JANEZ Janša (Slovenska demokratska stranka) prekjučer je i službeno potvrđen za novog slovenskog premijera. Na čelo naše susjedne države tako se vraća populist koji već desetljećima izaziva snažne podjele u slovenskoj javnosti.

Četvrti mandat

Četvrti je ovo premijerski mandat Janeza Janše, čija koalicija od pet stranaka ima 43 mjesta u parlamentu koji broji 90 mjesta, a podržava je i desničarska stranka Resnica koja se formalno nije pridružila vladi. Sloveniju je posljednje četiri godine vodila liberalna vlada Roberta Goloba, koji je izborio tijesnu pobjedu na izborima, ali ipak nije uspio formirati većinu.

Još tijekom svojih ranijih mandata Janša se profilirao kao jedan od najistaknutijih konzervativnih političara Europe, blizak američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i dugogodišnji saveznik mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je teško poražen na izborima u travnju.

Što Janšin povratak znači za Hrvatsku?

Janšin povratak na vlast otvara pitanje što njegova nova vlada znači za Hrvatsku. Hrvatski premijer Andrej Plenković čestitao je Janši, izrazivši uvjerenje da će Zagreb i Ljubljana nastaviti jačati partnerstvo u Europskoj uniji i NATO-u te doprinositi regionalnoj stabilnosti.

Ljubitelj Thompsona

Zanimljivo je i da Janša ne skriva svoju naklonost prema Thompsonovoj glazbi. U kampanji pred parlamentarne izbore puštena je slovenska obrada skladbe Marka Perkovića Thompsona "Ako ne znaš što je bilo", pisala je RTV Slovenija.

Pjesma pod nazivom "Če ne veš, kako je bilo", koja je puštena na konvenciji, govori o desetodnevnom ratu za Sloveniju. Za Televiziju Slovenija više je glazbenih autora, koji su željeli ostati anonimni, potvrdilo da je riječ o očitom prepjevu.

Janša je prošle godine na društvenoj mreži X objavio fotografiju s Thompsonova koncerta u Zagrebu, na kojem se okupilo pola milijuna ljudi.

Kovačević: Suradnja bi mogla biti vrlo dobra

Što očekivati u budućnosti od odnosa Janšine Slovenije i Hrvatske? Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević smatra da bi suradnja dviju vlada mogla biti vrlo dobra.

"S obzirom na to da je Janšina stranka članica Europske pučke stranke, pretpostavljam da će biti uspostavljena visoka razina razumijevanja između Janše i Plenkovića. Isto tako, treba reći da je dosadašnja slovenska vlada, pomalo iznenađujuće, imala vrlo korektne odnose s Hrvatskom.

Mislim da će Janši veći problem biti unutarnjopolitičke prilike. On je zagovornik lustracije, a pritom u potpunosti zanemaruje činjenicu da današnje slovenske države ne bi bilo bez socijalističke Jugoslavije.

Oslobodilačka fronta, koalicija komunista, kršćanskih socijalista i drugih skupina koje su se suprotstavile njemačkoj, talijanskoj i mađarskoj okupaciji, tijekom Drugog svjetskog rata postavila je temelje slovenske državnosti unutar jugoslavenske federacije", napominje.

"Nacionalizmi dovode i do konfrontacija"

"Nema dvojbe da je Janša nacionalist, a nema dvojbe ni da je aktualna hrvatska vlast nacionalistički orijentirana i pokazuje sklonost povijesnom revizionizmu. Koliko god se na prvi pogled činilo da su time stvorene pretpostavke za uspješnu suradnju, nacionalizmi često dovode i do međusobnih konfrontacija.

Ipak, širi politički okvir u kojem će djelovati Janša, prije svega činjenica da je njegova stranka članica Europske pučke stranke, upućuje na dobru suradnju s aktualnom hrvatskom vladom", objasnio je.

Najveći otvoreni spor između Hrvatske i Slovenije i dalje je pitanje granica. Arbitražni sud u Haagu 2017. godine donio je odluku o razgraničenju na kopnu i moru, uključujući Piranski zaljev, no Hrvatska presudu ne priznaje jer je iz arbitražnog postupka izašla nakon što je otkriven nedopušteni kontakt između slovenskog arbitra i slovenske agentice.

Kovačević govori da je tu i pitanje Svete Gere, najvišeg vrha Žumberačke gore. Na vrhu se nalazi vojni objekt koji koristi slovenska vojska, što je godinama bilo jedno od otvorenih pitanja u hrvatsko-slovenskim odnosima.

"Tu postoje potencijalni problemi između dvije države. No, Janša nikad oko tih pitanja nije pretjerano inzistirao na problemima, može se reći da je sklon suradnji s desničarskim vladama u RH", rekao je Kovačević.

Porezne reforme i politika podjela

Što se tiče unutarnje politike, u govoru u parlamentu Janša je obećao smanjenje "rekordno visokih poreza", kako ih je nazvao, i velike birokracije u usporedbi s drugim europskim zemljama.

Kako piše DW, zakonodavni prijedlozi koje je nova vlada počela gurati kroz Nacionalnu skupštinu još prije službenog preuzimanja dužnosti pokazali su da politika podjela ostaje važan dio Janšine taktike. Primjerice, opsežan zakon koji je uključivao kontroverzne porezne olakšice izazvao je oštre reakcije slovenskih sindikata, koji su pokušali pokrenuti referendum protiv tog zakona.

U kampanji je Janša govorio o povratku "slovenskim vrijednostima", uključujući one "tradicionalne obitelji", i obećao je da će "zatvoriti slavinu" javnih sredstava određenim nevladinim organizacijama.

Zaokret u vanjskoj politici

Prvi znakovi promjene vanjskopolitičkog kursa vidljivi su već nakon preuzimanja vlasti. Podsjetimo, prethodna vlada priznala je palestinsku državu i zabranila ulazak izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu. Već u prvim danima Janšina mandata s vladine zgrade u Ljubljani uklonjena je palestinska zastava, a Izrael je istodobno najavio otvaranje svojeg prvog veleposlanstva u Sloveniji.

Što se tiče odnosa s Izraelom, valja podsjetiti i na aferu Crna kocka, nazvanu po izraelskoj obavještajnoj tvrtki za koju se sumnja da stoji iza objavljivanja videozapisa skrivenih kamera na internetu koji sugeriraju korupciju unutar vlade. Janša je priznao sastanak s jednim od rukovoditelja Crne kocke, ali je porekao bilo kakvu umiješanost u objavljivanje videozapisa.

Može li Slovenija postati nova crna ovca EU?

Janša je u europskoj politici poznat i po oštrom protivljenju ilegalnim migracijama. Tijekom svog posljednjeg mandata njegova je vlada 2020. predlagala značajno povećanje broja vojnika angažiranih na granici s Hrvatskom.

Podsjetimo i da je Janšin prošli mandat od 2020. do 2022. bio obilježen masovnim protuvladinim prosvjedima i optužbama za korupciju, pritisak na institucije i medije te narušavanje demokratskih standarda. Dio nezadovoljstva odnosio se i na epidemiološke mjere tijekom pandemije koronavirusa, a njegova je vlada zbog pojedinih poteza bila predmet kritika u Bruxellesu.

Neposredno nakon Orbánova poraza, dok još nije bilo jasno hoće li Janša ponovno postati premijer, Politico ga je izdvojio kao jednog od političara koji bi mogli preuzeti ulogu glavnog remetilačkog faktora unutar EU.

No Politico podsjeća i da po pitanju Ukrajine postoji značajna razlika između Janše i Orbána. Janša je zagovarao članstvo Ukrajine u EU-u i posjetio Kijev 2022. godine, u prvim danima ruske invazije, kako bi pokazao potporu.

"EU je temeljni okvir slovenskog djelovanja"

Hoće li Janšina Slovenija uskoro zamijeniti Mađarsku kao predvodnicu problematičnog bloka unutar Europske unije? Novi ministar Tone Kajzer, bivši veleposlanik u SAD-u, smatra da su takve procjene pretjerane.

"Europska unija temeljni je okvir slovenskog političkog, gospodarskog i ukupnog djelovanja", rekao je Kajzer za DW. "Nema govora da bi Slovenija postala remetilački faktor ili nešto slično. Političke stranke koje čine jezgru buduće koalicije u tome su potpuno jasne. Moja prva putovanja bit će, naravno, usmjerena prema našim europskim partnerima", poručio je.