Sadržaj nastao u suradnji s: MEDIKOL

Postoje pregledi koje većina ljudi doživljava kao rutinu, ali iza njih stoji tehnologija koja doslovno može zaviriti u unutrašnjost našeg tijela bez ijednog reza. Od CT-a koji u nekoliko minuta može spasiti život pacijentu s moždanim udarom do magnetske rezonancije koja otkriva i najsitnije promjene na ligamentima, mozgu ili srcu, radiologija je danas jedan od ključnih stupova moderne medicine.

Ipak, mnogima je i dalje nepoznato što radiolog zapravo radi, koliko su takve pretrage sigurne i kada je koja metoda najbolji izbor. O tome smo razgovarali s doc. dr. sc. Josipom Ćurićem, specijalistom radiologije i subspecijalistom intervencijske radiologije te voditeljem Odjela za radiologiju Poliklinike Medikol, koji je objasnio što se događa "iza slike", zašto MR nekima izaziva paniku, koliko zračenja nosi CT i može li umjetna inteligencija jednog dana zamijeniti radiologe.

Radiolog nije fotograf, nego dijagnostičar

Doktore, kako biste nekome tko nikada nije bio u bolnici objasnili što vi zapravo radite? Često se kaže da su radiolozi fotografi unutrašnjosti naših tijela, je li to dobar opis?

"To je simpatičan opis, ali nepotpun. Radiolog nije samo fotograf, nego liječnik koji slike pretvara u dijagnozu. Koristimo rendgen, ultrazvuk, CT, MR i druge metode da zavirimo u tijelo bez operacije. Osim dijagnostičke postoji i grana intervencijske radiologije gdje radiolog po potrebi provodi invazivne zahvate uz slikovnu podršku. Prema tome, radiolozi postavljaju dijagnozu interpretacijom slika različitih slikovnih metoda, daju preporuku za daljnju potrebnu dijagnostiku ako postojeća nije dovoljna te provode različite vrste intervencija koristeći slikovnu podršku", pojašnjava dr. Ćurić.

Što MR vidi, a rentgen ili CT ne vide?

"MR ima bolju mekotkivnu rezoluciju u odnosu na ostale metode te je metoda prvog izbora za mozak i živce, kralježničnu moždinu, ligamente i meniskuse, hrskavicu, mišiće i tetive te diskove kralježnice."

Kako izdržati 30 minuta u MR cijevi bez panike

Kako izdržati 30 minuta u MR cijevi bez panike?

"Ono što može pomoći pacijentima jest zatvoriti oči prije ulaska u MR uređaj i ne otvarati ih tijekom pregleda. To mnogima dramatično smanjuje klaustrofobiju. Ponekad mogu pomoći i tehnike disanja, odnosno pokušati disati sporo i ritmično. Nekim pacijentima pomaže zamišljanje da su u liftu, tunelu ili kapsuli. Danas većina centara ima slušalice s glazbom koje mogu olakšati osjećaj klaustrofobije. Korisno je i razgovarati s osobljem prije snimanja kako bi se pacijent bolje upoznao s pregledom i tako smanjio strah. Kod jače klaustrofobije moguće je dati blagi sedativ. Ako ništa od toga ne pomogne i MR pregled nije moguće izvesti, važno je razgovarati s radiologom o alternativnoj slikovnoj metodi."

Koliko je CT zračenje usporedivo s letom avionom?

"Prirodno zračenje je ono koje svakodnevno primamo iz tla, svemira i hrane. Doza ovisi o geografskoj lokaciji i životnim navikama te se kreće od 2 do 3 mSv. Prilikom jednog leta preko Atlantika izloženi smo dozi od otprilike 0,04 do 0,1 mSv, ovisno o visini i duljini leta. Kod CT snimanja doza ovisi o regiji koja se snima i kreće se od 1 do 2 mSv za glavu pa do 6 do 12 mSv za prsni koš, trbuh i zdjelicu. CT dakle nosi značajnu količinu zračenja, ali i značajnu potencijalnu korist koja opravdava njegovo izvođenje. Stoga je važno naglasiti da se ne treba bojati CT pregleda, nego ga treba raditi kad za to postoji dobar razlog."

Zašto je metal problem u MR-u

Zašto je metal problem u MR-u?

"MR koristi vrlo snažan magnet zbog kojeg neki metalni predmeti unutar tijela pacijenta mogu biti privučeni velikom silom, što može dovesti do oštećenja tkiva u kojem se nalaze. Osim toga, metalni predmeti se mogu zagrijati i uzrokovati lokalne toplinske ozljede. Neki metalni predmeti se ne pomiču niti zagrijavaju, ali stvaraju artefakte, odnosno greške na slici, koje onemogućavaju adekvatnu analizu. Elektrostimulatori, stariji implantati, metalni opiljci ili određeni neurostimulatori mogu biti ozbiljan problem. Postoje moderni elektrostimulatori koji smiju u magnetsko polje, ali zahtijevaju poštivanje preporučenih protokola snimanja i reprogramiranje prije same MR pretrage. Zbog svega toga vrlo je važno informirati osoblje o svim uređajima i metalnim stranim tijelima u tijelu."

Postoji li opasnost od previše snimanja?

"Kod MR-a i ultrazvuka nema ionizirajućeg zračenja, pa taj problem nije isti kao kod CT-a. Kod metoda koje koriste ionizirajuće zračenje, posebno kod CT-a, kumulativna doza raste s brojem pretraga i njihovom dozom, a time raste i rizik od neželjenih zdravstvenih posljedica. Zbog toga je kod pacijenata koji zahtijevaju česte kontrole, poput onkoloških pacijenata, vrlo važno pravilno planiranje i personalizirani CT protokol kako bi se dobile željene dijagnostičke informacije uz najnižu moguću dozu. Ponekad je moguće i potrebno razmotriti alternativne slikovne metode, primjerice MR umjesto CT pretrage."

Može li umjetna inteligencija zamijeniti radiologa?

"Trenutno ne, ali može jako pomoći. AI je snažan alat podrške, ali ljudsko oko i stručnost radiologa i dalje su nezamjenjivi. Najbolji model danas je radiolog uz AI, ne AI umjesto radiologa."

Sportaš je izvrnuo koljeno, zašto CT nije dovoljan?

"CT-om se može odlično analizirati kost. Ali koljeno nije samo kost. Unutar zglobne pukotine nalazi se puno mekih tkiva, ligamenti, menisci i hrskavica, koja su češće predmetom traume, a CT je nedostatan za analizu tih struktura. S druge strane, MR je odlična metoda i zlatni standard za analizu navedenih mekih tkiva te je metoda prvog izbora."

Kod moždanog udara zašto prvo CT, a ne MR?

"Jer je kod moždanog udara najvažniji faktor koji određuje ishod liječenja upravo vrijeme. CT je metoda čije izvođenje traje svega nekoliko minuta, u većini bolnica dostupna je 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, i odlična je za otkrivanje eventualnog krvarenja, što je ključan podatak o kojem ovisi daljnja terapija. MR je bolji u otkrivanju ranih ishemijskih promjena, ali traje dulje i logistički je zahtjevniji. U hitnoj medicini vrijedi: brzo i dovoljno dobro pobjeđuje sporo i savršeno."

Kako snimiti srce koje stalno kuca?

"Srce je tehnički najzahtjevniji organ za snimanje jer se stalno kontrahira, rotira, a pomiču ga i pluća disanjem. Unatoč tome, danas možemo dobiti dijagnostičke slike koronarnih arterija promjera svega nekoliko milimetara. Ključ je u tome da uređaji ne snimaju naslijepo, nego koriste sinkronizaciju s EKG-om. Aparat zna kada je srce u određenoj fazi ciklusa i snima u onoj fazi kada je srce najmirnije. Moderni CT uređaji imaju ogromnu brzinu, pa neki mogu snimiti cijelo srce u jednom otkucaju. Drugim riječima, aparat snimi srce brže nego što se ono stigne pomaknuti i tako dobivamo gotovo zamrznutu sliku. Da bismo uređaju olakšali snimanje, važno je da pacijenti tijekom pretrage imaju što niži i pravilniji puls, što postižemo odgovarajućom premedikacijom. Na taj način možemo uočiti patologiju poput suženja koronarnih arterija, poremećaja funkcije srca, ožiljaka nakon infarkta ili upale srčanog mišića."

Najveći mit iz čekaonice

Koji je najveći mit koji ste čuli u čekaonici?

"Mit je da će radiolozi na pregledu vidjeti sve i postaviti dijagnozu te da je jedino važno otići na pregled, bilo gdje. Kvaliteta nalaza jako ovisi o kvaliteti uređaja na kojemu se pregled izvodi, ali možda još i više o pravilnoj indikaciji, kvalitetnom kliničkom pregledu te iskustvu i stručnosti radiologa i inženjera koji pregled izvodi. Važnost točne i pravovremene dijagnoze neprocjenjiva je i životno važna, stoga je ključno pravilno procijeniti kome povjeriti vlastito zdravlje."

Da sutra imate bolove u kralježnici, na koji biste pregled prvo otišli?

"Ovisi o simptomima. Ako su simptomi obična križobolja i ukočenost, radiološke pretrage nisu indicirane, nego pregled liječnika i eventualno fizikalna terapija. U slučaju ozbiljnijih simptoma, poput trnaca i slabosti u nogama, gubitka osjeta, problema s mokrenjem ili jake traume uz navedene simptome, metoda izbora je MR pregled."

Sponzorirani sadržaj donose Index i MEDIKOL u skladu s najvišim profesionalnim standardima.