OPORBENI saborski zastupnici su istaknuli da problem nije u postojanju privatnih zdravstvenih ustanova, već u tome kada iste "parazitiraju na građanima" i kada im država prosljeđuje novac umjesto da ga ulaže u opremanje javnih bolnica.

"SDP nema problema s privatnim zdravstvom, s onim privatnim zdravstvom koje ne ubija javno zdravstvo, koje ne parazitira na građanima, koje poštuje zakone. U uređenim europskim državama privatno zdravstvo podrška je javnom zdravstvu i mnogi su koristili privatne usluge zasnovane na javno-privatnom partnerstvu u državama EU-a, ali ne na ovaj način", rekla je SDP-ova zastupnica Mirela Ahmetović.

Rasprava o Medikolu i mogućim nepravilnostima u ugovaranju

U Saboru je održana rasprava o prijedlogu kluba Možemo za osnivanje istražnog povjerenstva o poslovanju Poliklinike Medikol s HZZO-om te o mogućim nepravilnostima u ugovaranju i financiranju dijagnostičkih zdravstvenih usluga koje se financiraju sredstvima iz državnog proračuna.

Ako se privatnoj klinici isplati uložiti u kupnju PET/CT uređaja, zašto se isto ne bi isplatilo javnim bolnicama, pitala je Ahmetović. "Zamislite da vaša obitelj treba automobil, da novi automobil košta devet tisuća eura i da imate dvije opcije: kupiti ga za devet tisuća ili iznajmljivati automobil od susjeda kad vam zatreba i za to mu plaćati 20 tisuća eura godišnje", kazala je.

Državno odvjetništvo dužno reagirati i bez prijave građana

Na poziv ministrice zdravstva Irene Hrstić da sva saznanja o nepravilnostima, ako ih imaju, prijave nadležnim tijelima, Ahmetović je odgovorila da je glavni državni odvjetnik, prema Zakonu o kaznenom postupku, dužan reagirati na svaku informaciju o mogućem kaznenom djelu, bez čekanja na prijavu građana.

Oporba posebno spornim ističe to što je Medikol zakupio prostor u KBC-u Rijeka bez javnog natječaja, na što je ukazala i Državna revizija. Iz Možemo su problematizirali i to što ugovori sklopljeni između poliklinike i KBC-a nemaju suglasnost Ministarstva zdravstva, što po njima znači da Medikol posluje bez pravne osnove. Resorna ministrica odgovorila im je da je suglasnost potpisana, no bez pojedinosti o tome kada. "Bit će vam dostavljen ugovor", dodala je Hrstić.

Benčić: Nije privatno ono zdravstvo koje ne preuzima rizik

Ukupni dug zdravstvenog sustava prošle je godine iznosio 722 milijuna eura, rekla je zastupnica Možemo Sandra Benčić, stoga nije svejedno hoće li država 20 milijuna eura godišnje dati javnim bolnicama ili Medikolu koji "svake godine otkako je Plenković na vlasti završava s velikim dobicima".

"Nije privatno ono zdravstvo koje ne preuzima rizik jer mu država garantira posao. A to radi tako što kaže da neće pružati uslugu iz javnog zdravstva, nego će uzeti novac građana kako bi neka poliklinika potom pružala tu uslugu", naglasila je. Privatizacija zdravstva, dodala je, nije proces koji se odvija preko noći, već postupno, u nekoliko koraka, a prvi je neulaganje u opremu i infrastrukturu za pružanje javnih zdravstvenih usluga.

Benčić upozorava: Desetljećima se rastoči ono što smo stoljeće gradili

"Zadnji korak je outsourcing usluga privatnim bolnicama, zbog čega dolazi do odljeva liječnika i resursa iz javnog sektora i tako se desetljeće po desetljeće rastoči ono što smo od Andrije Štampara jedno stoljeće gradili", pojasnila je Benčić.

Zastupnik HDZ-a Mislav Herman odbacio je teze o propadanju hrvatskog javnog zdravstva. Ustvrdio je da privatno i javno zdravstvo nadopunjuju jedno drugo te da njihova suradnja nije nezakonita ni nemoralna. "Privatno zdravstvo uskače tamo gdje javno ne može pružati odgovarajuću uslugu jer je zdravstvo vrlo skupa investicija. HZZO ne plaća privatnika, on plaća zdravstvenu uslugu pacijentu po istoj cijeni po kojoj tu uslugu plaća u javnom bolničkom sustavu. Pacijenta to košta nula eura. To znači da javni novac ide tamo gdje je potreban, u očuvanje zdravlja i liječenje onkoloških bolesnika", rekao je Herman.

Herman: Sabor nije Kongres, istražna povjerenstva nisu organ progona

Osim toga, kazao je da Hrvatski sabor nije američki Kongres, stoga istražna povjerenstva ne mogu biti organ kaznenog progona. "Naša je dužnost prijaviti nepravilnosti nadležnim institucijama koje se time bave, a to su DORH, USKOK, policija i sudovi", istaknuo je.

Dok se Medikolu svake godine isplaćuje 20 milijuna eura, čak 70 posto građana ne vjeruje da će zdravstvenu uslugu dobiti na vrijeme, upozorila je zastupnica Glasa Anka Mrak Taritaš. "U prosjeku se čeka 139 dana na ultrazvuk dojke, 130 dana na ultrazvuk abdomena, 443 dana na prvi pregled kardiologa. A kad se pogleda razlika u čekanju između javnog i privatnog zdravstva, za neke usluge čeka se čak 600 dana dulje u javnom zdravstvu nego u privatnom. I onda ministrica kaže da sve funkcionira", rekla je.

Paus i Jurčević: Partnerstvo nije sporno, sporna su otvorena pitanja

IDS-ov Dalibor Paus također ne smatra spornim postojanje javno-privatnog partnerstva u zdravstvu jer pacijent mora dobiti svoju pretragu što je prije moguće. "Sporna su ona pitanja koja su iznijeli predlagatelji, primjerice je li država u tom javno-privatnom partnerstvu na gubitku ili na dobitku", upitao je.

Nezavisni zastupnik u klubu Mosta Josip Jurčević pohvalio je Možemo za dobro pripremljenu kampanju o problemu Medikola, ali istaknuo da ih ne može podržati jer, prema njegovim riječima, pripadaju "globalističkoj internacionalnoj mreži". Uz to, ponovio je da se radi o "radikalnim lubeničarima, zelenima izvana, crvenima iznutra". Nakon rasprave o toj točki i glasovanja o amandmanima, Sabor je malo iza dva sata ujutro završio maratonsku sjednicu.