NAJSNAŽNIJI potres koji je u više od stoljeća pogodio Venezuelu dogodio se u najgorem mogućem trenutku za tu zemlju. Nekada prosperitetno gospodarstvo ove latinoameričke nacije već je bilo na koljenima, onemoćalo pod teretom višegodišnjih sankcija pod vodstvom SAD-a, hiperinflacije, korupcije u vladi i lošeg upravljanja naftnim sektorom, unatoč posjedovanju najvećih svjetskih rezervi nafte. Od 2013. godine BDP se smanjio za otprilike 80 posto, piše CNN.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu 

Galerija

Dodatni udarac stigao je u siječnju američkim uhićenjem bivšeg predsjednika Nicolása Madura. Na njegovo je mjesto došla vršiteljica dužnosti predsjednice Delcy Rodríguez, koja oprezno liberalizira gospodarstvo i pokušava privući strane naftne kompanije, istovremeno pragmatično tražeći naklonost Washingtona i ublažavanje razornih sankcija.

Blaže sankcije

Iako su Sjedinjene Države ublažile sankcije, a proizvodnja nafte postupno rasla, inflacija je i dalje visoka, a obični građani i dalje se bore s niskim plaćama. Prema podacima UN-a, u 2025. godini gotovo osam milijuna ljudi, odnosno otprilike trećina stanovništva, trebala je humanitarnu pomoć.

Osnovne usluge i potrepštine, od punjenja spremnika gorivom do kupnje generičkih lijekova u ljekarni, u Venezueli mogu predstavljati izazov zbog kroničnih nestašica.

Humanitarna kriza izazvana dvostrukim potresom stvorit će još veći pritisak na ionako preopterećen lanac opskrbe. U međuvremenu, ključna naftna industrija zemlje treba milijarde dolara ulaganja kako bi se približila zlatnim danima s kraja 1990-ih, kada je proizvodnja bila na vrhuncu.

Posljedice katastrofe

Prirodna katastrofa ovakvih razmjera ozbiljno će ugroziti krhke nade u oživljavanje gospodarstva, a da se i ne spominje potencijal za tisuće žrtava i golemu štetu. Nakon godina gospodarskog propadanja i nedovoljnog ulaganja u javne usluge, infrastruktura zemlje - od bolnica do opskrbe električnom energijom i vodom - loše je opremljena za suočavanje s ovakvom krizom.

Prema riječima predsjednice Rodríguez, zasad su poginule najmanje 32 osobe, a 700 ih je ozlijeđeno, no očekuje se da će broj žrtava rasti. Rane procjene Američkog geološkog zavoda predviđaju da će se gospodarski gubici najvjerojatnije kretati između 10 i 100 milijardi dolara, pri čemu gornja granica odgovara otprilike vrijednosti cjelokupnog venezuelskog gospodarstva.

Osim urušenih zgrada, snažna podrhtavanja mogla bi izazvati i požare zbog pucanja plinovoda ili oštećenja električnih sustava, upozorila je dr. Lucy Jones, seizmologinja s Kalifornijskog instituta za tehnologiju. Dodala je da takvi posljedični udari mogu pogoršati katastrofu, a požari ponekad udvostruče ekonomske gubitke nakon velikog potresa.

Izvanredno stanje

S gospodarstvom pod velikim pritiskom, vlada nema jasan način kako podržati zdravstveni sustav koji bi uskoro mogao biti preopterećen, niti kako pokriti troškove obnove dok Caracas pregovara o osnovnim uvjetima svog povratka u globalno gospodarstvo. Za stanovništvo koje već trpi siromaštvo, ovi potresi dogodili su se u najgorem mogućem trenutku.

U televizijskom obraćanju u srijedu navečer, Rodríguez je proglasila izvanredno stanje. "Aktivirali smo cijelu javnu i privatnu zdravstvenu mrežu u zemlji, osobito u najpogođenijim područjima, kako bismo zbrinuli ozlijeđene u ovom iznimno osjetljivom trenutku za stanovništvo", rekla je, dodavši da je formiran krizni stožer na visokoj razini za nadzor operacija potrage i spašavanja.

Svrgnuti i zatvoreni Maduro izrazio je solidarnost s venezuelskim narodom putem objave na svom službenom Telegram kanalu. "Danas postoji samo jedna poruka: maksimalno jedinstvo, maksimalna solidarnost i maksimalna akcija", stoji u poruci u ime Madura i njegove supruge Cilije Flores de Maduro, koji se nalaze u saveznom pritvoru u New Yorku zbog optužbi za trgovinu drogom i oružjem.

Jedna od najistaknutijih oporbenih čelnica, María Corina Machado, podijelila je svoju tugu na društvenoj mreži X. "U ovim satima tjeskobe, moje srce, beskrajni zagrljaj i molitve su uz svaki venezuelski dom", poručila je Machado, koja je prošle godine dobila Nobelovu nagradu za mir i živi u egzilu zbog progona u domovini.

Hoće li SAD poslati pomoć?

Potresi od srijede testirat će koliko je SAD spreman ići daleko u podršci Venezueli, zemlji za koju je predsjednik Donald Trump rekao da će je SAD "voditi" nakon što je vojnom silom uklonio Madura. Trump je hvalio uspjeh američke intervencije u Venezueli i svoje, kako kaže, nevjerojatno partnerstvo s Rodríguez.

Samo dan prije smrtonosnih potresa, Trump je na skupu u Pennsylvaniji izjavio da zemlja stoji "odlično". "Sjajno se slažemo. Ljudi koji je vode, to su naši ljudi, sjajni ljudi. A narod je u zemlji sretan. Imaju osmijehe na licu. Bili su očajni, gladovali su", rekao je Trump.

Trump je također izjavio da su SAD "već 28 puta platile troškove rata" izvlačenjem milijuna barela nafte. "Sada zarađujemo puno novca s Venezuelom, a Venezueli ide odlično."

Nakon potresa, Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio da je SAD "spreman, voljan i sposoban pomoći". "Naložio sam svim našim vladinim agencijama da se pripreme za brzu reakciju", napisao je. "Bit ćemo tu za naše nove i velike prijatelje."

Državni tajnik Marco Rubio izjavio je da će SAD odmah poslati timove za potragu i spašavanje, medicinske potrepštine i humanitarnu pomoć Venezueli. Mnogi u Venezueli sada će čekati da vide hoće li se obećanja najbogatije nacije svijeta pretvoriti u konkretna djela.