U MAĐARSKOJ je potvrđena prisutnost jasenova krasnika (Agrilus planipennis), invazivnog kukca koji može izazvati masovno propadanje jasena i velike štete u šumama. Mađarski Nacionalni ured za sigurnost prehrambenog lanca, Nébih, identificirao ga je na području Beregsuránya, kod granice s Ukrajinom. Prema mađarskim vlastima, riječ je o prvom potvrđenom nalazu te vrste u Europskoj uniji.

Jasenov krasnik potječe iz Azije i smatra se jednim od najopasnijih štetnika jasena. U Sjevernoj Americi i istočnoj Europi već je izazvao veliko propadanje stabala, pa njegova pojava predstavlja ozbiljan fitosanitarni, ekološki i šumarski rizik.

Kako uništava stabla

Štetnik prvenstveno ugrožava vrste jasena. Njegove ličinke razvijaju se ispod kore, u provodnim tkivima stabla, čime ometaju prijenos vode i hranjivih tvari. To s vremenom može dovesti do propadanja i odumiranja stabala.

Odrasli jasenov krasnik dug je od 8 do 14 milimetara i metalnozelenoj je boje. Ženke žive oko tri do šest tjedana, a u tom razdoblju mogu položiti i do 100 jaja.

Nakon potvrde nalaza mađarske su vlasti naredile pojačani nadzor i dodatne fitosanitarne mjere kako bi se utvrdilo postoje li već naseljene populacije štetnika. Na njegovu prisutnost mogu upućivati gubitak lišća na jasenima, prorjeđivanje krošnje, promjena boje kore i okomite pukotine na kori.

Jedan od karakterističnih znakova zaraze su i cik-cak hodnici ličinki ispod kore, koji mogu biti dugi i do 50 centimetara.

Nébih je pozvao građane, vlasnike šuma i šumare da, ako uoče navedene simptome ili kukca koji nalikuje jasenovu krasniku, to odmah prijave lokalnom uredu za zaštitu bilja i tla te samom Nébihu. Brza prijava, navode mađarske vlasti, iznimno je važna za zaštitu domaćih jasenovih sastojina i sprječavanje daljnjeg širenja štetnika.

Što to znači za Hrvatsku

Prema dosad dostupnim službenim podacima, jasenov krasnik nije zabilježen u Hrvatskoj. Hrvatska nadležna tijela ranije su navela da se hrvatski teritorij smatra područjem slobodnim od tog štetnika.

Ipak, prvi potvrđeni nalaz u Europskoj uniji važan je i za Hrvatsku, osobito zato što Hrvatska ima vrijedne jasenove šume. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u veljači je provelo simulacijsku vježbu vezanu uz krizni plan za jasenova krasnika i brezinog krasnika. Vježba je održana u Osječko-baranjskoj županiji, na području na kojem raste i poljski jasen, jedna od vrsta domaćina.

Iz Ministarstva su tada upozorili da je jasenov krasnik potvrđen u Ukrajini, zemlji koja graniči s Europskom unijom, te da premještanje sadnog i drvnog materijala može predstavljati prijetnju šumskim ekosustavima. Novi nalaz u Mađarskoj zato dodatno povećava važnost ranog otkrivanja, nadzora i brzog postupanja ako se štetnik pojavi i bliže Hrvatskoj.