RUSKOM predsjedniku Vladimiru Putinu istječe vrijeme za pobjedu u ratu protiv Ukrajine jer je suočen sa stagnacijom na bojištu i sve većim problemima kod kuće, rekao je za CNN jedan od vodećih europskih obavještajnih dužnosnika. U iduća četiri do pet mjeseci Putin "možda više neće moći pregovarati s pozicije snage", ocijenio je Kaupo Rosin, ravnatelj estonske Vanjske obavještajne službe, u intervjuu u sjedištu agencije u Tallinnu, piše CNN.

Rosin je detaljno opisao kombinaciju ekonomskih, vojnih i društvenih pritisaka s kojima se Putin suočava, a koji bi ga mogli prisiliti za pregovarački stol. "Vrijeme ne ide u prilog Rusiji", poručio je. Kao bivša sovjetska republika, Estonija je danas važna NATO-ova postaja za prisluškivanje, a Rosin je velik dio svog radnog vijeka posvetio analizi događaja unutar moćnog i neprijateljski nastrojenog susjeda.

"Više ne čujem razgovore o potpunoj pobjedi. Ljudi u Kremlju prepoznaju da situacija na ukrajinskom bojištu ne ide baš najbolje", rekao je Rosin, dodajući da Moskva gubi više ljudi nego što ih uspijeva unovačiti.

Gubici veći od sposobnosti novačenja

U dvije godine, zaključno sa siječnjem, ruske su snage napredovale u prosjeku 70 metara dnevno, uz procijenjenih 1000 poginulih ili ranjenih vojnika svaki dan, prema analitičarima iz washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) i drugih institucija. Čak su i ti minimalni pomaci ove godine zaustavljeni.

Rusi "gube 15 do 20 tisuća vojnika mjesečno, i to poginulih. Ne ranjenih, nego mrtvih", izjavio je prošlog tjedna Marco Rubio. U travnju je, prema podacima ukrajinskog Ministarstva obrane, ubijeno ili teško ranjeno 35.203 ruskih vojnika, što je slično brojkama iz prethodna dva mjeseca. CNN ne može neovisno potvrditi gubitke ni na jednoj strani, a Moskva i Kijev ne objavljuju službene podatke.

Većinu gubitaka uzrokuju dronovi, u koje su i Ukrajina i Rusija uložile golema sredstva. Rosin predviđa da će upravo ovaj pomak prema ratovanju bespilotnim letjelicama ograničiti bilo kakve značajnije promjene na bojišnici. Trenutačno, kaže, nijedna strana "nije u stanju izvesti masivan, mehanizirani proboj" duboko u neprijateljsku pozadinu.

Ravnoteža u tehnologiji dronova tijekom rata se mijenjala, no Ukrajina tvrdi da nova generacija presretača smanjuje učinak ruskih napada na njezine gradove. "Udio dronova Šahid oborenih presretačkim dronovima udvostručio se u posljednja četiri mjeseca", rekao je ovog tjedna ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju Mihajlo Fedorov.

Rizik nove mobilizacije

Ako bi Rusija željela oživjeti svoju ofenzivu i zauzeti ostatak Donjecke oblasti na istoku Ukrajine, što je njezin javno proklamirani cilj, jedina opcija bila bi "neka vrsta prisilne mobilizacije", smatra Rosin.

"Kad bi Rusi uspjeli mobilizirati još nekoliko stotina tisuća ljudi na bojište, to bi bio problem za Ukrajinu", rekao je Rosin. No, takav bi potez "stvorio dodatne rizike za unutarnju stabilnost" Kremlja, dodao je. "Oni su vrlo zabrinuti za unutarnju stabilnost, vrlo je pažljivo prate... To nije odluka koju bi donijeli olako."

Moskva je naredila djelomičnu mobilizaciju pričuvnika u rujnu 2022., sedam mjeseci nakon početka invazije. Taj je potez izazvao otpor u zemlji, uključujući prosvjede i masovni bijeg vojno sposobnih muškaraca. Od tada se novačenje oslanja na regionalne vlasti koje nude velike bonuse i druge povlastice dobrovoljcima, no njihova sposobnost da nude te poticaje smanjuje se pod pritiskom na rusko gospodarstvo.

Ekonomski udarci i unutarnji nemir

Troškovi rata, međunarodne sankcije i vrlo uspješna ukrajinska kampanja protiv ključne ruske naftne industrije počinju uzimati danak, rekao je Rosin. Prošlog tjedna Rusija je smanjila svoju prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu s 1.3% na 0.4%, a potpredsjednik vlade Aleksandar Novak za to je okrivio nedostatak radne snage, prekomjernu državnu potrošnju i zapadne sankcije.

Ukrajina je nanijela "štetu vrijednu milijarde i milijarde dolara energetskom sektoru", smatra Rosin, budući da kijevski rastući arsenal dronova dugog dometa cilja rafinerije, izvozna čvorišta i cjevovode stotinama kilometara unutar Rusije. Komentirajući nedavne napade dronovima na Moskvu, Rosin je rekao da "rat dolazi, rat je kod kuće" i za ruski narod.

Ipak, nejasno je kako su nedavni događaji utjecali na samog Putina. "Pitanje je kad će on shvatiti stvarnu situaciju, jer je ukrajinsko pitanje za njega toliko ideološko da mu vjerojatno nije lako promijeniti mišljenje", rekao je Rosin. Čak i ako ruske trupe ne uspiju napredovati, Rosin vjeruje da će Putin ustrajati.

"Pokušat će Ukrajincima učiniti sljedeću zimu barem jednako teškom kao što je bila ova, ako ne i težom. Ako ne postigne cilj vojnim sredstvima, sigurno će ga pokušati postići drugim sredstvima kako bi u Kijevu imao prorusku vladu."

Paranoja u Moskvi i povratnici s bojišta

U Moskvi, međutim, raste osjećaj paranoje, a osiguranje oko predsjednika pojačano je usred glasina o zavjerama za državni udar. "Vojnici koji se vraćaju iz Ukrajine stvaraju probleme, donoseći kući nasilje, nestabilnost, psihološke probleme i kriminal", rekao je Rosin.

Neki se pridružuju organiziranim kriminalnim skupinama, dodao je. Studija CSIS-a od prošle godine procijenila je da su ruski vojnici povratnici iz rata ubili ili ranili više od 1000 ljudi unutar Rusije.

Iako bi se nezadovoljstvo ratom moglo povećati s ekonomskom stagnacijom, Rosin vidi malo znakova nemira, s obzirom na strogu kontrolu sigurnosnih službi nad bilo kakvim neslaganjem. "Trenutačno doista ne vidim uličnu revoluciju, ali ponekad su takvi sustavi iznutra vrlo šuplji. Ako se nešto dogodi, dogodit će se vrlo brzo i svi ćemo biti iznenađeni", zaključio je.