DOMOVINSKI pokret zatražio je da se deklaracijom pokrene inicijativa za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH, kao i da vladajuća koalicija u Hrvatskoj dogovori korake kojima bi se osiguralo da Hrvati imaju svojeg predstavnika u Predsjedništvu BiH. O toj su inicijativi u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" raspravljali glavni tajnik DP-a Mladen Barać, državni tajnik u MVEP-u Frano Matušić (HDZ), zastupnik u federalnom Domu naroda Haris Zahiragić (SDA) i saborski zastupnik Nino Raspudić (Drito).

Premijer Andrej Plenković izjavio je da se o inicijativi DP-a razgovaralo na sastanku koalicije, ocijenivši je naporom za političkom vidljivošću. Naglasio je da je za promjenu izbornog sustava i Ustava BiH potreban konsenzus tamošnjih političkih stranaka i institucija. "Hrvatske političke stranke i hrvatski narod to, nažalost, ne mogu napraviti sami", rekao je Plenković.

DP: Spriječiti preglasavanje hrvatskog naroda

Glavni tajnik Domovinskog pokreta Mladen Barać poručio je da je cilj spriječiti svaku mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda, ne samo na izborima u listopadu 2026., nego i ubuduće. "Želimo da se to ne dogodi već po peti put", kazao je Barać.

"Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti bauk. U Hrvatskoj imamo izborne jedinice i liste za dijasporu i za nacionalne manjine. Ono što bismo željeli vidjeti u BiH jest da isti ljudi, prijavljeni na istim boravišnim mjestima, glasaju kao i dosad, ali da imaju dvije glasačke kutije. Zaista ne vidimo zašto se od toga pravi problem i zašto se ova priča dočekala 'na nož'. Ovo je sasvim legitimna stvar za komunicirati, tim više jer je riječ o nacionalnom interesu", rekao je Barać.

Najavio je da će DP za dva tjedna koalicijskim partnerima predstaviti službeni pozicijski dokument koji ide u smjeru osiguravanja hrvatske izborne jedinice. "Nakon toga bismo s tim dokumentom upoznali sve saborske klubove, uključujući i Ured predsjednika Republike. Ovo je opći nacionalni interes i tu želimo tražiti što širi konsenzus", dodao je. Barać je rekao da može razumjeti drugačije viđenje HDZ-a i pozive njihove sestrinske stranke u BiH na okupljanje hrvatskog korpusa oko njihove kandidatkinje, ali da to nije cjeloviti interes Republike Hrvatske. "Mislimo da je sazrelo vrijeme da RH nastupi državnički i da, pored izmjena izbornog zakona, to vežemo uz konkretnu hrvatsku izbornu jedinicu", zaključio je.

Matušić: Rješenje se mora naći unutar BiH

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić (HDZ) rekao je kako se još ne zna što konkretno sadrži DP-ova ideja. "Ono što sasvim sigurno znamo jest da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH i zaštiti prava hrvatskog naroda", rekao je, ponovivši da su Hrvati četiri puta preglasani glasovima Bošnjaka pri izboru člana Predsjedništva.

"To je zloporaba tog mehanizma jer Hrvati u četiri navrata nisu glasali za Komšića i to treba ispraviti. No, težina ispravka tih nepravilnosti leži na tri konstitutivna naroda, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koji se trebaju dogovoriti", dodao je. Podsjetio je da je dogovor u Neumu prije nekoliko godina bio blizu, ali nažalost nije proveden. "Komšić je apsolutno nelegitimni predstavnik. Što se tiče Hrvatske, mi svim partnerima u EU i izvan nje jasno govorimo da je riječ o nelegitimnom izboru", istaknuo je Matušić.

Naglasio je da je cilj da BiH sutra bude u Europskoj uniji, pripisavši najveće zasluge za početak pregovora HDZ-u i premijeru Plenkoviću. Na pitanje o mogućem vraćanju Herceg-Bosne ako inicijativa DP-a ne prođe, Barać je odgovorio da je to "stvar dogovora naroda u BiH, ali tek onda kada te politike budu zagovarali autentični predstavnici hrvatske politike".

Zahiragić: Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena

Haris Zahiragić, potpredsjednik SDA, obratio se Baraću. "Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno - Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati", rekao je. "BiH i bosanskohercegovačko društvo dovoljno je istraumatizirano '90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze iz susjedne države, nisu dobrodošle. Mi Bošnjaci smo dobronamjeran i ponosan narod. Vrlo je ružno kada se iz vaše pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite", poručio je Zahiragić.

Ustvrdio je da je Željko Komšić, kojeg su izabrali ljevičari, legalan i legitiman član Predsjedništva. "Ustav BiH je propisao da se u Federaciji biraju bošnjački i hrvatski član, a u entitetu Republici Srpskoj srpski član. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u RS-u? Mogu li glasati za koga osim za Srbina? Vi predlažete dvije kutije i da 200-300 tisuća ljudi u Federaciji koji se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati nemaju pravo glasa?", upitao je Zahiragić, dodavši da Europski sud za ljudska prava traži da pasivno biračko pravo ne bude etničko, dok DP traži da aktivno bude.

Zahiragić je također naveo podatke o participaciji Hrvata u vlasti, tvrdeći da su prekomjerno zastupljeni. "U Vijeću ministara premijerka je Hrvatica i tri su ministra Hrvati, što je 40 posto izvršne vlasti, a u parlamentu imaju 10 posto zastupnika. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije su Hrvati iz HDZ-a, iako u Federaciji živi 80 posto Bošnjaka", izjavio je.

Raspudić: Problem je stvorila međunarodna zajednica

Saborski zastupnik Nino Raspudić istaknuo je da Daytonski sporazum jasno kaže da se član Predsjedništva, u slučaju povrede vitalnog nacionalnog interesa, obraća domu svog naroda, što implicira da on mora predstavljati taj narod. "Željko Komšić može biti sto puta veći Hrvat od mene, ali je problem što on ne predstavlja Hrvate", rekao je. Zahvalio je DP-u na pokretanju teme jer smatra da je edukativna za hrvatsku javnost.

"Jedina BiH koja postoji je daytonska. Intervencijom međunarodne zajednice, Berijevim i Petrićevim amandmanima koji nisu prošli parlamentarnu proceduru, to je narušeno i stvorena je zla krv. Nije problem samo što su četiri puta nametnuli Komšića, nego što su dva puta formirali vlast bez legitimnih predstavnika Hrvata", kazao je Raspudić.

Dodao je da strah od preglasavanja Hrvatima u BiH oduzima pravo na politički pluralizam i tjera ih na homogenizaciju oko HDZ-a BiH. Odbacio je teze da će ulazak u EU riješiti problem ili da se rješenje treba tražiti unutar BiH, jer su problem i stvorili međunarodni predstavnici.

Završne replike

Barać je u replici Zahiragiću rekao da ne prepoznaje prijeteći ton u svojim izjavama i da je cilj inicijative istinska ravnopravnost Hrvata, a ne naziv teritorijalne jedinice. Matušić je ponovio da je Komšić legalan, ali ne i legitiman predstavnik jer su ga izabrali Bošnjaci, a ne Hrvati, što je protivno duhu Daytona. Raspudić je ocijenio da je BiH danas, 31 godinu nakon rata, "karikatura od države" kojoj još treba međunarodni tutor koji mijenja izborni zakon u izbornoj noći.

"Hrvatski geostrateški interes je opstanak BiH kao funkcionalne i fer države, kakva je u Daytonu i napravljena - s tri konstitutivna naroda", rekao je Raspudić. Barać je zaključio da je DP-u u interesu funkcionalna BiH u kojoj se otvara mogućnost za novi pristup, dok je Matušić naglasio da je interes Hrvatske stabilna BiH na europskom putu.