TOPLINSKI val koji je zahvatio Hrvatsku nastavit će se tijekom cijelog tjedna, a temperature će u nekim dijelovima zemlje dosezati i 35 Celzijevih stupnjeva, upozorio je glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler. On je u Dnevniku HRT-a najavio nastavak vrućina i objasnio širi kontekst klimatskih promjena, piše HRT.

Izdana upozorenja za vrućinu i grmljavinsko nevrijeme

Glavni ravnatelj DHMZ-a najavio je da su za iduće dane izdana upozorenja za dvije vrste opasnih vremenskih pojava. Najveći oprez potreban je na obali.

"Idućih dana, praktički tijekom cijelog tjedna, očekujemo temperature koje će se u dijelovima Hrvatske kretati oko 35 stupnjeva. Putem sustava Meteoalarm izdana su žuta upozorenja za osječku, zagrebačku i riječku regiju zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, dok su za dubrovačku, splitsku i riječku regiju izdana upozorenja zbog visokih temperatura. Rijeka je tako pod dvostrukim upozorenjem - zbog mogućeg nevremena i vrućine", rekao je Güttler. Dodao je da će se visoke temperature nastaviti i na kontinentu, ali ondje zasad nisu ispunjeni kriteriji za izdavanje toplinskih upozorenja.

Ljeto toplije od prosjeka, ali uz moguće oluje

Prema sezonskim prognozama, pred Hrvatskom je još jedno ljeto toplije od prosjeka, no Güttler napominje da vremenske prilike treba pratiti iz dana u dan jer su mogući nagli prekidi toplinskih valova.

"Prognoze pokazuju da će ovo ljeto ponovno biti toplije od prosjeka. Međutim, potrebno je pratiti razvoj vremenskih obrazaca iz tjedna u tjedan. Već sada vidimo primjer u kojem snažan toplinski val lokalno mogu prekinuti pljuskovi i oluje. Ljeto nam najčešće donosi upravo dvije vrste pojava – dugotrajne toplinske valove i kratkotrajne, ali snažne vremenske nepogode koje mogu privremeno sniziti temperaturu i donijeti veću količinu oborina", objasnio je.

Deset najtoplijih godina zaredom

Güttler je podsjetio da je posljednjih deset godina ujedno i deset najtoplijih godina od početka mjerenja, pri čemu je 2023. bila globalno najtoplija. Taj trend je, kaže, rezultat dugotrajnog zagrijavanja i prirodnog fenomena El Niño.

"Sada ponovno ulazimo u razdoblje u kojem imamo nastavak globalnog zagrijavanja i novi El Niño nakon dvije godine. Zbog toga će 2026. i 2027. konkurirati za to neslavno prvo mjesto među najtoplijim godinama", rekao je. Istaknuo je da se prosječna temperatura planeta zbog klimatskih promjena povećava za oko trećinu stupnja svakih deset godina, pa su godine koje danas smatramo hladnijima zapravo toplije od mnogih toplih godina s početka devedesetih ili dvijetisućitih.

Glavni ravnatelj DHMZ-a pojasnio je da fenomen El Niño nema presudan utjecaj na klimu u Europi, gdje se osjećaju tek sekundarni učinci poput nešto kišovitijih jeseni. Njegov najveći utjecaj vidljiv je u Australiji, gdje povećava rizik od suša i požara, te na zapadnim obalama Amerike, gdje donosi obilnije oborine.

Na pitanje koje će europske zemlje biti najizloženije aktualnom toplinskom valu, Güttler je izdvojio jugozapad Europe. "Španjolska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo među najpogođenijim su područjima. Hrvatska se nalazi na rubnom dijelu ovog toplinskog vala. Francuska prolazi kroz drugi snažan toplinski val ove godine i ondje se tijekom sljedećih dana očekuju temperature više od 40 stupnjeva Celzijevih", zaključio je.

Prilagodba na promjene uz smanjenje emisija

Govoreći o borbi protiv klimatskih promjena, Güttler je istaknuo dva ključna smjera: smanjenje uzroka, odnosno emisija stakleničkih plinova, te prilagodbu na posljedice koje su već prisutne.

"Svijet sve više prelazi na elektrifikaciju i obnovljive izvore energije. I u Hrvatskoj imamo više od 1,5 gigavata instaliranih solarnih kapaciteta. Međutim, procjene pokazuju da taj proces postoji, ali da nije dovoljno brz", rekao je, naglašavajući važnost prilagodbe. "Osim što moramo rješavati uzroke klimatskih promjena, moramo se prilagođavati i njihovim posljedicama koje osjećamo već danas. Zato se ulaže u obranu od poplava, obranu od požara te sustave ranog upozorenja, u kojima sudjeluju i meteorološke službe", kazao je.

Güttler je upozorio da se prosječna temperatura planeta od kraja 19. stoljeća povećala za oko 1,4 stupnja Celzijeva, no Europa se zagrijava znatno brže od globalnog prosjeka.

"Globalno zatopljenje od 1,4 stupnja možda ne zvuči dramatično, ali Europa se zagrijava mnogo brže. Pojedini dijelovi kontinenta danas su gotovo tri stupnja topliji nego krajem 19. stoljeća", zaključio je Güttler.