristranost i objektivnost", imajući u vidu da je sestra prijavljene Anne Dujić zaposlenica u tom državnom odvjetništvu.

Protiv Dujić je tek Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu je, nakon provedene istrage u aferi Nakaze, podiglo optužnicu.

O šibenskim sucima govori i jedan recentan slučaj. Sutkinja Ana Kević Brakus s Općinski sud u Šibeniku stegovno kažnjena razrješenjem dužnosti zbog nanošenja štete ugledu sudačke dužnosti, što je u travnju objavljeno i na stranicama Državnog sudbenog vijeća.

Sustav ponovo nije učinio dovoljno

Uglavnom, radi se o sustavu koji je u ovom slučaju ubojstva nesretnog mladića ostavio dojam da nije učinio dovoljno kako bi osobu s dugom poviješću nasilja, protiv koje je već bio pokrenut novi kazneni postupak zbog ilegalnog oružja, na vrijeme uklonio iz društva i spriječio novu tragediju.