U SJEVERNOM Izraelu, u blizini mjesta Foreidis, otkrivena je prapovijesna špilja koja nudi rijedak uvid u slabo poznato razdoblje ljudske evolucije. Nalazište, koje je bilo zapečaćeno stotinama tisuća godina, skriva očuvano oruđe, životinjske ostatke i dokaze dugotrajnog boravka ljudi, piše Euronews.

Izvanredno očuvano nalazište

Arheolozi rijetko nailaze na nalazište koje je stotinama tisuća godina ostalo gotovo nedirnuto. Upravo takvo otkriće dogodilo se u špilji na periferiji Foreidisa, gdje istraživači Izraelske uprave za starine i Sveučilišta u Haifi provode iskapanja. Nalazište je datirano u razdoblje između 400.000 i 250.000 godina prije Krista, a povezuje se s ašelsko-jabrudijanskom kulturom, karakterističnom za Levant tijekom kasnog donjeg paleolitika.

Tim koji vode arheolozi Kobi Vardi i Amit Gabay te profesor Ron Schimmelmitz opisuje nalazište kao jedno od najvažnijih otkrića posljednjih desetljeća. Zbog iznimnog stanja očuvanosti, smatraju ga pravom "vremenskom kapsulom" koja može pružiti informacije nedostupne na drugim nalazištima u regiji.

Ključno razdoblje ljudske evolucije

Razdoblje kojem pripada nalazište prethodi širenju neandertalaca i anatomski modernih ljudi. Prema profesoru Schimmelmitzu, bilo je to vrijeme dubokih promjena u načinu života i prilagodbi okolišu. Tada su se počela pojavljivati ponašanja koja će kasnije postati uobičajena, poput formiranja većih skupina, dugotrajnog zadržavanja na određenim mjestima i složenije društvene organizacije.

Pronađeni dokazi također upućuju na intenzivnu upotrebu vatre i duže boravke u špiljama, što se povezuje s većom suradnjom i sustavnim prijenosom znanja. Istraživači vjeruju da su te promjene postavile neke od kulturnih i tehnoloških temelja koji će kasnije karakterizirati neandertalce i Homo sapiensa.

Bogatstvo nalaza u špilji

Među nalazima se ističe brojno kremeno oruđe izrađeno za to doba naprednim tehnikama. Arheolozi su identificirali male ručne sjekire, strugala i sječiva za rezanje izrađene s velikom preciznošću.

Iskapanjem su otkrivene i životinjske kosti vrsta poput konja, jelena i divljih magaraca. Uz njih su pronađeni tragovi koji ukazuju na prisutnost vode u okolici, resursa koji je nalazište činio posebno privlačnim skupinama lovaca-sakupljača. Arheolog Kobi Vardi uspoređuje znanstvenu važnost ovog otkrića s poznatim nalazištem Nahal Me'arot, koje je pod zaštitom UNESCO-a.

Planovi za budućnost

Izraelska uprava za starine i Sveučilište u Haifi planiraju razviti opsežan istraživački program kako bi detaljno rekonstruirali način života ovih ljudskih skupina. Nakon završetka istraživanja, institucije se nadaju da će nalazište pripremiti za javne posjete kako bi otkrića približili lokalnom stanovništvu, studentima i svim posjetiteljima zainteresiranima za ljudsku evoluciju.