DOK SE EUROPA ovog tjedna prži pod rekordnim toplinskim valom, američki ministar energetike Chris Wright poručio joj je da se prestane žaliti. Smatra kako su niske temperature opasnije od visokih, unatoč tome što su europske vlade izdale upozorenja o životnoj opasnosti zbog vrućina koje su 2022. godine na kontinentu odnijele više od 60.000 života, piše Politico.

"Zimi uvijek umire više ljudi nego ljeti, jer je hladnoća daleko smrtonosnija od vrućine", rekao je Wright ovog tjedna u videoobraćanju na konferenciji Saveza za odgovorno građanstvo. Riječ je o okupljanju utjecajnih konzervativaca, od kojih mnogi osporavaju znanstvene činjenice o klimatskim promjenama. Wright se osvrnuo na smrtne slučajeve u Europi tijekom zime 2022., kada je ruska invazija na Ukrajinu izazvala skok cijena energenata, nazvavši posljedice "razornima".

Galerija

Među sudionicima konferencije bili su i Nigel Farage, vođa britanske populističke desničarske stranke Reform U.K., te Steve Koonin, kojeg je Wright osobno odabrao za koautora izvješća američke vlade koje je pogrešno predstavilo etabliranu klimatsku znanost. Na konferenciji je govorio i Mathias Döpfner, izvršni direktor Axel Springera, vlasnika portala Politico.

Vrućina je sve veća prijetnja

Ovo nije prvi put da Wright opisuje niske temperature kao veću opasnost od vrućine. Nedovoljno grijanje jest smrtonosno zimi - u Europi trenutno na osam smrtnih slučajeva uzrokovanih hladnoćom dolazi jedan uzrokovan vrućinom. No, vrućina je akutna i rastuća prijetnja stanovništvu jer klimatske promjene intenziviraju i produljuju smrtonosne toplinske valove, koji su u posljednjem desetljeću u Europi usmrtili desetke tisuća ljudi. U SAD-u je vrućina vodeći uzrok smrti povezan s vremenskim prilikama, ispred hladnoće, piše Politico.

Wrightovi komentari dolaze u trenutku kada su lipanjske temperature dosegnule nove rekorde u Londonu i drugim dijelovima Europe, regiji koja se zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka i u kojoj klimatizacijski uređaji nisu široko rasprostranjeni.

Toplinski val prisilio je škole na zatvaranje, poremetio promet i opteretio elektroenergetsku mrežu. Nekoliko događanja u sklopu Londonskog tjedna klimatske akcije otkazano je zbog sparnih uvjeta, uključujući i raspravu o tome kako se nositi s ekstremnim vrućinama. U Francuskoj se u pokušaju rashlađivanja utopilo više od 50 ljudi.

Suprotni politički odgovori

Dok su Europu i SAD ove godine pogodila razdoblja neuobičajeno visokih temperatura, politički odgovori s dviju strana Atlantika dijametralno su suprotni. "Vjerujte mi, kad sam ja bio dječak, u Londonu u lipnju nije bilo 35 stupnjeva. Ovo što vidimo, ne samo u Britaniji nego diljem svijeta, tjera nas da djelujemo", rekao je u utorak britanski ministar energetike Ed Miliband.

Nakon što je rat u Iranu ograničio globalnu opskrbu energijom, Europa je udvostručila napore u prijelazu s fosilnih goriva na obnovljive izvore. Istovremeno je pod pritiskom Trumpove administracije da kupuje više američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG). Predsjednik Donald Trump često kritizira europske čelnike zbog ulaganja u, kako ih naziva, "gubitničke" izvore energije poput vjetra i sunca.

"Klimatske promjene treba shvatiti kao ono što jesu: spor fenomen koji će se na kraju riješiti boljim tehnologijama. Prirodni plin je danas daleko najveći pokretač promjena", rekao je na konferenciji Wright, koji je prije ulaska u Trumpovu administraciju vodio tvrtku za hidrauličko frakturiranje Liberty Energy.

Zaoštrava se rasprava o klimatizaciji

"Smrtnost od vrućine i hladnoće ne može se baš uspoređivati", navela je u e-mailu Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu, ističući da je veza između vrućine i smrtnosti mnogo izravnija nego kod hladnoće. "Smrti uzrokovane hladnoćom problem su samo u doista hladnim zemljama, a to su ujedno i zemlje za koje imamo najbolje podatke. No, smrtnost od toplinskih valova naglo raste na globalnom jugu, osobito u Africi."

Klimatizacija je jedan od načina rješavanja ovog problema, no njezina je upotreba izazvala političke podjele u Europi. Neki zeleni političari brinu zbog ekoloških posljedica, dodatnog opterećenja mreže i potrebe za velikim preinakama infrastrukture, dok u Francuskoj krajnje desni Nacionalni skup traži da klimatizacija bude dostupna svima.

I sam Trump je priznao da klimatizacija može spasiti živote, ali samo ako se napaja fosilnim gorivima. To je izjavio najavljujući poništenje ključne odluke prema kojoj emisije stakleničkih plinova ugrožavaju javno zdravlje.

"Fosilna goriva spasila su milijune života i izvukla milijarde iz siromaštva diljem svijeta, a to vidite po nestancima struje posvuda gdje se ne koriste", rekao je u veljači, okrivljujući obnovljive izvore za prekide u opskrbi i visoke cijene struje koje su, kako je rekao, ograničile pristup hlađenju. "I ljudi umiru jer nije bilo klimatizacije ili grijanja, dogodile su se loše stvari", dodao je.

Europa ustraje u svojim politikama

Za mnoge Europljane, ovotjedni toplinski val dodatni je dokaz nužnosti politika koje kontinent poduzima u borbi protiv klimatskih promjena. One uključuju zakon EU koji poziva na smanjenje emisija za 90 posto do 2040. godine, dok Ujedinjeno Kraljevstvo cilja na smanjenje od 87 posto do 2042.

"Iako mi koji se ovime svakodnevno bavimo možda češće koristimo argumente sigurnosti i konkurentnosti nego borbu protiv klimatskih promjena, srž onoga što radimo, pravi razlog zašto to moramo činiti, jest kriza koja neće nestati - klimatske promjene", rekao je Dan Jørgensen, povjerenik EU za energetiku, na marginama Londonskog tjedna klimatske akcije.