Izraelci ljuti zbog Trumpove odluke. Iran blokirao Hormuz i prekinuo kontakt s SAD-om
AMERIČKO središnje zapovjedništvo (Centcom) službeno je potvrdilo da je izvelo nove zračne udare na ciljeve unutar Irana.
Službeno priopćenje Pentagona objavljeno je samo nekoliko minuta nakon što je Kuvajt objavio da se nalazi pod napadom, zbog čega su se oglasile sirene upozorenja na zračnu opasnost zbog projektila i dronova.
Ključne informacije:
- Izraelci ljuti zbog Trumpove odluke. "Vrijeme je da mu kažemo ne"
- Trump: Izrael i Hezbolah će prestati s međusobnim napadima
- Trump o iranskim izjavama: Nije me briga
- Iran zaprijetio napadom na sjever Izraela i izdao upozorenje o evakuaciji
- Iran prekida komunikaciju sa SAD-om zbog napada na Libanon, objavio i potpunu blokadu Hormuza
- EU poslala oštro upozorenje Izraelu: Odmah zaustavite vojnu operaciju u Libanonu
- Kaos na cestama u Bejrutu: Tisuće ljudi bježe iz grada
- Netanyahu naredio zračne udare na Bejrut
- BBC Verify: Iran od početka rata ozbiljno oštetio 20 američkih baza
- Javio se Trump, ne spominje nove udare: "Zavalite se i opustite"
- Američke snage izvele su zračne udare na iranske radarske sustave i zapovjedna mjesta za dronove
- Pentagon je objavio da su napadi izvedeni u samoobrani nakon što je Iran srušio američki dron Reaper
- Vojni udari označavaju treće ozbiljno kršenje dogovorenog primirja između SAD-a i Irana.
- Sirene diljem Kuvajta, vojska potvrdila je da aktivno presreće rakete i neprijateljske bespilotne letjelice
- Iranska revolucionarna garda objavila je da je napala američku zračnu bazu u znak odmazde
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da će Izrael gađati ciljeve u Bejrutu ukoliko Hezbolah ne prekine napade na izraelske gradove i civile.
U objavi na društvenoj mreži X Netanyahu je naveo da je tijekom večeri razgovarao s američkim predsjednikom Trumpom te ga obavijestio o izraelskom stajalištu.
„Ako Hezbolah ne prestane napadati izraelske gradove i građane, Izrael će napasti ciljeve u Bejrutu“, poručio je Netanyahu.
Dodao je kako će IDF nastaviti provoditi planirane vojne operacije na jugu Libanona, unatoč međunarodnim pozivima na suzdržanost i deeskalaciju sukoba.
Netanyahuova izjava dolazi u trenutku pojačanih napetosti između Izraela i Hezbolaha te nakon izvješća o američkim nastojanjima da se spriječi daljnje širenje sukoba.
Izraelski krajnje desni ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir oštro je kritizirao odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o obustavi planiranih izraelskih zračnih udara na područja u južnim predgrađima Bejruta.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se pregovori između Sjedinjenih Država i Irana nastavljaju "ubrzanim tempom", unatoč ranijim medijskim izvješćima koja su sugerirala mogući zastoj u dijalogu.
Trump je svoju poruku objavio na društvenim mrežama, pri čemu su njegove izjave dovele u pitanje ranije navode poluslužbene iranske novinske agencije Tasnim News Agency. Agencija je izvijestila da Teheran obustavlja razgovore s Washingtonom zbog izraelskih napada na Libanon.
Za sada nema službene potvrde ni demantija iz Irana. Iranske vlasti nisu se javno očitovale o navodima o mogućoj suspenziji pregovora niti o Trumpovim tvrdnjama da se diplomatski kontakti nastavljaju.
Razvoj događaja dolazi u trenutku pojačanih napetosti na Bliskom istoku, gdje sukobi i sigurnosni incidenti dodatno otežavaju diplomatske napore usmjerene na stabilizaciju regije.
Irački sigurnosni dužnosnici izvijestili su da je napad bespilotnom letjelicom izazvao eksploziju na teretnom brodu koji se nalazio približno 40 nautičkih milja (74 kilometra) jugoistočno od Umm Qasra, glavnog lučkog grada na jugu zemlje.
Prema navodima iračkih vlasti, eksplozija je izazvala požar na plovilu. Vatrena stihija naknadno je stavljena pod nadzor te je požar ugašen.
Britanska služba za pomorsku trgovinu (UK Maritime Trade Operations – UKMTO) priopćila je da je brod u Arapskom zaljevu pogođen zasad nepoznatim projektilom.
U incidentu nije bilo poginulih ni ozlijeđenih osoba, a nadležne službe nastavljaju utvrđivati okolnosti događaja i mogući identitet odgovornih za napad.
Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da je imao "vrlo produktivan" razgovor s Netanyahuom, dodajući da "neće biti slanja snaga u Bejrut, a sve snage koje su bile na putu već su vraćene".
Dodao je da je imao "vrlo dobar razgovor s Hezbolahom" preko "visoko pozicioniranih predstavnika", rekavši da je libanonska skupina "pristala da će sva pucnjava prestati, da ih Izrael neće napadati i da oni neće napadati Izrael".
Izrael i Hezbolah zasad se nisu oglasili.
Mohsen Rezaei, savjetnik iranskog vrhovnog vođe, ponovno je istaknuo iransku kontrolu nad Hormuškim tjesnacem.
"Nećemo dopustiti nastavak pomorske blokade, a neće se tolerirati ni eskalacija napetosti u Libanonu. Strpljenje oružanih snaga Islamske Republike Iran ima svoje granice", objavio je na X-u.
Iran je u subotu upozorio da će strani trgovački i vojni brodovi biti mete ako se ne budu pridržavali pravila koja reguliraju prolazak tim strateškim plovnim putem.
Francuska je izraelskim tvrtkama zabranila predstavljanje ofenzivnog naoružanja na sajmu Eurosatory, koji se održava u predgrađu Pariza, rekli su organizatori u ponedjeljak agenciji France Presse.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump još se jednom oglasio nakon što je Iran objavio da prekida svu komunikaciju s SAD-om oko postizanja mira, uslijed napada u Libanonu, te da uvodi potpunu blokadu Hormuza.
>> Opširnije
U izraelskom napadu na zgrade nasuprot Sveučilišnoj bolnici Jabal Amel u Tiru ubijene su dvije osobe, a 23 su ranjene, javlja libanonska Nacionalna novinska agencija.
Izraelska vojska gađala je područje al-Housh, odmah izvan lučkog grada Tira, kao i obalu.
Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da mu se Iran nije javio u vezi s izvještajima da obustavlja mirovne pregovore.
"To je prikladno reći, jer su bolji pregovarači nego borci", rekao je u kratkom razgovoru za NBC News.
"To ne znači da ćemo otići tamo i početi bacati bombe posvuda", dodao je Trump.
Predsjednik SAD-a rekao je i da misli da "previše razgovaramo" te da bi "šutnja bila vrlo dobra".
>> Opširnije
Iran je zaprijetio napadom na sjever Izraela ako Izrael udari po Bejrutu. Iranski centralni vojni stožer upozorio je stanovnike tog područja da ga napuste kako ne bi stradali u slučaju da Izrael provede planirane napade na južne predgrade libanonske prijestolnice.
Izraelski premijer objavio je jutros da je naredio nove udare na Bejrut, a izraelska vojska potom je izdala nalog o evakuaciji za stanovnike južnih predgrađa libanonske prijestolnice.
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Strpljenje ima granice
Prijetnja je uslijedila nakon što je savjetnik iranskog vrhovnog vođe objavio na društvenim mrežama da Iran neće tolerirati eskalaciju u Libanonu te da strpljenje oružanih snaga Islamske Republike Iran ima svoje granice.
Mohsen Rezaei pritom je inzistirao na tome da je Hormurški tjesnac pod iranskim nadzorom i da zemlja neće dopustiti nastavak blokade.
Iranska državna televizija izvještava da je velika vjerojatnost da će prekid vatre između SAD-a i Irana prestati vrijediti ako se napadi na Libanon ne zaustave.
Nisu navedeni dodatni detalji.
Dvije zemlje radile su na prijedlogu sporazuma o produljenju prekida vatre, koji je prvi put objavljen početkom travnja.
Međutim, poluslužbena iranska novinska agencija Tasnim ranije danas objavila je da iranski pregovarački tim obustavlja razmjenu poruka sa SAD-om preko posrednika zbog izraelskih napada u Libanonu.
Teheran i Washington međusobno se optužuju za kršenja prekida vatre otkako je stupio na snagu.
Cijene nafte skočile su na međunarodnim tržištima iznad 97 dolara nakon medijskih izvješća da je Iran, zbog izraelskih napada na Libanon, obustavio posredne razgovore sa SAD-om o okončanju rata, naznačivši da bi mogao ponovo zatvoriti Hormuški tjesnac.
>> Opširnije
Nakon prijetnji Irana, raste zabrinutost zbog mogućeg zatvaranja tjesnaca Bab el-Mandeb. Blokada ključne rute za naftu i robu iz Azije imala bi katastrofalne posljedice za svjetsku trgovinu.
>> Opširnije
Stanovnici južnog Bejruta masovno napuštaju domove zbog straha od izraelskih napada, dok se vođe Hezbolaha skrivaju, a narod "plaća cijenu".
>> Opširnije
Libanonski predsjednik Aoun nastavlja pregovore s Izraelom usprkos napadima i eskalaciji sukoba, smatrajući da su pregovori sigurniji od rata.
>> Opširnije
Osim prekida komunikacije s Amerikancima, Iran je sada potpuno blokirao Hormuški tjesnac, javlja Tasnim. Teheran je ranije tvrdio da dopušta prolazak određenim brodovima kroz ključne plovne pravce pod iranskim uvjetima.
Isto tako, tjesnac Bab al-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim oceanom, blokirat će "front otpora".
Iran je saveznik militantne skupine Huta u Jemenu, zemlji koja graniči s tim pomorskim uskim grlom.
Iranski pregovarački tim obustavlja razmjenu poruka sa SAD-om preko posrednika zbog izraelskih napada u Libanonu, objavila je poluslužbena iranska novinska agencija Tasnim.
Iranski pregovarački tim obustavit će "pregovore i razmjenu tekstova preko posrednika", objavila je agencija.
Tasnim navodi da je situacija u Libanonu bila ključna za prekid vatre, što znači da je "taj prekid vatre prekršen na svim frontama, uključujući Libanon".
"Neće biti nikakvog dijaloga" dok se ne uvaže stavovi Irana i Hezbolaha o tom pitanju, navodi Tasnim, dodajući da iranski dužnosnici traže zaustavljanje izraelske ofenzive i potpuno povlačenje s okupiranih područja.
Iranska vojska "neće tolerirati nastavak brutalnih zločina protiv Libanona", upozorio je glasnogovornik iranskih oružanih snaga.
Abolfazl Shekarchi rekao je da je najnovija izraelska ofenziva u Libanonu iskoristila postojeći prekid vatre te "otvoreno prekršila libanonski teritorij i ubila više od 3000 nevinih ljudi, uključujući žene i djecu".
Vojska je najnovija institucija koja je pojačala retoriku zbog sve snažnijeg izraelskog napada na Libanon. Iranski glavni pregovarač i ministar vanjskih poslova ranije su upozorili da najnoviju eskalaciju smatraju kršenjem šireg prekida vatre između Irana i SAD-a.
Američke snage sinoć su u 23 sata po istočnom vremenu uspješno presrele dvije iranske balističke rakete uperene prema američkim vojnicima koji se nalaze na bazi u Kuvajtu, objavilo je američko Središnje zapovjedništvo. Rakete su, dodaje se, neutralizirane, a nijedan američki vojnik nije ozlijeđen.
Središnje zapovjedništvo SAD-a ostaje na oprezu te će nastaviti štititi svoje snage od iranskih agresivnih akcija, uz istodobnu potporu trenutnom primirju.
Europska unija danas je uputila hitan i službeni apel Izraelu da pod hitno zaustavi svoju vojnu operaciju na teritoriju Libanona. Reakcija iz Bruxellesa stigla je nakon što su izraelske snage zauzele strateški važnu utvrdu Beaufort te otvoreno najavile nastavak žestokih zračnih udara na južna predgrađa Bejruta.
"Pozivamo Izrael da odmah zaustavi vojnu eskalaciju u Libanonu te da u potpunosti poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Libanona", poručio je glasnogovornik Europske unije Anouar El Anouni u službenoj izjavi za javnost.
Aktualni prekid vatre koji je na snazi između Irana i Sjedinjenih Američkih Država nedvosmisleno je primirje koje obuhvaća sve fronte, uključujući i onu u Libanonu, poručio je danas iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi.
Ova oštra reakcija Teherana uslijedila je odmah nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izdao službenu zapovijed za pokretanje zračnih napada na južna predgrađa Bejruta koja je pod kontrolom Hezbolaha.
"Kršenje primirja na jednoj fronti predstavlja kršenje prekida vatre na svim frontama. Sjedinjene Države i Izrael bit će izravno odgovorni za sve posljedice bilo kakvog kršenja dogovora", napisao je Araqchi u objavi na društvenoj mreži X.
Izraelska vojska (IDF) izdala je nove, hitne zapovijedi za evakuaciju stanovnika sedam sela u južnom Libanonu, a na popisu su se našli Houmine al-Faouqa, Bnaafoul, Arab Salim, Roumine, Aazze, Arki i Jbaa.
"Zbog vaše vlastite sigurnosti, morate odmah napustiti svoje domove i udaljiti se od ovih sela i gradova na udaljenost od najmanje 1000 metara prema otvorenim područjima", poručio je glasnogovornik IDF-a za arapski jezik Avichay Adraee u objavi na društvenoj mreži X.
Ovaj potez dolazi u jeku dramatičnog intenziviranja izraelske ofenzive protiv Hezbolaha u Libanonu. Podsjetimo, izraelske snage jučer su zauzele strateški važnu utvrdu Beaufort na uzvisini, dok su danas rano ujutro najavljeni zračni udari na južna predgrađa Bejruta.
Krajnji plan Tel Aviva je, prema riječima ministra obrane Israela Katza, "pretvaranje područja oko rijeke Litani u zonu pod sigurnosnom kontrolom IDF-a, potpuno očišćenu od oružja i terorista".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je kako je Francuska potpuno spremna podržati mirovne pregovore između SAD-a i Irana, i to nakon što je sinoć obavio telefonski razgovor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
>> Opširnije
U glavnom gradu Libanona jutros vladaju scene kaosa. Na prometnicama su se stvorile kilometarske kolone i prometni čepovi jer stanovnici panično pokušavaju napustiti južna predgrađa Bejruta prije nego što izraelska vojska započne s najavljenim zračnim udarima.
Gotovo identični prizori u gradu su viđeni početkom ožujka, kada je Izrael pokrenuo svoju najnoviju ofenzivu protiv Hezbolaha. podsjetimo, izraelski premijer Benjamin Netanyahu zapovjedio je napade na Bejrut proglasivši ih "odgovorom na opetovana i kontinuirana kršenja primirja u Libanonu od strane terorističke organizacije Hezbolah".
Unatoč formalno proglašenom prekidu vatre, Izrael je posljednjih dana znatno proširio svoju vojnu ofenzivu u zemlji, a serija novih zapovijedi za evakuaciju koje izdaje njihova vojska sada pokriva već oko 15 posto teritorija cijelog Libanona.
Izraelski ministar obrane Israel Katz poručio je da "neće biti mirno u Bejrutu" ako se nastave napadi Hezbolaha te je najavio uspostavu zone pod potpunom vojnom kontrolom Izraela na području rijeke Litani u južnom Libanonu.
"Dahiyeh u Bejrutu ne razlikuje se od zajednica na sjeveru Izraela - ako nema mira na sjeveru, neće ga biti ni u Bejrutu", stoji u službenom priopćenju ureda ministra Katza. On se time osvrnuo na južna predgrađa libanonskog glavnog grada, inače snažno uporište Hezbolaha, za koje je ranije danas zajedno s premijerom Benjaminom Netanyahuom izdao zapovijed za zračne udare.
"Istovremeno, IDF nastavlja s intenzivnim borbenim i manevarskim operacijama protiv Hezbolahovih terorista i njihove infrastrukture u Libanonu... Sve to činimo kako bismo uklonili prijetnju od naših snaga i stanovnika Države Izrael te kako bismo područje oko rijeke Litani pretvorili u zonu pod sigurnosnom kontrolom IDF-a, potpuno očišćenu od oružja i terorista", zaključio je Katz.
U Iranu su pogubljena dvojica muškaraca zbog podmetanja požara u džamiji tijekom prosvjeda. Amnesty International izvještava o 39 političkih smaknuća i preko 6000 uhićenja od početka rata u veljači.
>> Opširnije
Kallas poziva na nastavak pregovora SAD-a i Irana, pohvalivši Pakistan za posredovanje.
>> Opširnije
Sjedinjene Američke Države su ponovno izvele zračni udar na iranski teritorij unatoč službenom prekinu vatre koji je na snazi između dviju zemalja. No, to nipošto nije izolirani incident – Washington i Teheran proteklih su tjedana u više navrata izravno razmjenjivali vatru.
Tijekom protekle srijede navečer, američke su snage gađale iranske borbene čamce za koje su tvrdile da su "predstavljali izravnu prijetnju u Hormuškom tjesnacu i oko njega", nakon čega je Iran odmah uzvratio udarom na američku bazu s koje je ta operacija pokrenuta. SAD je također izveo seriju takozvanih "obrambenih" napada na Iran i prošlog ponedjeljka. Iz Teherana sada poručuju kako "nijedan čin agresije neće ostati bez odgovora" nakon, kako navode, ovog "flagrantnog kršenja" primirja.
Unatoč dramatičnoj situaciji, dopisnik Sky Newsa iz SAD-a Mark Stone poziva na oprez i savjetuje da se iz ove razmjene vatre ne donose preuranjeni zaključci o totalnom ratu. On smatra da bi ovi žestoki udari mogli zapravo biti "neka vrsta zadnjeg plotuna prije nego što se potpiše konačni sporazum".
"Amerikanci su tijekom ovog primirja već nekoliko puta poduzeli ono što opisuju kao obrambene akcije. Iranci su s druge strane također ispaljivali projektile prema regionalnim partnerima Amerike. I svaki put kada bi se to dogodilo, primirje se ipak nije potpuno raspalo", objašnjava Stone.
"Ono što sigurno znamo jest da se iza kulisa i dalje vode intenzivni pregovori koji bi, unatoč svemu, na koncu ipak mogli rezultirati trajnim dogovorom", zaključuje Stone.
Glavni iranski pregovarač optužio je Sjedinjene Američke Države za izravno kršenje i nepoštivanje aktualnog primirja između dviju strana.
Mohammad Bagher Ghalibaf izjavio je kako su američka pomorska blokada iranskih luka u Perzijskom zaljevu, kao i sve šira izraelska ofenziva u Libanonu, "jasni dokazi da se SAD ne pridržava dogovorenog prekida vatre".
"Svaki izbor ima svoju cijenu, a račun stiže na naplatu", upozorio je Ghalibaf, koji ujedno obnaša i dužnost predsjednika iranskog parlamenta.
Kuvajtsko ministarstvo vanjskih poslova najoštrije je osudilo iranski napad na svoj teritorij, koji je Teheran ranije opravdao tvrdnjom da je ciljao američku zračnu bazu u znak odmazde za napade SAD-a.
Kuvajtske vlasti su u službenom priopćenju "najoštrije osudile ove gnusne i opetovane" iranske napade, nazvavši ih "opasnom eskalacijom" sukoba u regiji.
U izjavi se nadalje ističe kako Kuvajt zadržava "puno pravo na poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi očuvao vlastitu sigurnost i obranio svoj teritorij", pri čemu se Iran smatra "potpuno odgovornim za ove gnjusne činove agresije".
Kuvajt je inače ključno uporište američke vojske u regiji. U toj zemlji su najmanje tri velike američke baze - Camp Arifjan, zračna baza Ali Al Salem te Camp Buehring.
Američke vojne snage proteklih su tjedana pomogle desecima trgovačkih brodova da prođu kroz blokirani Hormuški tjesnac, objavio je New York Times pozivajući se na izjave američkih dužnosnika.
>> Opširnije
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei izjavio je da Teheran u ovom trenutku ne vodi nikakve razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o pojedinostima svog nuklearnog programa.
"Mi sami dobro znamo kada je potrebno djelovati po pitanju nuklearnih poslova. Nikakvi pregovori o detaljima nuklearnog programa se ne vode. U ovoj fazi naš je jedini i apsolutni prioritet zaustavljanje rata", poručio je Baqaei na tjednoj konferenciji za novinare.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu službeno je zapovjedio pokretanje zračnih udara na glavni grad Libanona, Bejrut. Netanyahu je istaknuo kako je ova odluka donesena "kao odgovor na opetovana i kontinuirana kršenja primirja u Libanonu od strane terorističke organizacije Hezbolah, kao i na napade na naše gradove i građane".
Izraelske oružane snage dobile su nalog da napadnu južno predgrađe Dahiyeh, koje slovi kao jedno od glavnih i najsnažnijih uporišta ove militantne skupine koju podržava Iran. Iako je u Libanonu na snazi dogovoreno 45-dnevno primirje, izraelska vojska cijelo vrijeme nastavlja razmjenjivati vatru s Hezbolahom, a tijekom proteklog tjedna dodatno je intenzivirala svoju vojnu ofenzivu.
Analiza satelitskih snimki pokazuje da je Iran oštetio 20 američkih vojnih lokacija u 8 zemalja, uzrokujući višemilijunsku štetu na opremi, što je opsežnije nego što SAD javno priznaje.
>> Opširnije
Iransko ministarstvo vanjskih poslova službeno je poručilo da je prekid vatre u Libanonu i dalje ključni uvjet za postizanje bilo kakvog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama.
"Inzistiramo na tome da je prekid vatre u Libanonu ključan uvjet za bilo kakav dogovor s ciljem okončanja rata", izjavio je glasnogovornik ministarstva Esmaeil Baqaei na tjednoj konferenciji za novinare, dok Izrael istovremeno širi svoju ofenzivu na libanonskom tlu.
Baqaei je objasnio da se zastoj i kašnjenje u diplomatskom procesu mogu pripisati potpunom nedostatku povjerenja, kontradiktornim stavovima Washingtona te izraelskim napadima na Libanon.
"Pregovori su započeli u atmosferi duboke sumnje i nepovjerenja, i u tom se tonu odvija i razmjena poruka. Druga strana stalno mijenja svoja stajališta i iznosi nove ili proturječne zahtjeve... Prirodno je da takva situacija produljuje pregovore", istaknuo je Baqaei, dodavši da Teheran akcije Izraela u regiji, uključujući one u Libanonu, vidi kao neodvojive od SAD-a.
Osvrnuvši se na noćašnje američke zračne udare na Iran, Baqaei je kazao da je ta "agresivna akcija SAD-a" grubo kršenje primirja, što je i nagnalo Iran da gađa položaje u Kuvajtu s kojih je američki napad pokrenut. Poručio je da će Iran "poduzeti sve mjere koje smatra potrebnima za obranu nacionalne sigurnosti", prenosi AFP.
Nakon što je rano jutros izveo zračni udar na Kuvajt, Iran je putem svojih službenih kanala plasirao propagandnu snimku koja, kako tvrdi Teheran, prikazuje trenutak lansiranja balističkih projektila.
>> Opširnije
Najmanje šest osoba poginulo je u najnovijim izraelskim zračnim udarima na Libanon, javlja libanonska Nacionalna novinska agencija.
U napadima bespilotnih letjelica na gradove Biriqah i Toul ubijene su tri osobe, dok su izraelski borbeni zrakoplovi istovremeno bombardirali niz naselja diljem južnog dijela zemlje. Tijekom protekle noći meta žestokog udara bio je i grad Kfarsir, gdje su također poginule tri osobe.
Iako je na papiru u Libanonu još uvijek na snazi dogovoreno 45-dnevno primirje, situacija na terenu pokazuje potpuno suprotno - Izrael i militantna skupina Hezbolah, koju podržava Iran, svakodnevno nastavljaju s intenzivnom razmjenom prekograničnih udara.
Prema iranskim izvorima, Islamska revolucionarna garda napala je američku zračnu bazu Ali Al-Salam u Kuvajtu.
Novi krug vojnih udara između SAD-a i Irana te potpuni zastoj u pregovorima izazvali su rano jutros novi rast cijena nafte na azijskim tržištima za oko 2 posto, ostavljajući trgovce u potpunoj neizvjesnosti. Cijena sirove nafte Brent porasla je za 2.1 posto, na 93.02 dolara po barelu, dok je američka lakša nafta (WTI) poskupjela za 2.6 posto i dosegnula 89.61 dolar.
Donald Trump se zbog ove eskalacije našao pod golemim političkim pritiskom. Američki su birači sve frustriraniji stalnim rastom cijena goriva, pa Trump pod hitno mora deblokirati Hormuški tjesnac i spustiti cijene na benzinskim crpkama uoči ključnih kongresnih izbora u studenom. Istovremeno, u vlastitoj stranci raste pritisak radikalnih "jastrebova" koji oštro prosvjeduju protiv bilo kakvog popuštanja i ustupaka Teheranu.
Osim same kontrole nad strateškim pomorskim prolazom, dvije strane i dalje imaju potpuno nepomirljive stavove oko nekoliko ključnih pitanja. Iran ultimativno zahtijeva trenutačno ukidanje ekonomskih sankcija te odmrzavanje desetaka milijardi dolara prihoda od nafte koje su strane banke blokirale po nalogu Washingtona.
Bez trajnog diplomatskog sporazuma – i uz tenzije u Hormuškom tjesnacu koje su i dalje iznimno visoke – vrlo je vjerojatno da ćemo svjedočiti kontinuiranom kršenju primirja, smatra Danny Citrinowicz, bivši voditelj odjela za Iran u izraelskoj vojnoj obavještajnoj službi.
Citrinowicz, koji danas radi kao vanjski suradnik u američkom think tanku Atlantskom vijeću, ističe kako se trenutno čini da ni SAD ni Iran ne žele povratak otvorenom ratu. Međutim, upozorava da obje strane riskiraju upadanje u "krizu koju u početku nitko nije planirao" ako se ovi sukobi i pogrešne procjene na terenu nastave.
"Drugim riječima, najveća opasnost u ovom trenutku možda nije svjesna i namjerna odluka o pokretanju rata, nego postupna, puzajuća eskalacija izazvana stalnim incidentima u sve nestabilnijem i eksplozivnijem okruženju", navodi Citrinowicz.
Rat koji su SAD i Izrael pokrenuli 28. veljače odnio je tisuće života, uglavnom u Iranu i Libanonu, te izazvao globalne gospodarske poteškoće rastom cijena energije zbog iranskog faktičkog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da mu je ključni cilj u ratu spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje koristeći visoko obogaćeni uranij. Teheran uporno poriče da ima takve planove.
Trump je pod pritiskom da ponovno otvori Hormuški tjesnac i snizi cijene goriva u SAD-u uoči kongresnih izbora u studenome, dok birači pokazuju sve veće nezadovoljstvo rastom cijena. Istodobno se suočava s mogućim protivljenjem “jastrebova” prema Iranu unutar vlastite stranke zbog eventualnih ustupaka Teheranu.
Dvije strane i dalje su u sporu oko više pitanja, poput zahtjeva Teherana za ukidanjem sankcija i oslobađanjem desetaka milijardi dolara prihoda od iranske nafte zamrznutih u inozemnim bankama.
Rat Izraela u Libanonu protiv milicije Hezbolah, koju podupire Iran, dodatna je velika prepreka. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je jučer da je naredio trupama da napreduju dublje u Libanon u borbi protiv Hezbolaha.
Američki šef diplomacije Marco Rubio razgovarao je s libanonskim predsjednikom Josephom Aounom i Netanyahuom o diplomatskim pregovorima između Izraela i Libanona te je predložio plan za “postupnu deeskalaciju”, rekao je američki dužnosnik.
Najnovija razmjena vojnih udara između SAD-a i Irana ogolila je svu krhkost trenutačnog primirja, koje se opetovano krši čak i dok američki i iranski dužnosnici iza kulisa pokušavaju pregovarati o njegovu produljenju.
Iran i dalje drži u šahu strateški ključan Hormuški tjesnac, što ozbiljno remeti globalnu opskrbu energentima budući da je kroz ovaj uski prolaz u Perzijskom zaljevu nekada prolazila čak petina ukupne svjetske nafte i prirodnog plina. S druge strane, SAD nastavlja provoditi vlastitu pomorsku blokadu tjesnaca, koristeći je kao polugu pritiska na Teheran kako bi ga prisilio na postizanje konačnog sporazuma.
Obje strane javno inzistiraju na tome da se pregovori nastavljaju, a glavna točka prijepora i dalje su iranske zalihe visoko obogaćenog uranija. Donald Trump se u petak sastao sa svojim savjetnicima, no još uvijek nije donio odluku hoće li krenuti u realizaciju dogovora o produljenju primirja i deblokadi tjesnaca. Iz Irana poručuju kako sporazum još uvijek nije finaliziran.
Iako se tek mali broj brodova uspijeva izvući iz tjesnaca, pritisak na globalno tržište energenata ne popušta. Što je još gore, blokada je teško pogodila i opskrbu kemijskim gnojivima, zbog čega raste strah od masovne nestašice hrane u svijetu, s obzirom na to da regija Perzijskog zaljeva proizvodi čak 30 posto kemijskih gnojiva kojima se trguje na globalnoj razini.
Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) objavila je dodatne detalje o osvetničkom udaru, potvrdivši da je gađala američku zračnu bazu s koje su pokrenuti napadi na njihov komunikacijski toranj na otoku Sirik u Perzijskom zaljevu, smještenom oko 65 kilometara od južne obale Irana.
Iranska vojska je uz to uputila i izravno upozorenje Washingtonu. Kako prenosi iranska poluslužbena novinska agencija Fars, iz IRGC-a su poručili da će njihov odgovor biti "potpuno drukčiji" ako se američka agresija "ponovi".
Američki predsjednik Donald Trump ponovno se oglasio na svojoj društvenoj mreži Truth Social, ustvrdivši kako "Iran zapravo jako želi postići dogovor". Istovremeno je žestoko napao sve kritičare koji preispituju njegove napore u pregovorima s Teheranom.
"Zar ti 'Demokrati' i razni prividno nepatriotski Republikanci ne razumiju da mi je MNOGO teže dobro raditi svoj posao i pregovarati kada politički plaćenici neprestano i negativno 'cvrkuću', na razinama koje nikada prije nisu viđene, ponavljajući stalno iznova da bih trebao ići brže, ili ići sporije, ili krenuti u rat, ili ne krenuti u rat, ili što već? Samo se zavalite i opustite, na kraju će sve ispasti dobro - uvijek ispadne!", poručio je Trump.
Zanimljivo je da američki predsjednik u svojoj najnovijoj objavi uopće ne spominje iranski napad na mete u Kuvajtu, kao ni žestoke američke zračne udare na ciljeve unutar Irana koji su izvedeni tijekom vikenda.
Najnovija žestoka razmjena vatre između SAD-a i Irana označava već treće veliko kršenje primirja koje su dvije strane dogovorile u travnju. Taj je privremeni prekid vatre postignut nakon gotovo šest tjedana otvorenog vojnog sukoba, koji je započeo u veljači kada su SAD i Izrael izveli razorne zračne udare na Iran, u kojima je ubijen i vrhovni vođa te zemlje, ajatolah Ali Hamenei.
Otkako je primirje stupilo na snagu, ono se uglavnom održavalo, dok je Trumpova administracija istovremeno provodila blokadu brodova u Hormuškom tjesnacu kako bi izvršila pritisak na Teheran. Cilj Washingtona je prisiliti Iran na trajni mirovni sporazum koji bi ponovno otvorio ovaj ključni pomorski put, ali i riješio pitanje iranskog nuklearnog programa.
Međutim, snaga ovog primirja već je dvaput ozbiljno ugrožena. Prvi veliki incident dogodio se 7. svibnja kada je Iran optužio SAD za napad na dva broda u tjesnacu i udare na civilna područja, dok je Washington tvrdio da je riječ o odmazdi jer su ciljana tri američka razarača. Prošlog tjedna zabilježeno je i drugo kršenje kada je američka vojska uništila iranske raketne položaje i brodove koji su pokušavali postaviti mine. U oba prethodna navrata SAD je inzistirao da se radi o strogo ograničenim akcijama koje ne znače potpuni kraj primirja s Iranom.
Njemački ministar pozvao je Izrael da zaštiti civile u Libanonu i deeskalira sukob s Hezbolahom, unatoč izraelskim sigurnosnim interesima.
>> Opširnije
Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) objavila je da je gađala zračnu bazu koju američke snage koriste za pokretanje napada na otok Sirik u južnom Iranu, prenose iranski mediji.
Otok Sirik smješten je u strateški važnom Hormuškom tjesnacu. Prema tvrdnjama IRGC-a, Sjedinjene Američke Države su prije toga izvele napad čija je meta bio telekomunikacijski toranj na tom otoku.
Prema neslužbenim informacijama, sirene u Kuvajtu oglasile su se nakon što je Iran balističkim projektilima napao američke snage u Kuvajtu.
Kuvajtska vojska službeno je potvrdila da njezini sustavi protuzračne obrane aktivno presreću raketne napade i udare bespilotnih letjelica.
"Glavni stožer vojske obavještava javnost da su svi zvukovi eksplozija koji se čuju rezultat djelovanja sustava protuzračne obrane i presretanja neprijateljskih napada", stoji u službenom priopćenju.
Državna novinska agencija Kuna izvijestila je da u ovim trenucima sirene za zračnu uzbunu odjekuju diljem ove zaljevske države.
Ovi američki zračni udari označavaju treće ozbiljno kršenje primirja između Irana i SAD-a otkako je ono dogovoreno početkom travnja. U prethodna dva navrata i Teheran i Washington su nastojali umanjiti značaj međusobnih vojnih udara, što je omogućilo da dogovoreno primirje formalno opstane na snazi.
Najnovija vojna eskalacija događa se u trenucima intenzivnih, ali očito neuspješnih diplomatskih napora između Trumpove administracije i iranskog vodstva.
Dvije su strane proteklih tjedana pokušavale osigurati trajni prekid vatre i postignuti dogovor o potpunom povratku i sigurnom prolasku trgovačkih brodova kroz Hormuški tjesnac, no najnoviji sukobi na terenu ozbiljno dovode u pitanje nastavak bilo kakvih pregovora.
Sjedinjene Američke Države opisale su ovu vojnu akciju kao čin "samoobrane". Prema navodima Centcoma, mete napada bili su iranski radarski sustavi te zapovjedna i kontrolna mjesta za upravljanje bespilotnim letjelicama, locirani u mjestu Goruk te na strateški važnom otoku Qeshm u Hormuškom tjesnacu.
Američka vojska ističe kako su ovi udari izravan odgovor na "agresivne iranske akcije" u regiji. Kao ključni povod navedeno je nedavno iransko rušenje američke bespilotne letjelice tipa MQ-1, koja je, prema tvrdnjama Washingtona, operirala u međunarodnom zračnom prostoru.
