FINSKA vlada pokreće provjeru spremnosti svoje infrastrukture za civilnu zaštitu.

U sklopu toga održat će se nacionalno testiranje mreže za hitno uzbunjivanje i sirena, a u protokole javne sigurnosti uvode se i upozorenja na dronove.

Testiranje je zakazano za danas u podne, u vrijeme pojačanog radarskog nadzora duž sjevernog i istočnog krila NATO-a zbog opetovanih prekograničnih povreda zračnog prostora, piše Yle.

Razlikovanje testnih i stvarnih uzbuna

Finska tradicionalno testira svoje sirene za javno uzbunjivanje prvog ponedjeljka u mjesecu, osim ako taj dan nije državni praznik. Uoči današnje vježbe, Ministarstvo unutarnjih poslova pozvalo je građane da se upoznaju sa zvučnim signalima kako bi se izbjegla nepotrebna panika.

Ministarstvo je objasnilo razlike u signalima koji se koriste u sustavu civilne zaštite. Testni signal je jednoličan, neprekinut ton koji traje sedam sekundi i označava rutinsku provjeru sustava koja ne zahtijeva reakciju građana.

Signal za opću opasnost, nasuprot tome, sastoji se od zavijajućeg, valovitog tona koji se naizmjence diže i spušta tijekom jedne minute.

On upozorava na aktivnu opasnost i nalaže građanima da se odmah sklone u zatvoreni prostor, zatvore prozore i čekaju daljnje službene upute. Naposljetku, signal za prestanak opasnosti je jednoličan, neprekinut ton koji traje jednu minutu i obavještava javnost da je neposredna prijetnja prošla.

Prilagodba sirena za prijetnje dronovima

Mreža sirena okosnica je finskog sustava za hitno uzbunjivanje, koji istovremeno šalje i digitalne obavijesti na pametne telefone putem državne mobilne aplikacije 112 Suomi.

Dok su se sirene dosad oglašavale kako bi upozorile stanovništvo na otvorenom na opasni industrijski dim, istjecanje otrovnog plina ili ekstremne vremenske uvjete, Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo je važnu promjenu.

Ubuduće će regionalne spasilačke službe imati ovlasti aktivirati javnu mrežu sirena i kako bi upozorile lokalno stanovništvo na nadolazeće neprijateljske ili neidentificirane dronove.

Osiguranje zračnog prostora na Baltiku i sjeveru Europe

Uvođenje protokola za dronove u redovite vježbe civilne zaštite uslijedilo je nakon niza zabrinjavajućih zračnih incidenata koji su testirali protuzračnu obranu sjevernoeuropskih zemalja.

Finska je tako nedavno morala privremeno zatvoriti svoju glavnu međunarodnu zračnu luku Helsinki-Vantaa nakon što je neidentificirani dron velikog dometa povrijedio nacionalni zračni prostor i lebdio u opasnoj blizini velikog domaćeg naftnog postrojenja.

Sličnim su problemima izloženi i susjedi u regiji. Estonija je nedavno počela graditi sveobuhvatni sustav nadzora trajnim aktiviranjem mreže za otkrivanje i praćenje dronova duž svojih jugoistočnih kopnenih granica. To se dogodilo nakon incidenta u kojem su borbeni zrakoplovi NATO-ove baltičke zračne policije morali srušiti neidentificiranu letjelicu iznad jezera Võrtsjärv.

Istovremeno, Latvija je ovog mjeseca više puta podizala savezničke borbene zrakoplove i zaustavljala željeznički promet nakon što je nekoliko ruskih dronova s eksplozivom prešlo njezinu granicu. Jedan od njih izravno je pogodio industrijsko skladište goriva u Rēzekneu.

Standardiziranjem upozorenja na dronove unutar svojih mjesečnih vježbi sa sirenama, Finska želi osigurati da je njezino stanovništvo mentalno i logistički spremno odgovoriti na asimetrične zračne prijetnje koje sve češće ulaze u zračni prostor NATO-a.