DIJELOVI srednje, istočne i južne Europe danas su se borili s velikim vrućinama jer se toplinska kupola, koja je prošlog tjedna uzrokovala rekordne temperature na zapadu kontinenta, pomaknula na istok i donijela opasne uvjete. Zbog ekstremnih vrućina izdana su crvena upozorenja za Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i zemlje Balkana, a vlasti pozivaju stanovništvo da ostane u zatvorenom, piše The Guardian.

Rekordne temperature diljem Europe

U Beogradu je u ponedjeljak izmjereno 38°C, a u Bukureštu 37°C. Slovačka je zabilježila novi nacionalni temperaturni rekord od 40.5°C u jednom pograničnom gradu na jugu, čime je srušen prethodni rekord od 40.3°C iz 2007. godine. I Njemačka je u nedjelju treći dan zaredom zabilježila najvišu temperaturu, a preliminarni podaci njemačke meteorološke službe DWD pokazuju 41.7°C u Coschenu u Brandenburgu.

Galerija

Zbog ekstremne vrućine došlo je do poremećaja u prometu u nekoliko njemačkih gradova nakon što su se iskrivile tramvajske tračnice, dok je berlinska policija vodenim topovima rashlađivala okupljene na javnim mjestima.

Upozorenja za Hrvatsku

U Hrvatskoj je danas na snazi bilo crveno upozorenje za više regija, uključujući glavni grad Zagreb te turistička odredišta Split i Dubrovnik. Deseci vatrogasaca, uz pomoć četiri kanadera, borili su se s požarom koji je zahvatio borovu šumu na otoku Visu.

Ista razina upozorenja na snazi je i za sutra. Bit će pretežno sunčano, prolazno s umjerenom naoblakom. Od sredine dana uz jači razvoj oblaka lokalno pljuskovi s grmljavinom, ponajprije na istoku, u Gorskoj Hrvatskoj i Dalmaciji. Vjetar će uz pljuskove biti prolazno jak. Na Jadranu mjestimice umjerena bura, poslijepodne i sjeverozapadni te jugozapadni vjetar. Najniža jutarnja temperatura od 17 do 22, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura uglavnom od 34 do 39 °C.

Osvježenje stiže od srijede, ali uz moguća nevremena

Meteorolog HRT-a Zoran Mikec najavio je da prvi dan srpnja donosi pad temperatura. "Od srijede će temperature napokon pasti. Neće to biti osvježenje koje bi donijelo ispodprosječne vrijednosti, već temperature primjerenije početku srpnja.

Prilikom te promjene vremena moguća su i nevremena", izjavio je Mikec. Dodao je kako je atmosfera snažno zagrijana, zbog čega će biti mnogo energije za razvoj grmljavinskih nevremena, ponajprije u unutrašnjosti tijekom srijede poslijepodne i navečer, ali lokalno i na Jadranu.

Prema njegovim riječima, sredinom srpnja ponovno raste vjerojatnost za novi toplinski val. Mikec je također upozorio na neuobičajeno visoke temperature mora, koje na sjevernom Jadranu dosežu i 28 °C, te rijeka poput Korane, Kupe i Dunava. Takve temperature, objasnio je, povećavaju isparavanje i vlagu u zraku, što pogoduje razvoju jakih oluja.

"Pred nama su dva najteža dana"

Mađarske vlasti objavile su popis više od 2000 klimatiziranih centara za rashlađivanje diljem zemlje, a mađarski premijer Péter Magyar na društvenoj mreži X poručio je: "Pred nama su dva najteža dana toplinskog vala. Pokažimo da smo sposobni za nacionalno jedinstvo. Čuvajmo jedni druge."

Mađarski ministar energetike odobrio je privremeno izuzeće za nuklearnu elektranu Paks od propisa o temperaturi rashladne vode kako bi se spriječilo daljnje drastično smanjenje proizvodnje električne energije.

Diljem Europe tijekom vikenda zabilježeno je i više smrtnih slučajeva. Dvojica biciklista, u dobi od 30 i 71 godine, preminula su u nedjelju, očito od posljedica vrućine, tijekom sudjelovanja na biciklističkom maratonu u blizini Varšave.

Na Cipru su, prema priopćenju policije, dva dječaka iz Bugarske, u dobi od osam i 10 godina, u nedjelju poslijepodne pronađena mrtva u parkiranom automobilu. U Njemačkoj je najmanje 13 osoba smrtno stradalo u nesrećama tijekom kupanja.

Dok se toplinski val na zapadu Europe smiruje, podaci pokazuju teške posljedice. U Francuskoj su vlasti izvijestile da je toplinski val doprinio s više od 1000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok je španjolski zdravstveni institut zabilježio više od 800 takvih slučajeva diljem zemlje.

Klimatska kriza i specifične opasnosti za istočnu Europu

Znanstvenici ističu kako je toplinski val koji je zahvatio Europu, najteži i najrašireniji dosad, moguć jedino zbog klimatske krize uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva. Ujedno, ekstremno vrijeme donijelo je i snažne oluje. U talijanskoj regiji Alto Adige obilne kiše izazvale su bujične poplave i odrone, pri čemu je u nekim područjima u samo sat vremena palo do 50 mm kiše.

Stručnjaci upozoravaju da se srednja i istočna Europa suočavaju sa specifičnim, međusobno povezanim slabostima. U gradovima u regiji prevladavaju betonske zgrade iz socijalističkog doba, projektirane isključivo za grijanje, čiji masivni zidovi zadržavaju toplinu i nemaju odgovarajuću ventilaciju za ljeto. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, upotreba klima uređaja u većem dijelu regije i dalje je vrlo niska, za razliku od europskog prosjeka od oko 19%.

"Radim što i svi ostali - trudim se biti u hladu i piti puno vode", rekla je za AFP Susanne, stanovnica Beča. "Samo se nadam da će političari shvatiti situaciju i početi djelovati u pravom smjeru", dodala je.

Ukrajinska energetska mreža pod velikim pritiskom

U Ukrajini se oštećena energetska mreža priprema za nagli porast potražnje za električnom energijom zbog rasta temperatura. U nekoliko regija prijavljeni su hitni prekidi opskrbe. Državni hidrometeorološki centar za ponedjeljak je predvidio temperature od 35°C do 38°C. Operateri mreže u najmanje pet regija najavili su privremena ograničenja potrošnje energije tijekom dijelova utorka.

"Vrućina je i ozbiljan test za opremu koja više od četiri godine radi u ratnim uvjetima i koja je pretrpjela brojne napade", izjavio je tijekom vikenda Serhii Kovalenko, izvršni direktor energetske tvrtke Yasno. "Idućih dana elektroenergetski sustav radit će pod velikom napetošću."