EUROPSKI pakt o migracijama, sveobuhvatni zakonodavni paket kojim se uspostavljaju zajednička pravila za upravljanje migracijama, nadzor granica i postupcima azila, počinje se primjenjivati danas u svim državama članicama. "Pakt o migracijama i azilu donosi sigurnije vanjske granice, solidarnost između država članica i učinkovitije postupke za azil i vraćanje" nelegalnih migranata, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Pakt o migracijama i azilu uključuje 10 zakonodavnih akata kojima se pregovaralo čak osam godina. Novi pakt predviđa obveznu solidarnost među državama u suočavanju s migrantskim pritiscima, brže i učinkovitije postupke azila te bolje upravljanje granicama.

"Dovodimo u red našu europsku kuću. S ovim stvaramo uvjete da mi odlučujemo tko može doći u Europu, tko može ostati, a tko mora otići", izjavio je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner.

Glavni element pakta je obvezna solidarnost među članicama

Cjelovita reforma temelji se na prijedlozima Komisije iz 2020. godine, nakon što je propao prethodni prijedlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. Konačno je usvojen u svibnju 2024. godine, a državama članicama ostavljene su dvije godine da se pripreme za provedbu pakta.

Glavni element pakta je obvezna solidarnost među članicama u slučaju da se jedna ili više njih nađe pod nerazmjernim migracijskim pritiskom. U tom slučaju ostale članice moći će birati između prihvata tražitelja azila iz pogođene države članice i financijskog doprinosa zajedničkom fondu za zbrinjavanje migranata ili pružanja operativne i tehničke podrške.

Države članice koje se nađu pod velikim migrantskim pritiskom moći će računati na potporu iz fonda solidarnosti. Mogu doprinositi tom fondu na tri načina: plaćanjem financijskog doprinosa, tehničkom potporom slanjem opreme ili specijalista te prihvatom migranata.

Hrvatska može tražiti izuzeće

Četiri zemlje koje su pod najvećim pritiskom, Cipar, Grčka, Italija i Španjolska, moći će tražiti pomoć iz fonda solidarnosti, što uključuje premještanje 21 tisuće tražitelja azila ili financijsku pomoć u iznosu do 420 milijuna eura iz proračuna EU. To su brojke dogovorene za razdoblje od 12. lipnja do kraja 2026. godine, a potom će se za svaku godinu određivati nove brojke ovisno o potrebi.

Šest zemalja, Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska i Poljska, za koje je Komisija utvrdila da su u posljednjih pet godina kumulativno bile izložene migrantskom pritisku, imaju pravo tražiti da budu potpuno ili djelomično izuzete od obveze doprinosa mehanizmu solidarnosti. To znači da neće morati davati financijsku pomoć niti primati migrante iz članica koje su pod najvećim pritiskom.

Paktom se uvode strože i brže procedure izravno na vanjskim granicama EU-a za osobe koje dolaze iz zemalja s niskom stopom odobravanja azila. Svrha je brže utvrditi tko ima pravo na međunarodnu zaštitu, a tko mora biti vraćen u zemlju podrijetla.

Postupak može trajati najviše 12 tjedana

Nova uredba o dubinskim provjerama državljana trećih zemalja na vanjskim granicama EU-a predviđa obveznu registraciju svih neregularnih migranata i temeljitu sigurnosnu provjeru. Oni koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU bit će registrirani i podvrgnuti identifikacijskim, sigurnosnim i zdravstvenim provjerama.

Nova pravila također će omogućiti učinkovitiju provjeru identiteta tražitelja azila i nezakonitih migranata u bazi podataka Eurodac, koja je digitalna okosnica novog sustava azila EU-a. Za tražitelje azila za koje je malo vjerojatno da će trebati međunarodnu zaštitu ili koji predstavljaju sigurnosni rizik uvodi se ubrzani postupak na granici.

Postupak može trajati najviše 12 tjedana, iznimno do 16 tjedana. Osobe čiji su zahtjevi odbijeni morat će se vratiti u roku od 12 tjedana. U slučaju krize, postupci za azil i povratak mogu trajati šest tjedana dulje.

Pakt nije bez kontroverzi

Ubrzani granični postupci primjenjivat će se na osobe koje predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili na one koji su dovele vlasti u zabludu o svom identitetu. Zahtjevi osoba iz trećih zemalja za koje je stopa odobrenja zahtjeva niža od 20 posto također će se obrađivati ubrzanim postupkom na granici.

Maloljetnici bez pratnje neće biti podvrgavani ubrzanom postupku na granici, osim ako ne predstavljaju sigurnosni rizik. Pakt nije bez kontroverzi. Krajnja desnica smatra ga preslabim, dok na lijevom spektru nailazi na kritike da je previše restriktivan i da krši prava izbjeglica.

Amnesty International predvodi kritiku s lijeve strane, tvrdeći da će pakt dovesti do "porasta patnje" i "desetljećima unazaditi europsko pravo na azil", posebno upozoravajući na krizne odredbe koje državama članicama dopuštaju suspenziju temeljnih pravila u izvanrednim situacijama.

Od hrvatskih zastupnika koji su prisustvovali glasanju svi su glasali za pakt

S desne strane kritičari pak tvrde suprotno, da pakt nije dovoljno restriktivan i da neće zaustaviti masovnu neregularnu imigraciju. Glavni arhitekt parlamentarnog dijela reforme bio je švedski zastupnik Tomas Tobe iz Europske pučke stranke, koji je više od tri godine vodio pregovore kao izvjestitelj za ključnu Uredbu o upravljanju azilom i migracijama.

Od hrvatskih zastupnika koji su prisustvovali glasanju svi su glasali za pakt. Hrvatska se u ovoj reformi nalazi u specifičnom položaju. Kao vanjska granica schengenskog prostora i višegodišnja tranzitna ruta balkanske migracijske rute, Hrvatska je dugo bila među državama koje su najviše osjetile pritisak neadekvatnog europskog sustava.

HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler, koji je bio član pregovaračkog tima Europske pučke stranke, jedan je od najglasnijih hrvatskih zagovornika reforme. "Danas krijumčari ljudima znaju da europski sustav migracija i azila ne funkcionira.

"Ne možemo očekivati da sve odmah funkcionira savršeno"

Znaju da čak i osobi, kada se nađe na teritoriju Europske unije, bude sudskom i pravomoćnom odlukom određeno da nema pravo biti na teritoriju Europske unije, da će se samo jedna od pet osoba i vratiti", rekao je Ressler, istaknuvši i da Hrvatska ima najveći broj graničnih policajaca po broju stanovnika u cijeloj EU. Tomislav Sokol pak istaknuo je sigurnosnu dimenziju reforme.

"Migracije se sve više pokazuju kao potencijalni izvor terorizma. Zato nam je potreban sveobuhvatan europski odgovor koji će sadržavati instrumente sprječavanja nekontroliranih ulazaka, kao i mehanizam ubrzane deportacije onih koji nezakonito borave na teritoriju EU", rekao je. Povjerenik Brunner izjavio je prošli tjedan da ne treba očekivati da sve od prvog dana funkcionira savršeno.