BOCA Chica, Texas, 22. svibnja 2026. - U 22:30 po lokalnom vremenu, s novog lansirnog kompleksa Pad 2, SpaceX je lansirao Starship V3 -Flight 12, najmoćniju raketu ikad konstruiranu, visoku 124 metra.

Isti tjedan, 20. svibnja, SpaceX je pred američkom SEC-om (Komisija za vrijednosne papire) podnio S-1 prospekt - formalni korak prema najvećem IPO-u u povijesti, s ciljanom vrijednošću do 1,75 bilijuna dolara. Elon Musk nazvao je let "epic". Wall Street je nazvao IPO "jednom u generaciji".

Najveća priča nije Musk

Najveća priča je da je američki sustav - opet - dokazao svoju jedinstvenu sposobnost stvaranja kompanija koje mijenjaju tijek povijesti.

Prije dvadeset godina pristup svemiru bio je gotovo isključivo domena država. Trošak lansiranja kretao se između 20.000 i 50.000 dolara po kilogramu. Danas komercijalni kupci plaćaju između 2.700 i 3.000 dolara - Falcon 9 smanjio je troškove za više od 90 posto. To nije tehnološki napredak. To je ekonomska revolucija.

U manje od dva desetljeća SpaceX je izveo 165 orbitalnih lansiranja u jednoj godini, drži 82 posto tržišnog udjela u komercijalnim lansiranjima, a Starlink je dostigao 10 milijuna pretplatnika u 160 zemalja. Ukupni prihod kompanije u 2025. godini: 18,7 milijardi dolara.

Korak 1. Monopol nad pristupom svemiru

Booster Falcona 9 sletio je više od 450 puta i poletio ponovo. Rekordni booster koristio se 29 puta. Ono što su desetljećima pokušavale državne agencije, Musk je pretvorio u svakodnevnu rutinu.

Korak 2. Globalna komunikacijska infrastruktura

Starlink više nije telekomunikacijska mreža. On postaje infrastruktura. Rat u Ukrajini pokazao je da privatna satelitska mreža može imati geopolitičku važnost usporedivu s državnim telekomima i strateškim bazama. Do kraja 2026. projicira se 16,8 milijuna pretplatnika i prihod od gotovo 16 milijardi dolara samo od Starlinka.

Korak 3. Industrijalizacija svemira

Musk ne gradi Starship kako bi samo slao satelite. Plan uključuje podatkovne centre u orbiti, proizvodnju energije u svemiru, industrijsku proizvodnju izvan Zemlje, rudarenje rijetkih metala na asteroidima - i samoodržive ljudske zajednice na Marsu. Prvi neposadni let planiran je za kraj 2026.

Danas sve to zvuči kao znanstvena fantastika. No jednako nevjerojatno zvučala je i ideja da će privatna kompanija dominirati svemirskim lansiranjima cijelog planeta.

"The Hitchhiker's Guide to the Galaxy" Douglasa Adamsa uveo je pojam infinite improbability drive - motor koji funkcionira upravo zahvaljujući tome što je sve istovremeno krajnje nevjerojatno. Musk gradi nešto slično: kompaniju koja funkcionira na pretpostavci da je ono što većina smatra nemogućim - samo još neostvareno.

IPO koji Wall Street čeka desetljeće

S-1 prospekt podnesen 20. svibnja pokrenuo je proces koji završava uvrštavanjem na Nasdaq - burzovna oznaka SPCX - oko 12. lipnja 2026.

• Ciljana vrijednost: 1,75 bilijuna dolara
• Planirano prikupljanje: 75 milijardi dolara - rekord u povijesti
• Alokacija za male investitore: 30% (tri puta više od norme)
• Ukupno adresibilno tržište prema S-1: 28,5 bilijuna dolara

Kreativna destrukcija na američki način

Schumpeter je opisao bit kapitalizma izrazom "kreativna destrukcija" - sustav koji napreduje jer ruši stare industrije i gradi nove.

Pojam koji koristim - turbo-kapitalizam - nije moj. Skovao ga je Edward Luttwak, jedan od najvećih živućih geostratega i političkih ekonomista. Sjećam se: 1999. godine, u rimskom hotelu Minerva, sreo sam Luttwaka osobno. Razgovarali smo o ideji koju je upravo pretočio u knjigu - "Turbo-Capitalism: Winners and Losers in the Global Economy".

Opisivao je kapitalizam koji je privatno poduzetništvo oslobodilo od državne regulacije, sindikata i svih kočnica - sustav koji stvara više i uništava više od svega što je došlo prije njega. Tada je to bila kontroverzna teza. Danas, gledajući SpaceX, teško je zamisliti bolji primjer.

Musk nije unaprijedio postojeću svemirsku industriju. On ju je uništio i zamijenio novom.

Europa ima znanje, Kina snagu, ali Amerika stvara Muska, Bezosa, i slične

Europa ima znanje. Kina ima disciplinu i industrijsku snagu. Ali ni Europa ni Kina nisu uspjele replicirati ono što Amerika iznova stvara: sustav koji dopušta pojedincima da riskiraju ogromne iznose kapitala, privuku najbolje talente i pokušaju ostvariti ono što većina smatra nemogućim.

To je američki turbo-kapitalizam. Sustav koji ne jamči uspjeh - ali koji povremeno stvara Muska, Jobsa, Bezosa ili Gatesa.

Jer najveće promjene nikada ne počinju kao vjerojatnosti. One počinju kao nevjerojatnosti. Svaki veliki politički, poslovni ili osobni iskorak započinje kao nevjerojatnost u očima drugih.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala