UDIO prihoda koji odlazi u ruke 0,1 posto najbogatijih stanovnika Europe znatno se razlikuje od države do države, krećući se od iznad šest posto u nekima do europskog prosjeka od 4,5 posto. Stručnjaci ističu da su porezni sustavi i nejednakost u plaćama ključni faktori koji stoje iza tih razlika, piše Euronews Business.

Podaci iz Svjetske baze podataka o nejednakosti (World Inequality Database) pokazuju da se udio prihoda ove ultrabogate skupine, koja čini otprilike jednu od svakih 1000 osoba, kreće od 1,6 posto u Nizozemskoj do čak 10,2 posto u Gruziji. Analiza obuhvaća 35 zemalja, uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, članice EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Podaci se odnose na 2024. godinu ili najnoviju dostupnu godinu nakon 2020., a prihod je mjeren prije oporezivanja i socijalnih davanja. Iznimka je Italija, za koju su posljednji podaci iz 2015. godine.

Među članicama Europske unije najveći udio bilježi Estonija s 8,3 posto, a slijede je Bugarska sa 7,5 i Poljska sa 7 posto. Visoko na ljestvici su i dvije zemlje kandidatkinje za članstvo u EU: Srbija sa 6,9 posto i Turska sa 6,1 posto. Danska s 5,8 posto i Rumunjska s 5,1 posto također se nalaze iznad granice od pet posto.

Izuzev Italije, četiri najveća europska gospodarstva vrlo su blizu: udio najbogatijih u Španjolskoj iznosi 5 posto, dok u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj iznosi 4,9 posto. Irska je s 4,8 posto neznatno iznad europskog prosjeka od 4,5 posto.

Na dnu ljestvice nalazi se nekoliko zemalja s vrlo sličnim postocima. Nizozemska ima najniži udio od 1,6 posto, a slijede je Cipar (2,2%), Crna Gora (2,3%), Slovenija (2,3%), Belgija (2,3%), Albanija (2,4%) i Latvija (2,4%), sve s udjelom ispod 2,5 posto.

Najnoviji podatak za Italiju u bazi WID iznosi 2 posto, no datira iz 2015. i možda nije izravno usporediv s ostalima. Studija koju su objavili Guzzardi i Morelli u WID-u navodi podatak od 3,3 posto za 2021. godinu. Udio prihoda najbogatijih kreće se između 3,5 i 4,5 posto u Grčkoj (4,5%), Švicarskoj (4,3%), Češkoj (4,2%), Švedskoj (3,7%), Finskoj (3,5%) i Norveškoj (3,5%).

Zašto postoje tolike razlike?

Dr. Pawel Bukowski s University College London kaže da ključnu ulogu imaju politike i institucije. "Zemlje se razlikuju po razini redistribucije, odnosno po tome koliko se prihod nastoji preraspodijeliti kroz poreze i socijalne politike", rekao je za Euronews Business.

"U tom pogledu, srednja i istočna Europa imaju prilično nisku razinu redistribucije. Primjerice, porezni sustav u Poljskoj je regresivan, što znači da bogati plaćaju relativno manje od siromašnih". Također je napomenuo kako su mnoge socijalne politike osmišljene tako da ne pridonose nužno ujednačavanju prihoda.

Dr. Salvatore Morelli sa Sveučilišta Roma Tre napominje da viši udjeli najbogatijih u nekim zemljama mogu djelomično odražavati stvarno veću koncentraciju plaća, poslovnih prihoda i bogatstva, što onda generira kapitalne prihode, osobito nakon ekonomskih tranzicija 1990-ih. Ipak, dodaje da te razlike mogu odražavati i razlike u mirovinskim sustavima, pravilima poreznog izvještavanja, sivoj ekonomiji te opsegu u kojem se kapitalni prihodi uopće bilježe u službenim podacima.

Uloga plaća i kolektivnog pregovaranja

"Istraživanja pokazuju da zemlje u kojima su razlike u plaćama manje, institucije kolektivnog pregovaranja jače, nezaposlenost niža, a sustavi socijalne sigurnosti razvijeniji, u pravilu imaju manji jaz u prihodima između najbogatijih i ostatka stanovništva prije oporezivanja", rekao je Morelli za Euronews Business.

"To može pomoći objasniti zašto skandinavske i neke zapadnoeuropske zemlje često bilježe niže udjele prihoda najbogatijih od mnogih posttranzicijskih gospodarstava."

Raste li udio prihoda najbogatijih?

Gledano kroz povijest, 1940. godine najbogatijih 0,1 posto Europljana imalo je udio od 6,43 posto u ukupnim prihodima. Taj je broj bio u stalnom padu sve do ranih 1980-ih, kada se spustio na oko 2,7 posto.

Nakon toga je ponovno počeo rasti, približivši se 2007. godine razini od 5 posto, prije nego što ga je financijska kriza ponovno smanjila. Od otprilike 2010. godine udio je ostao relativno stabilan te je u 2024. iznosio 4,54 posto.