KANDIDAT stranaka Petorke (HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS) za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Zdenko Lučić nastavio je javni sukob s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem objavom na Facebooku, u kojoj je iznio niz optužbi i tvrdnji o njegovoj političkoj i profesionalnoj prošlosti.

Lučić je ustvrdio da javnost ima pravo znati detalje iz životopisa političara koji, kako navodi, više od dva desetljeća ima dominantan utjecaj na politički život Hrvata u Bosni i Hercegovini. "Životopis političara, posebno onoga koji je vladar svakog segmenta života jednog naroda više od 20 godina, itekako je predmet interesa javnosti. Posebno ako se taj životopis krije", napisao je Lučić.

U objavi tvrdi da se Čović tijekom studija i rada u mostarskom SOKO-u izjašnjavao kao Jugoslaven te da se na dokumentima potpisivao ćirilicom. Naveo je i da je bio stipendist SOKO-a, tvrtke za proizvodnju borbenih zrakoplova u bivšoj Jugoslaviji, te da je na početku karijere radio u kontroli proizvodnje, nakon čega je napredovao do vodećih funkcija u poduzeću.

"Početkom rata u Hrvatskoj ostao je raditi u SOKO-u"

Lučić posebnu pozornost posvećuje Čovićevu radu u vojnoj industriji bivše Jugoslavije krajem 1980-ih i početkom 1990-ih godina. Tvrdi da je kao direktor proizvodnje u SOKO-u sudjelovao u poslovima vezanim uz održavanje i modernizaciju vojnih zrakoplova za potrebe tadašnje JNA te da je osobno odobravao određene tehničke preinake na zrakoplovima.

U objavi se navodi i da je Čović na početku rata u Hrvatskoj ostao raditi u SOKO-u te da se nije odmah uključio u postrojbe HVO-a. Lučić tvrdi da je tek tijekom rata promijenio nacionalno izjašnjavanje iz jugoslavenskog u hrvatsko.

Jedna od najtežih optužbi odnosi se na navodne poslovne aktivnosti tijekom rata. Lučić tvrdi da su preko povezanih tvrtki i poslovnih aranžmana prodavani dijelovi za zrakoplove na europskom tržištu te da je tijekom rata ostvarena višemilijunska dobit.

Također navodi da je preko njemačke tvrtke HCH-SOKO navodno organiziran uvoz cigareta na područje tadašnje Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Hrvatske. Prema Lučićevim tvrdnjama, tijekom 1990-ih Čović je postupno preuzimao kontrolu nad SOKO-om i povezanim poslovnim strukturama, a kasnije je svoj utjecaj proširio i na političku sferu kroz HDZ BiH.

"Tko je stvarni ratni profiter, a tko branitelj?"

U objavi se spominju i navodne veze s privatizacijskim procesima u Hercegovini, uključujući pokušaje preuzimanja Aluminijskog kombinata Mostar. Lučić pritom navodi da su određene skupine bliske tadašnjem političkom vrhu u tome vidjele mogućnost ostvarivanja stotina milijuna njemačkih maraka dobiti.

Pred kraj objave Lučić zaključuje da Čović, prema njegovu viđenju, nije bio sudionik Domovinskog rata u redovima HVO-a te ga opisuje kao bivšeg jugoslavenskog partijskog dužnosnika koji je kasnije preuzeo političku kontrolu nad hrvatskim političkim prostorom u BiH.

"Danas udruge HVO-a u tišini promatraju kako ovaj bivši jugoslavenski partijski funkcionar, koji je upravljao zrakoplovnom industrijom SOKO-a, monopolizira naslijeđe HVO-a", napisao je Lučić.

Objavu je završio pitanjem: "Nakon svega postavlja se pitanje, tko je stvarni ratni profiter, a tko branitelj?"