TRAGIČAN slučaj devetogodišnjeg djeteta koje se, prema dostupnim informacijama, ugušilo komadom krafne potresao je javnost i ponovno skrenuo pozornost na opasnosti koje se mogu dogoditi tijekom naizgled uobičajenih svakodnevnih situacija.

Provjerili smo sa stručnjacima kako prepoznati znakove gušenja te na koji način pravilno reagirati u prvim trenucima. Brza i ispravna reakcija u ovakvim slučajevima ključna je za pružanje prve pomoći osobi dok ne stigne hitna medicinska služba.

Kako se izvodi Heimlichov zahvat?

Specijalisti hitne medicine u videu su pokazali i detaljno pojasnili kako pomoći dojenčadi, djeci, ali i odrasloj osobi prilikom gušenja hranom. Dodali su kako postoje značajne razlike pri izvođenju zahvata ovisno o dobi.

"Kod dojenčeta, odnosno djece koja su mlađa od godine dana ne radimo Heimlichov zahvat. Razlog je jer su kod njih svi organi unutar trbuha dosta osjetljiviji na naše potiske. Mogli bismo napraviti puno više štete i ozlijediti jetru ili slezenu. Tada radimo samo pritiske na samu prsnu kost, na mjestu gdje inače radimo postupak oživljavanja. Samo su ti pritisci malo energičniji i brži.

Kada pružamo prvu pomoć djetetu starijem od godinu dana, potrebno je da osoba koja izvodi zahvat klekne kako bi Heimlichov zahvat mogao stvarno biti snažan i energičan dok se naslonimo na sebe. Odnosno dok dijete naslonimo na sebe. Ljudima je teško procijeniti koliko snažno to treba izvesti jer ovisi o tome koliko je dijete i kako je građeno, koliko ima kilograma.

Ali nekako instinkt im je takav da uglavnom to bude dosta snažno, posebno kad vide da je dijete poplavilo, pa se preplaše i dovoljno snažno naprave", pojasnila je Ivana Marelja-Cindrić, dr. med., spec. hitne medicine.

Heimlichov zahvat kod gušenja odrasle osobe

Kod odraslih osoba najprije je potrebno provjeriti radi li se doista o gušenju. Osoba koja se guši najčešće neće moći govoriti, već će potvrditi klimanjem glavom te se instinktivno hvatati za vrat, što je jedan od najprepoznatljivijih znakova opstrukcije dišnog puta.

"Postupak je takav da priđemo osobi s bočne strane. Nagnemo ju lagano prema naprijed. I između lopatica udaramo jednom, pogledamo je li izbacila, drugi put, pa tako pet puta. Ukoliko to nismo uspjeli, stiskom šake stavljamo taj dio šake iznad pupka, drugom rukom obuhvaćamo tu ruku i pritiske vršimo prema unutra i prema gore. Ti pritisci moraju biti oštri, nagli, čvrsti. Znači dva, tri, četiri, pet.

Ukoliko nismo uspjeli ni tada, nastavljamo s postupkom, ponovno udarcima između lopatica i ponovno Heimlichovim zahvatom, dok osoba ne izbaci strano tijelo ili ne izgubi svijest. Kada osoba izgubi svijest, krećemo s reanimacijom.

Ako se dogodi da je osoba sama u kući i nema nikoga tko bi mogao izvesti zahvat, a svjesna je da se guši, onda može pokušati poduzeti samopomoć tako da sama sebi napravi Heimlichov zahvat. Isto do pet puta. Ili se može naglo prebaciti preko naslona stolca, ispod rebara. To bi pomoglo", kazao je Goran Stokić, bacc. med. teh., specijalist u djelatnosti hitne medicine.

"Treba ostati smiren i nazvati 194"

Djelatnici naglašavaju da je najvažniji korak u pružanju prve pomoći osobi koja se guši zadržati prisebnost i ne prepustiti se panici.

"Kako ostati smiren zapravo je pitanje na koje nemamo točan odgovor. Treba pokušati ostati smiren, priseban i, ono što je najvažnije, na vrijeme zvati pomoć, odnosno zvati broj 194. Kad nazovete broj 194, objasnite o čemu se radi.

Tada ćete dobiti upute od naših dispečera što trebate poduzeti, pa će vam oni biti psihološka potpora i jednostavno ćete morati napraviti ono što smo vam pokazali ili ono što ste čuli na nekim predavanjima iz prve pomoći ili što čujete od naših dispečera, kako biste pomogli djetetu.

Zapravo, većina ljudi koji idu polagati prvu pomoć tijekom vožnje susretne se s tim. Iako neke škole u samom gradu Zagrebu imaju organizirane posjete Crvenom križu gdje im se objašnjava sam postupak kako reanimacije, tako i obstrukcije dišnog puta stranim tijelom", rekla je Ivana Marelja-Cindrić, dr. med., spec. hitne medicine.

Vakumske pumpe za uklanjanje stranog tijela?

Za Index se nakon tragičnog slučaja javio velik broj čitatelja upozoravajući na uređaj Clearway, vakuumsku pumpu koja se reklamira kao pomagalo za uklanjanje stranog tijela iz dišnih putova u slučajevima gušenja hranom.

Prema navodima proizvođača, uređaj bi trebao omogućiti brzo i sigurno izvlačenje zapreke koja onemogućava disanje. Kako bismo provjerili koliko je takva metoda prihvaćena u medicinskoj praksi, razgovarali smo s više liječnika u Zagrebu i Splitu. Dio njih nije bio upoznat s ovakvom vrstom uređaja, dok su djelatnici hitne medicinske službe potvrdili da znaju o kakvom je proizvodu riječ.

Ipak, ističu da ga ne smatraju revolucionarnim rješenjem te upozoravaju da zasad ne postoji dovoljno kvalitetnih kliničkih istraživanja koja bi nedvojbeno potvrdila njegovu učinkovitost i opravdala širu primjenu u hitnim stanjima gušenja.

"To je uređaj koji se svrstava u medicinske uređaje. Ne spada u dio standardne medicinske opreme u hitnoj službi, već ga svatko može kupiti i imati kod kuće. Namijenjen je za uklanjanje stranih tijela iz dišnih putova prilikom gušenja, najčešće hranom. Jednostavno se koristi, sastoji se od maske za lice u tri veličine, ventila za zrak, klipa koji stvara podtlak te ručke kojom se manipulira.

Neelektričan je, bez struje i baterija, i radi isključivo pomoću fizikalnih zakona, odnosno podtlaka. Reklamira se kao brz, pouzdan i učinkovit, no još jednom naglašavam da se tako samo reklamira. Svrha reklame je da se nešto proda.

Pouzdanih dokaza o njegovoj djelotvornosti, sigurnosti i superiornosti nad drugim metodama još uvijek nema. Osobno ga nisam koristio i kao stručnjak iz područja hitne medicine uvijek biram ono što je u skladu sa smjernicama i znanstveno dokazano.

Je li ga dobro imati kod kuće? Ne mogu dati jasan odgovor. Možemo ga smatrati pomoćnim sredstvom kod gušenja, dokazi o njemu su veoma ograničeni i ne može zamijeniti standardne postupke poput udarca između lopatica, Heimlichovog zahvata, odnosno pritiska na trbuh, i naprednog zbrinjavanja dišnog puta", smatra dr. sc. Andrija Babić, dr. med., spec. hitne medicine Zavoda za hitnu medicinu SDŽ.

Tragičan slučaj još jednom je pokazao koliko se brzo svakodnevna situacija može pretvoriti u životno ugrožavajuće stanje. Stručnjaci ističu da su pravovremeno prepoznavanje znakova gušenja, poziv hitnoj pomoći i pravilno pružanje prve pomoći ključni za spašavanje života, ali i da ne mogu jamčiti sretan ishod.

Iako se na tržištu pojavljuju novi uređaji za uklanjanje zapreka iz dišnih putova, medicinski djelatnici i dalje preporučuju postupke koji su potvrđeni stručnim smjernicama i znanstvenim dokazima.