SJEDINJENE Države istražuju skladišti li Iran bespilotne letjelice na Kubi, potvrdio je u ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump. Njegova administracija provjerava navode da Teheran na otoku drži dronove, a moguće i projektile, te je upozorio da će Washington djelovati ako se informacije pokažu točnima, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Na novinarsko pitanje o obavještajnom izvješću koje na to upućuje, Trump je iz Ovalnog ureda izravno odgovorio: "Ako ih imaju, a vrlo je moguće da ih imaju, pobrinut ćemo se za to". Predsjednik je dodao da bi otok mogao skrivati i iranske projektile, što je, kako je rekao, predmet istrage njegove administracije.

Trump nije ponudio nikakve fotografije, obavještajne dokumente ni pojedinosti o broju, modelu ili lokaciji navodne opreme. Pitanje koje je potaknulo njegove izjave postavio je novinar medijske kuće bliske konzervativnim stajalištima, pozivajući se na prethodno neobjavljeno izvješće.

Spomenuo je i da se državni tajnik Marco Rubio nalazio u susjednoj prostoriji, čime je dao do znanja da se State Department već bavi tim pitanjem. Zasad je potvrđeno samo da je Washington pokrenuo istragu, a ne i da oružje doista postoji ili predstavlja neposrednu prijetnju. Kuba se još nije oglasila o tvrdnjama američkog predsjednika.

Pojačan pritisak na Havanu

Trumpove izjave dolaze u vrijeme pojačanog pritiska na Havanu. State Department nedavno je na popis sankcioniranih subjekata povezanih s kubanskom vladom dodao deset tvrtki, među kojima su Enetec S.A. i Coreydan S.A. koje trguju gorivom te poslovne grupe Gecomex i Gemar. Taj potez opisan je kao dio inicijative za suzbijanje "zlonamjernih aktivnosti kubanskog režima".

U lipnju su sankcije već pogodile kubanskog predsjednika Miguela Díaza-Canela, nekoliko članova njegove obitelji i pukovnika Alejandra Castra Espína, sina bivšeg predsjednika Raúla Castra. Castro Espín je u SAD-u suočen i s optužnicom Ministarstva pravosuđa zbog rušenja dvaju malih zrakoplova kojima su 1996. upravljali kubanski prognanici, pri čemu su poginule četiri osobe.

Uz embargo koji traje više od šest desetljeća, Trumpova administracija je od početka godine uvela i energetsku blokadu. Kubanske vlasti tu blokadu povezuju s ovogodišnjim čestim nestancima struje diljem zemlje, od kojih se posljednji dogodio prošlog petka.

Izvješće o iranskim i ruskim dronovima

Istovremeno, analiza portala Axios, koju prenose brojni mediji, tvrdi da je kubanski režim od 2023. godine nabavio više od 300 vojnih dronova ruskog i iranskog podrijetla. U analizi stoji da Revolucionarne oružane snage Kube proučavaju moguću upotrebu tih sustava protiv američkih ciljeva, poput pomorske baze Guantánamo ili objekata u Key Westu na Floridi.

U samom se izvješću upozorava da je prikazivanje naoružanih dronova kao obrambenih sredstava više jezična manipulacija nego standardna vojna doktrina. Također se naglašava da je raspoređivanje tih sustava rezultat višegodišnjeg planiranja, a ne improvizirani odgovor na nedavne napetosti s Washingtonom.

Sjene Hladnog rata

Cijela situacija podsjeća na povijesne napetosti. U veljači 1962. godine Washington je uveo financijski i trgovinski embargo protiv Kube, koji je i danas na snazi, kao odgovor na približavanje Fidela Castra Sovjetskom Savezu. Samo nekoliko mjeseci kasnije, u listopadu 1962., SAD je na Kubi otkrio postrojenja za sovjetske nuklearne projektile, što je svijet na dva tjedna dovelo na rub nuklearnog rata. Ta je kriza, poznata kao Kubanska raketna kriza, naposljetku okončana pregovorima.