NEKOĆ ključna saveznica Washingtona u borbi protiv režima u Caracasu, venezuelanska oporbena čelnica María Corina Machado, sada je doživjela da joj upravo američka vlada spriječi povratak u domovinu. Taj zaokret događa se u trenutku dok se Venezuela nosi s posljedicama razornog potresa, a Machado, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, optužuje vlasti da ometaju dostavu pomoći, piše Deutsche Welle.

Machado je mjesecima iz SAD-a planirala povratak. Priliku je vidjela nakon katastrofalnog potresa koji je pogodio obalnu regiju La Guaira, optuživši u videoporuci privremenu vladu Delcy Rodríguez da "ometa pružanje pomoći". Tvrdila je da je snimka nastala u Panami, odakle je namjeravala odletjeti u Venezuelu, no navodno je vlada u Caracasu zaprijetila zrakoplovnoj kompaniji zabranom slijetanja ako ona bude u avionu.

Ipak, Wall Street Journal je početkom srpnja otkrio da je Machado nekoliko dana ranije pokušala iz SAD-a privatnim zrakoplovom otputovati na nizozemski otok Curaçao, odakle bi brodom ušla u zemlju. No, letjelica je iznad Sjeverne Karoline dobila naredbu iz Washingtona da se vrati.

"Ona nije osoba za pregovore"

Američko Ministarstvo vanjskih poslova tu je odluku objasnilo "brigom" da politički sukobi ne bi "dodatno otežali" pružanje pomoći ugroženima. Ovaj događaj posebno je znakovit jer je konzervativna političarka godinama slovila kao najvažnija saveznica Washingtona, osobito za vrijeme administracije Donalda Trumpa.

Liberalni New York Times stoga zaključuje da je riječ o "otvorenom raskolu" između Machado i Trumpove vlade. Phil Gunson iz Međunarodne krizne skupine smatra da Washington više ne vidi Machado kao ključnu figuru za tranziciju. "Bila je doista ključna za pobjedu oporbe 2024. godine.

No, ona nije osoba za pregovore. Već dugo se muči s postizanjem dogovora, čak i s ljudima iz vlastitih redova", rekao je Gunson za DW. Podsjetimo, na predsjedničkim izborima 2024. godine izborno povjerenstvo pobjednikom je proglasilo Nicolása Madura, iako su međunarodni promatrači uvjerljivu pobjedu pripisali oporbenom kandidatu Edmundu Gonzálezu.

"Trump želi pretvoriti Venezuelu u ne baš dragovoljnog saveznika"

Machado, kojoj je spornom sudskom odlukom zabranjena kandidatura, snažno ga je podržavala i mnogi analitičari smatraju da je njezina potpora bila presudna. Unatoč tome, njezine vlastite predsjedničke ambicije nikad nisu bile upitne, a što duže boravi u inozemstvu, to više raste njezin strah od gubitka popularnosti u Venezueli.

Čini se da Bijela kuća više ne smatra da María Corina Machado treba što prije postati predsjednica Venezuele. Donald Trump je i ranije pokazivao da mu je demokratizacija drugih zemalja manje važna od američkih interesa. Prioriteti američke vlade sada su, čini se, stabilizacija odnosa, obnova i pomirenje, a tek nakon toga mogu se razmatrati izbori.

"Demokracija za njega nema neku vrijednost. On smatra da su autoritarni vladari puno jednostavniji i učinkovitiji partneri", kaže Gunson. "Sadašnji plan u biti je gospodarski i investicijski projekt koji istodobno želi Venezuelu na geopolitičkoj razini pretvoriti u saveznika SAD-a, premda ne baš dragovoljnog", dodala je.

WSJ: Rubio je pokazao više razumijevanja

Drugim riječima, u fokusu su nafta i sirovine Venezuele, prilike za ulaganja američkih tvrtki te slabljenje kineskog utjecaja na kontinentu. Događaji posljednjih dana ne upućuju samo na razilaženje interesa Washingtona i venezuelanske oporbe, već i na nesuglasice unutar same Trumpove administracije.

Politolog Benigno Alarcón Deza sa Sveučilišta Andrés Bello u Caracasu za Americas Quarterly objašnjava da su potresi u Venezueli "razotkrili pukotine u američkoj politici". Alarcón u tome vidi povijesni zaokret američke vanjske politike, koja još od Hladnog rata sustavno slabi komunističke režime, dok Trump sada očito želi "svjesno sačuvati ostatke čavizma".

Istodobno, postoje naznake o različitim stavovima unutar vlade. Dok neki članovi Trumpova kruga optužuju Machado za politički oportunizam, državni tajnik Marco Rubio, kako piše WSJ, pokazao je više razumijevanja za njezinu želju za povratkom.

Machado je i dalje jedna od najpopularnijih političarki u Venezueli

To ne čudi s obzirom na to da se Rubio dugo zalaže za demokratizaciju Venezuele i Kube, domovine svojih roditelja. Dopisnik BBC-ja Tom Bateman smatra da Rubio, vjerojatno s pogledom na moguću predsjedničku kandidaturu 2028., nastoji očuvati imidž političara koji se zalaže za vladavinu prava.

"On u pravilu odgovornost prebacuje na Trumpa i jasno mu pripisuje zasluge ili krivnju za takve odluke", kaže Bateman. Machado je i dalje jedna od najpopularnijih političarki u Venezueli, a analitičar Phil Gunson smatra da bi njezin povratak u ovom trenutku doista mogao dodatno destabilizirati političku situaciju.

Machado je odlučna u namjeri da se vrati

U tom smislu, Trumpova odluka da joj spriječi povratak, bez obzira na motive, možda je bila ispravna. "Očito je da ovo nije pravi trenutak za raspravu o nečemu tako složenom kao što je politička promjena, kada je trenutačno najvažnije spasiti što veći broj ljudi", zaključuje Gunson.

U međuvremenu, Machado je odlučna u namjeri da se vrati i čini se da je spremna ući i u sukob s Washingtonom. "Više puta su joj poručili: "Tvoje vrijeme još nije došlo." Ali ona tu poruku jednostavno nije htjela prihvatiti. I dalje se drži svog plana i pod svaku se cijenu želi vratiti", kaže Gunson.