HRVATSKA treba poduzeti mjere za poboljšanje kontrole neto rashoda, poboljšati kvalitetu i učinkovitost državne potrošnje i dati prioritet ulaganjima koja potiču rast, neke su preporuka koje je danas objavila Europska komisija. Komisija je u okviru proljetnog paketa Europskog semestra objavila izvješća za sve države članice u kojima se analiziraju gospodarski društveni razvoj, daju ocjene o provedbi prošlogodišnjih preporuka te nove preporuke.

Hrvatska je za ovu kao i za prošlu godinu dobila pet preporuka. Prva se odnosi na kontrolu neto rashoda gdje Hrvatska znatno odstupa od preporučenih gornjih granica. Prema izračunu komisije, neto rashodi u Hrvatskoj porast će za 5,7 posto u 2026. godini, a kumulativno za 37,5 posto u 2024., 2025. i 2026. godini.

Obrambena potrošnja

Projicirani rast neto rashoda u 2026. godini iznad je preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od nešto više od 0,3 posto BDP-a na godišnjoj razini. Kada se 2024., 2025. i 2026. godine uzmu zajedno, projicirana kumulativna stopa rasta neto rashoda također je iznad preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara kumulativnom odstupanju od 1,6 posto BDP-a. 

Uzimajući u obzir fleksibilnost za veće obrambene izdatke predviđenu nacionalnom klauzulom o odstupanju, uzimajući u obzir 2024., 2025. i 2026. godinu zajedno, projicirano kumulativno odstupanje neto rashoda iznosi 1,0 posto BDP-a.

“U nadolazećim godinama javne financije bit će pod sve većim pritiskom zbog rastućih potreba za potrošnjom za produktivna ulaganja, starenja stanovništva, prilagodbe klimatskim promjenama, obrane, dvostruke tranzicije i drugih konkurentskih prioriteta”, navodi komisija.

Ističe također i potrebu da Hrvatska poboljša kvalitetu i učinkovitost javne potrošnje te da prioritet ulaganjima koja potiču rast, uključujući i na lokalnoj razini.

Porez na nekretnine

U prvoj preporuci od Hrvatske se traži jačanje obrambenih rashoda i spremnosti, uz učinkovitu potrošnju i prilagodbu proračuna. Komisija traži i da mjere protiv rasta cijena energije budu privremene i usmjerene na ranjiva kućanstva i energetski intenzivne tvrtke, uz bolju kontrolu javne potrošnje, preispitivanje poreznih olakšica i nastavak reforme poreza na imovinu.

Komisija navodi da je Hrvatska nedavnim reformama oporezivanja nekretnina poduzela važne korake, ali da je trenutačni okvir ograničenog opsega, jer se primjenjuje samo na prazne i sekundarne nekretnine te se pretežno temelji na lokaciji i veličini, a ne na tržišnoj vrijednosti. 

"Uvođenje komponente temeljene na tržišnoj vrijednosti i postupno proširivanje porezne osnovice kako bi se obuhvatio širi raspon nekretnina, uz dužno uzimanje u obzir platežne sposobnosti poreznih obveznika, doprinijelo bi povećanju prihoda i osiguranju pravednije i učinkovitije raspodjele poreznog tereta.

Također bi ojačalo poticaje za uvođenje nenastanjenih stambenih objekata na tržište stanovanja", navodi komisija.

Osigurati kontinuitet reformi

U drugoj preporuci kaže se da Hrvatska treba osigurati kontinuitet reformi i ulaganja provedenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te zadržati zamah provedbe u okviru programa kohezijske politike.

Komisija ističe da je u provedbi programa kohezijske politike, koji obuhvaćaju potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), Fonda za pravednu tranziciju (JTF), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i Kohezijskog fonda (KF) Hrvatska iznad je prosječnog tempa na razini EU-a, kako u pogledu odabira projekata tako i plaćanja.

“Stoga je važno je održati trenutačni zamah, a istovremeno maksimizirati učinak ulaganja na terenu”, kaže komisija. U trećoj preporuci traži se da Hrvatska promiče konsolidaciju, suradnju i, gdje je to relevantno, spajanja javnih istraživačkih instituta i sveučilišta, potiče ulaganja u istraživanje i inovacije, koordinaciju i upravljanje, uzimajući u obzir regionalne razlike. 

Jačati tržište kapitala

U toj toj preporuci traži se i jačanje tržišta kapitala, poboljšanje pristupa raznolikom financiranju i produbljivanje tržišta kapitala daljnjim olakšavanjem sudjelovanja maloprodajnih i institucionalnih ulagača, proširivanjem rizičnog kapitala, rješavanjem prepreka uvrštavanju na burzu i jačanjem korporativnog upravljanja.

Također se preporučuje regulatorno pojednostavljenje i smanjivanje administrativnog opterećenja boljom koordinacijom na svim razinama vlasti i integracijom digitalnih alata te pojednostavljenje izdavanje dozvola kako bi se podržala čista industrijska tranzicija. 

Preporučuje se i funkcionalno spajanje javne uprave na lokalnoj razini, poboljšanje upravljanja ljudskim resursima, poboljšanje pravosudnog sustava, ubrzanje uvođenja širokopojasnog interneta u nedovoljno pokrivenim područjima, posebno ruralnim područjima i otocima.

Obnovljivi izvori energije

Četvrta preporuka odnosi se na poticanje obnovljivih izvora energije, ulaganja u energetsku infrastrukturu, energetsku učinkovitost, elektrifikaciju cestovnog prometa. Hrvatskoj se preporučuje brže uvođenje obnovljivih izvora energije kako bi se snizile veleprodajne cijene električne energije, modernizacijom električnih mreža i ulaganjem u skladištenje električne energije.

Preporuča se i uvođenje pametnih brojila i promicanje dinamičnih ugovora. Traži se pojednostavljenje postupaka izdavanja dozvola i priključenja na mrežu za obnovljive izvore energije i energetske zajednice, ubrzaju mjere energetske učinkovitosti i promiču učinkovita i zelena rješenja za grijanje i hlađenje, promiče održivi gradski promet, željeznicu i elektrifikaciju cestovnog prometa. 

Preporučuje se i postupno ukidanje subvencije za fosilna goriva, posebice u prometnom sektoru i poticanje kružnog gospodarstva, kao i rješavanje rizika od prirodnih opasnosti poboljšanjem upravljanja, ulaganjem u otpornost na klimatske promjene i stvaranjem poticaja za osiguranje od klimatskih rizika.

Mjere za tržište rada

U petoj preporuci navodi se da treba raditi na smanjenju nedostatka radne snage i vještina uklanjanjem prepreka sudjelovanju na tržištu rada, jačanjem obrazovanja na svim razinama, posebno za osnovne i STEM vještine, te osiguravanjem dovoljnog broja kvalificiranih učitelja.

Preporučuje se jačanje usavršavanje i prekvalifikacija te poboljšavanje učenja uz rad. Traže se i mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene na ranjive skupine i jačanje i napora za privlačenje, razvoj i zadržavanje talenata.

Preporučuje se i smanjivanje siromaštva i nejednakosti dohotka povećanjem adekvatnosti socijalnih naknada uz održavanje fiskalne održivosti boljim ciljanjem, poboljšanje pristup formalnoj dugotrajnoj skrbi u kući i zajednici.

Traži se i bolja zemljopisna distribucija zdravstvenih radnika i ustanova, ulaganje u e-zdravstvo i jačanje prevencije te povećanje ponude stanova u područjima velike potražnje kao i poboljšanje praćenja pristupačnog i socijalnog stanovanja.