ZNANSTVENIKE je zabrinula pojava dvaju požara koji su u razmaku od samo tjedan dana ranije ovog mjeseca buknuli na arktičkom otoku Grenlandu. Prema satelitskim snimkama, požari su gorjeli 14. i 15. lipnja u blizini Sisimiuta, drugog najvećeg grenlandskog grada i popularnog turističkog odredišta.

Samo dva dana kasnije, 17. lipnja, novi požar zabilježen je u općini Kujalleq, na južnom kraju otoka. Iako je veći dio Grenlanda, koji je uglavnom autonomni teritorij, prekriven golemim ledenim pokrovom, značajan dio otoka čini tundra bez leda. Požari na tim područjima rijetki su, ali postaju sve češći, piše The Guardian.

Posebno je neobično što su se dva požara dogodila tako rano tijekom ljeta. "Požari raslinja na visokim sjevernim geografskim širinama češći su u srpnju i kolovozu", rekao je dr. Mark Parrington, viši znanstvenik u Službi za nadzor atmosfere Copernicus.

"Vrijeme je na ovom području ove godine neuobičajeno suho"

Sonja Diaz, znanstvenica s Jedinice za istraživanje klimatskih promjena Sveučilišta u Helsinkiju, koja je provela terensko istraživanje na Grenlandu nakon velikog požara 2019. godine, rekla je kako, iako pojava požara u ovo doba godine nije bez presedana, "prilično je nevjerojatno" vidjeti da otok gori tako rano.

"Vlažni uvjeti i snijeg ne idu na ruku zapaljenju i širenju vatre", pojasnila je. "Uvjeti moraju biti dovoljno topli i suhi", dodala je. Inunnguaq Eigil Lundblad, voditelj hitnih službi za općinu Qeqqata, u koju spada i Sisimiut, izjavio je da su požari ondje izbili jer je "netko neoprezno rukovao vatrom. Ove zime nismo imali puno snijega, a potom ni kiše, zbog čega je tlo jako suho."

Njegov kolega iz općine Kujalleq Miki Sikemsen rekao je da neposredni uzrok požara na njihovu području još nije poznat. "Vrijeme je na ovom području ove godine neuobičajeno suho. Od svibnja nismo imali značajnijih padalina, što je vegetaciju učinilo vrlo suhom i lakozapaljivom", dodao je.

Između 1995. i 2007. nije zabilježen nijedan požar

Antropolog Pelle Tejsner, izvanredni profesor na Sveučilištu na Grenlandu, rekao je da zbog suhog tla "možemo očekivati još požara". Jedna studija o požarima na područjima zapadnog Grenlanda bez leda pokazala je da između 1995. i 2007. nije zabilježen nijedan požar. Međutim, od 2008. do 2020. zabilježen je 21 požar, uključujući velike vatrene stihije 2017. i 2019. godine.

Klimatske promjene zagrijale su Arktik četiri puta brže od ostatka planeta. Parrington je rekao da je "izazovno" utvrditi zašto su se posljednji požari dogodili ranije nego inače, ali podaci Copernicusa pokazuju "anomalno visoke" temperature zraka koje su mogle učiniti vegetaciju zapaljivijom. "No, za požar je i dalje potreban izvor paljenja", naglasio je.

Požari koji gutaju tresetno tlo arktičke tundre mogu u atmosferu osloboditi goleme količine ugljika, ubrzavajući tako zagrijavanje planeta koje pridonosi širenju požara. Iako su grenlandski požari mali u globalnim razmjerima, istraživanje Sonje Diaz sugerira da je količina oslobođenog ugljika po četvornom metru znatno veća nego što je ranije zabilježeno kod drugih požara u tundri.

"Opća predodžba koju ljudi imaju o Grenlandu jest da je to zemlja leda"

Istraživanje, koje još čeka recenziju, također ukazuje na to da je riječ o starom ugljiku, zarobljenom u tlu stotinama, pa i tisućama godina. Njezin suprug Lucas Diaz, brazilski inženjer zaštite okoliša sa Sveučilišta Vrije u Amsterdamu, rekao je da je, kada je vidio oglas za istraživački projekt nazvan "Vatra u zemlji leda", prvo pomislio na seriju "Igra prijestolja".

"Opća predodžba koju ljudi imaju o Grenlandu jest da je to zemlja leda, što je i točno, veći dio je pod ledom, ali postoje i područja bez leda prekrivena tundrom. A ona se mogu zapaliti i gorjeti", rekao je.

"To ne znači da će svaka godina biti gora od prethodne, ali..."

Istraživači, koji su se upoznali na terenskom radu proučavajući kanadske požare, otputovali su na Grenland 2024. godine u sklopu projekta koji financira Finsko istraživačko vijeće kako bi prikupili podatke o drugom najvećem požaru u povijesti zemlje. Rezultati bi trebali poslužiti za poboljšanje globalnih modela za predviđanje požara, koji nisu prilagođeni arktičkim uvjetima.

Vremenski uvjeti pogodni za požare postaju sve češći zbog zagađenja fosilnim gorivima i uništavanja prirode, što je planet zagrijalo za 1.3°C. "To ne znači da će svaka godina biti gora od prethodne i da ćemo imati sve više požara iz godine u godinu", rekao je Lucas Diaz. "No, ono što vidimo jest da su sve češći uvjeti koji stvaraju okoliš pogodan za izbijanje požara", zaključio je.