VELIK dio Europe zahvatio je val ekstremnih vrućina, a na zapadu kontinenta temperature se penju i iznad 40 Celzijevih stupnjeva. O posljedicama za zdravlje i poljoprivredu raspravljalo se u HTV-ovoj emisiji Otvoreno, u kojoj su stručnjaci upozorili da su toplinski valovi zbog klimatskih promjena sve dulji, češći i intenzivniji.

Zbog vrućina Francuska se suočava s porastom smrtnosti i zatvaranjem škola, Španjolska otvara klimatska skloništa, a Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi temperature neviđene desetljećima. I dio Hrvatske je pod meteoalarmom, što postavlja pitanje postaju li toplinski valovi dugotrajniji i intenzivniji te kakve nas posljedice očekuju.

Sve dulji i intenzivniji toplinski valovi

Zamjenica glavnog ravnatelja DHMZ-a Petra Mikuš Jurković komentirala je animaciju koja prikazuje toplinski val. "Vidimo toplinski val koji je zahvatio velik dio Europe. Maksimumi su na zapadu i u središnjim predjelima, a posebno je pogođena Francuska. Diljem Europe izdana su brojna crvena upozorenja na vrućinu", kazala je.

Dodala je da će se maksimum vrućina pomicati prema istoku te da će temperature rasti i u Hrvatskoj. "DHMZ je zato od petka izdao upozorenje na toplinski val i za unutrašnjost, dok je na Jadranu razina upozorenja podignuta na najviši, crveni stupanj, koji označava opasnost za zdravlje", istaknula je Mikuš Jurković.

Pojasnila je da se upozorenje temelji na kombinaciji dnevnih i noćnih temperatura. "Dodatnu neugodu stvara noćna temperatura, koja se na Jadranu ponegdje ne spušta ispod 25 stupnjeva. Primjerice, u urbanim središtima poput Splita i Dubrovnika noćas je minimalna temperatura iznosila 28 stupnjeva, što je zaista neugodno za kvalitetan san i odmor", kazala je.

"Dokazano je da zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja rastu i intenzitet i trajanje toplinskih valova. To znači da u ovakvim uvjetima možemo očekivati češće i dulje, odnosno ekstremnije toplinske valove", naglasila je.

Prognoze se ostvaruju, valovi sve češći

Akademik Mirko Orlić osvrnuo se na komentare da je i prije bilo vrućih ljeta. "Kod ovakvih situacija uvijek se gledaju tri stvari: intenzitet, odnosno maksimalna temperatura, zatim trajanje i na kraju učestalost. Intenzitet ilustrira najava da bi temperatura u Velikoj Britaniji mogla doseći 40 stupnjeva. Što se tiče trajanja, ovaj toplinski val trajat će desetak dana. A što se tiče učestalosti, ovo je već drugi val u Europi ove godine, a tek je lipanj", pojasnio je Orlić.

Istaknuo je da se time ostvaruju prognoze o kojima govori već desetak godina. "Ovo što se sada događa zapravo je ostvarenje tih prognoza", kazao je. Objasnio je i meteorološki sustav odgovoran za vrućine.

"Za ovaj toplinski val odgovoran je takozvani Omega sustav, oblik valovitosti mlazne struje. Takav sustav sada je nad zapadnom Europom, zbog čega su na udaru Španjolska, Portugal, Francuska i Engleska, a mi smo zasad prošli relativno dobro. Međutim, kako se sustav bude pomicao, nažalost će i nas zahvatiti jače nego dosad", istaknuo je Orlić.

Posljedice za poljoprivredu: Manji prinosi i nove bolesti

Dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić pojasnio je kako visoke temperature utječu na proizvodnju hrane. "Za biljke to nije samo neugoda, već ozbiljan fiziološki stres. Poseban su problem dugotrajne visoke noćne temperature, tijekom kojih se biljke ne uspijevaju regenerirati, već pojačano dišu i troše energiju prikupljenu danju", rekao je.

"Osim što negativno utječu na rast i razvoj, visoke temperature pogoduju i pojavi bolesti i štetnika. Klimatske promjene stvaraju uvjete za nove štetne organizme, a to je dodatan problem uz europsku regulativu koja drastično ograničava primjenu pesticida, što dovodi do porasta problema u biljnoj proizvodnji", kazao je Mešić.

Naglasio je da problem nije samo suša. "Visoka vlaga i temperatura idealni su uvjeti za razvoj patogena, kod biljaka primarno gljivica i bakterija. Porast temperatura pogoduje i širenju kukaca, koji nisu problem samo u poljoprivredi, već i u svakodnevnom životu. S time se moramo naučiti nositi", istaknuo je.

Temperature znatno iznad prosjeka, blizu lipanjskih rekorda

Najviše temperature u utorak su izmjerene u Senju (38°C), Šibeniku i Splitu (36°C) te Makarskoj i Zadru (35°C). Toplinski val trebao bi potrajati do kraja lipnja, a temperature bi u unutrašnjosti mogle dosegnuti i 39°C. "I minimalne i maksimalne temperature znatno su iznad prosjeka za ovo doba godine.

Na kopnu su prosječne minimalne temperature od 14 do 16, a na moru od 19 do 22 stupnja. Ovih dana na kopnu imamo tople noći s 20 i više stupnjeva, a na Jadranu čak do 28. Slično je i s maksimalnim temperaturama, koje su na kopnu inače od 26 do 29, a na moru od 28 do 30 stupnjeva, dok ovih dana mjerimo 34, 35, pa i 38 stupnjeva u Senju", pojasnila je Mikuš Jurković. Hrvatska se time približava i apsolutnim lipanjskim temperaturnim rekordima, poput 40.4°C izmjerenih u Kninu 2022. godine.

"El Niño bi mogao donijeti novu rekordno toplu godinu"

Klimatolog Mirko Orlić objasnio je i ulogu klimatske pojave El Niño. "El Niño je prirodna pojava, za razliku od zagrijavanja koje je velikim dijelom posljedica ljudskog djelovanja. Imali smo ga stoljećima, no kada se dogodi povrh postojećeg zagrijavanja, posljedice su dramatičnije", rekao je. "Vrlo se jasno vidi da se El Niño počeo razvijati, a obično kulminira u prosincu, po čemu je i dobio ime", pojasnio je.

Dok El Niño najjače djeluje na Pacifik, Južnu Ameriku i Australiju, prognoze za Europu su složenije. "Za Europu je teže dati preciznu prognozu jer na nas djeluju i drugi čimbenici, poput zagrijavanja Arktika", naveo je Orlić. Zaključio je kako bi, u slučaju vrlo snažnog El Niña, uz postojeće globalno zagrijavanje, mogla uslijediti još jedna rekordno topla godina.

"Hrvatska poljoprivreda mora ulagati u znanje"

Profesor Mešić ističe kako se hrvatska poljoprivreda teško prilagođava klimatskim promjenama, od suša i tuče do pada prehrambene suverenosti. "Mi planove i strategije imamo, ali rezultati govore sami za sebe. Imamo nezadovoljne proizvođače, nezadovoljne kupce i kontinuirani pad prehrambene suverenosti", rekao je.

Kao ključni problem naveo je izostanak ulaganja u struku. "Godinama smo poticaje koristili da prikrijemo strukturne probleme, umjesto da ih iskoristimo kao polugu razvoja", pojasnio je. "Samo nešto više od dva posto voditelja poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj ima završen agronomski fakultet", upozorio je Mešić.

"U razvijenim državama znanje je temelj moderne poljoprivrede. Tradicija i iskustvo više nisu dovoljni. Moramo se okrenuti znanju i novim tehnologijama", zaključio je.