HRVATSKA je među 16 država članica EU-a koje traže da se u novom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) osiguraju veća sredstva za kohezijsku, zajedničku poljoprivrednu i ribarstvenu politiku, izjavila je državna tajnica za europske poslove Andreja Metelko Zgombić.

“Tražimo da te nacionalne alokacije iz europskog proračuna nikako ne mogu biti manje od onih koje sada imamo”, rekla je Metelko Zgombić, koja sudjeluje na sastanku Vijeća za opće poslove i na čijem je dnevnom redu sljedeći višegodišnji proračun.

Šesnaest država članica, tzv. prijatelja kohezije, koje iz europskog proračuna dobivaju više nego što u njega uplaćuju, usuglasile su uoči sastanka Vijeća zajedničku izjavu u kojem traže povećanje sredstava za ključne politike.

“Sljedeći VFO mora i dalje osiguravati dovoljna sredstva za politike koje proizlaze iz obveza iz Ugovora, kao što su kohezijska politika, zajednička poljoprivredna politika (ZPP) i zajednička ribarstvena politika (ZRP), koje igraju temeljnu ulogu u promicanju konvergencije, gospodarskog rasta i sigurnosti hrane”, kaže se u izjavi 16 država članica, među kojima je i Hrvatska.

Protiv smanjivanja

“Traži se da se alokacije za te politike povećaju u odnosu na ono što je sada predloženo. Hrvatska vrlo jasno kaže da mi želimo da nacionalne alokacije nikako ne mogu biti manje od onih koje sada imamo”, rekla je Metelko Zgombić.

Prijatelji kohezije u svojoj izjavi ističu da su u prijedlogu VFO-a, koji je objavila Komisija, kohezijska politika, zajednička poljoprivredna i ribarstvena politike jedine koje se suočavaju s realnim smanjenjima, unatoč ukupnom povećanju novog višegodišnjeg financijskog okvira. 

Također se protive sve učestalijoj tendenciji da se novi prioriteti i rješavanje izvanrednih situacija financiraju preusmjeravanjem kohezijskih sredstava. 

“Kohezijska politika ne bi se trebala pretvoriti u sustavni alat za krizne situacije koji zamjenjuje druge instrumente EU-a u tu svrhu”, kaže se u izjavi. Prijatelji kohezije traži i odgovarajuće stope predfinanciranja i sufinanciranja, ukidanje rabata, mehanizma kojim se  određenim bogatijim državama odobravaju financijski povrati ili smanjenje doprinosa u zajednički proračun te postupniju otplatu zajedničkog duga.

Metelko Zgombić ističe da je za Hrvatsku važno da se osigura nastavak financiranja iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), posebice financiranje željezničke pruge od riječke luke do mađarske granice. 

Nacionalne alokacije

Europska komisija je sredinom srpnja prošle godine predložila sedmogodišnji proračun za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura. U taj iznos uključena su i sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Bez sredstava za otplatu duga proračun iznosi 1.816 bilijuna eura. Otplata duga započinje 2028. i troškovi kamata i glavnice procjenjuje se na 25 do 30 milijardi godišnje.

Najveći dio proračuna, 48 posto, odnosno 865 milijardi odnosi se na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost.  
U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalna politika, sigurnost hrane, migracije i unutarnja sigurnost.

Osim iz nacionalnih alokacija, države članice moći će koristiti sredstva iz ostalih stavki proračuna poput Fonda za konkurentnost, vrijedan 450 milijardi eura, koji je namijenjen za inovacije, za investicije u otpornost, sigurnost, obrambenu industriju i svemirske tehnologije.

Prijatelji kohezije navode da prihvaćaju kao glavni kriterij načelo izvrsnosti po kojem se financijska sredstva dodjeljuju projektima koji nude najvišu kvalitetu, inovacijski potencijal i najveću dodanu vrijednost. Ali, tu postoji opasnost da najveći dio sredstava iz Fonda za konkurentnost povuku velike tvrtke iz razvijenih država članica. Stoga prijatelji kohezije traže posebne mjere poboljšanje pristupa tom fondu manje iskusnih tvrtki, posebice malih i srednjih.

Nasuprot prijateljima kohezije stoji klub bogatijih zemalja koje traže smanjenje zajedničkog proračuna, a da se iz toga smanjenog proračuna dobar dio sredstava usmjeri na nove prioritete poput sigurnosti, obrane i jačanja gospodarske konkurentnosti. Uoči današnjeg sastanka Vijeća za opće poslove, ministri iz devet bogatijih država članica okupili su se na radnom doručku kako bi usuglasili svoja stajališta. Rasprava o novom VFO-u bit će jedna od glavnih tema na predstojećem samitu čelnika EU-a u lipnju.