OVOGODIŠNJE Svjetsko prvenstvo najveći je nogometni turnir do sada. Prošireni format s više reprezentacija i utakmica donio je rekordnu gledanost i goleme financijske prilike. Dok se na terenu natječu najveće nogometne zvijezde, izvan njega se odvijaju poslovi vrijedni milijarde dolara. No, financijska bilanca turnira nije za sve ista - jedni ostvaruju golemu dobit, dok drugi zbrajaju gubitke, piše BBC.

FIFA – pobjednik

Iznosi koje FIFA, kao krovna svjetska nogometna organizacija, zarađuje od Svjetskog prvenstva su ogromni. Nakon rekordnih 7,6 milijardi dolara prihoda iz Katara 2022., očekuje se da će zarada u SAD-u, Kanadi i Meksiku 2026. biti još veća, prvenstveno zbog proširenja turnira na 48 reprezentacija.

Marion Laboure, viša strateška analitičarka u Deutsche Bank Researchu, kaže da je FIFA "bez sumnje" glavni pobjednik. Njeni se prihodi u četverogodišnjem ciklusu približavaju iznosu od 13 milijardi dolara. FIFA-ini prihodi dolaze od prodaje prava na emitiranje, licenciranja, ugostiteljskih prava, sponzorskih ugovora i prodaje ulaznica.

"FIFA je ušla i na sekundarno tržište sa svojom službenom platformom za preprodaju, gdje uzima naknadu od 15 posto i od kupca i od prodavatelja", dodaje Laboure.

Slični se potezi mogu očekivati i u budućnosti jer FIFA-e razmatra ponovno proširenje turnira na 64 reprezentacije. To bi moglo uključiti zemlje poput Kine i Indije, a s njima i milijarde novih gledatelja. Ove godine turnir je pod vodstvom predsjednika FIFA-e Giannija Infantina proširen s 32 na 48 reprezentacija.

Navijači – gubitnici

Za mnoge navijače odlazak na prvenstvo bio je jedinstven doživljaj, ali i velik financijski teret. Velik teret predstavljale su cijene ulaznica, a kritike je izazvala FIFA-ina strategija "dinamičnih cijena", prema kojoj one rastu s potražnjom. Na pitanje o ulaznici od 1000 dolara za prvu utakmicu SAD-a protiv Paragvaja, čak je i američki predsjednik Donald Trump izjavio da on "ne bi platio" toliko.

Službena cijena ulaznica za finale na stadionu MetLife u New Jerseyju iznosila je 32.970 dolara, dok su se na stranicama za preprodaju neke prodavale i za više od dva milijuna dolara. Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino branio je cijene i ustvrdio da su one u skladu s drugim sportskim događajima u SAD-u.

Osim ulaznica, velik trošak za navijače predstavljali su letovi, hrana i smještaj. Mediji su izvijestili o drastičnom poskupljenju karata za vlak New Jersey Transita. Cijena vožnje od 30 minuta do stadiona MetLife porasla je s uobičajenih 12,90 dolara na 150 dolara. Nakon snažnih reakcija javnosti cijene su snižene, ali su ostale znatno više od uobičajenih.

Televizijske kuće i sponzori – pobjednici

Televizijske kuće platile su iznimno visoke iznose za prava prijenosa, no očekuje se da će ostvariti velik profit od prodaje oglasnog prostora zahvaljujući visokoj gledanosti i interesu sponzora.

FIFA je na ovom prvenstvu uvela pauze za hidrataciju o kojima se mnogo raspravljalo. Infantino je izjavio da je to "isključivo sportska odluka" koja organizaciji ne donosi dodatni prihod. Međutim, te tri minute koje igrači koriste za osvježenje pružile su novu komercijalnu priliku medijima i sponzorima.

Fox Sports, koji je navodno platio 485 milijuna dolara za prava prijenosa u SAD-u, uveo je te pauze kao segmente koje "sponzorira" određeni brend. Prema stručnjacima, prosječni oglas od 30 sekundi tijekom Svjetskog prvenstva na Foxu košta između 200.000 i 300.000 dolara. Tijekom utakmica američke reprezentacije u završnoj fazi, cijena je dosezala i 750.000 dolara.

"Pauze za hidrataciju su čisti oglasni prostor. Bila bih iznimno iznenađena da nestanu. Prošireni format će ostati jer je masovnost sada FIFA-in poslovni model", kaže Laboure iz Deutsche Bank Researcha.

Gledatelji u Ujedinjenom Kraljevstvu nisu imali reklame tijekom tih pauza. BBC ih ne emitira, dok je ITV ograničen regulatornim pravilima o broju reklama unutar jednog sata programa. Službeni sponzori plaćaju goleme iznose kako bi se njihovi brendovi povezali s natjecanjem, što im se na kraju financijski isplati.

Brendovi poput Adidasa i Coca-Cole prisutni su na svakom koraku. Njemački sportski brend Adidas u snažnoj je tržišnoj utakmici s rivalom Nikeom. Adidas je uložio oko 50 milijuna funti u kampanju "backyard legends", u kojoj se pojavljuju Lamine Yamal, Jude Bellingham i Lionel Messi. Profitirali su i neki neslužbeni brendovi, unatoč FIFA-inim pokušajima da ih sakrije. Primjer je logotip tvrtke Levi's ispred stadiona u San Franciscu, koji je bio prekriven.

David Beckham – pobjednik

U glavnoj Adidasovoj reklami pojavljuje se i AI verzija Davida Beckhama, koji zbog brojnih obaveza vjerojatno nije ni mogao osobno sudjelovati na snimanju. Prvi britanski sportaš milijarder pojavio se u nizu reklama za različite brendove, od Home Depota do Bank of America.

Iako je u mirovini više od desetljeća, Beckham je i dalje jedno od glavnih lica nogometa u SAD-u. Vrijednost njegovog kluba Inter Miami procjenjuje se na 1,45 milijardi dolara i on je najvrjednija franšiza u MLS ligi. Iako kao igrač nije osvojio Svjetsko prvenstvo, u komercijalnom je smislu ostvario izniman uspjeh.

Gradovi domaćini – gubitnici

Šesnaest gradova domaćina u SAD-u, Kanadi i Meksiku ugostilo je ogroman broj navijača i turista, što je potaknulo ugostiteljstvo, hotele i lokalne tvrtke. Iako su, primjerice, škotski navijači preplavili Boston, stručnjaci kažu da su dugoročne ekonomske koristi za gradove domaćine minimalne.

FIFA je procijenila da će svjetsko gospodarstvo porasti za oko 41 milijardu dolara. Od toga bi 17 milijardi trebalo pripasti SAD-u, gdje bi se otvorilo 185.000 radnih mjesta, uglavnom u turizmu i ugostiteljstvu.

Međutim, Alexander Budzier s Oxforda kaže da se dugoročne ekonomske koristi od organizacije ovako velikih sportskih događaja jednostavno ne ostvaruju. Gradovi domaćini zapravo često bilježe pad broja redovnih posjetitelja jer mnogi izbjegavaju gužvu uzrokovanu turnirom. Iako zaposlenost privremeno poraste, Budzier tvrdi da je riječ o slabije plaćenim poslovima. "Stvaraju se radna mjesta, ali ne i bogatstvo", kaže on.

Službeni podaci pokazuju da je zapošljavanje u američkim barovima i restoranima poraslo u svibnju uoči turnira, ali se taj rast nije dugo zadržao. Jedina stvarna ekonomska korist, smatra Budzier, mogu biti projekti obnove, poput onih u Londonu nakon Olimpijskih igara 2012. No, na ovom se prvenstvu uglavnom koriste postojeći stadioni i infrastruktura pa on zaključuje kako "neće biti ekonomske koristi od novog razvoja".

Prodavači sportske opreme – pobjednici

Entuzijazam navijača potaknuo je prodaju dresova diljem svijeta. Nike navodi da je prodaja dresova nacionalnih reprezentacija ove godine bila dvostruko veća nego tijekom prvenstva 2022. Najprodavaniji je bio engleski dres, a slijede ga francuski, brazilski, nizozemski i američki. Za Adidas je najuspješniji bio meksički dres.

JD Sports izvještava o rekordnoj godini za prodaju engleskih dresova, koji su nadmašili sve ostale na britanskom tržištu. Porasla je i prodaja dresova Škotske, Njemačke, Brazila, Meksika i Argentine.

Cee Valentina, novinarka koja prati nogometnu modu, kaže da je nogometni dres postao "svakodnevni komad ulične mode". Nostalgija generacije Z potaknula je potražnju za retro dresovima, a sve su popularniji i dresovi dizajnirani posebno za žene. S druge strane, problem su tisuće krivotvorina. Valentina objašnjava da dresovi postaju skuplji čim postanu modni trend, ali da će "krivotvorine uvijek postojati jer je pristupačnost važan dio nogometne kulture".

Hoteli – gubitnici

Očekivana potražnja za hotelskim sobama nije se ostvarila, a strukovna udruženja izvještavaju o manjem broju rezervacija u gradovima domaćinima u odnosu na prošlu godinu. Udruženje hotela Britanske Kolumbije navodi da su lipanj i srpanj bili znatno lošiji od prethodnih godina, unatoč tome što je Vancouver bio domaćin sedam utakmica. Ističu da turniri ne znače "40 dana rasprodanih hotela", već uzrokuju visoku potražnju samo oko specifičnih datuma.

Američki hotelijeri također su razočarani. Američko udruženje hotela i smještaja (AHLA) optužilo je FIFA-u da je blokirala previše soba za vlastite potrebe i tako stvorila prividnu potražnju. FIFA je te optužbe odbacila.

Marion Laboure podsjeća da se ista stvar dogodila u Francuskoj 1998. godine. "Do travnja je 80 posto američkih hotelijera izjavilo da su rezervacije ispod očekivanja. U New Yorku i Seattleu mnogi su turnir nazvali 'događajem koji se nije ni osjetio'", dodaje ona.

Kladionice – pobjednici

Svjetsko prvenstvo 2026. vjerojatno će oboriti sve rekorde u klađenju i postati najveći takav događaj u povijesti. Procjenjuje se da će biti uplaćeno oko 50 milijardi dolara u okladama – otprilike 500 milijuna dolara po utakmici. To je prvenstveno rezultat većeg broja utakmica, kojih je sada više od 100, u usporedbi sa 64 iz 2022. godine.

Flutter Entertainment, vlasnik poznatih kladionica poput Paddy Powera i Betfaira, predviđa da će iznos uloga biti dvostruko veći nego na prošlom turniru, ponajviše zbog rasta tržišta u SAD-u i Brazilu.

Chad Beynon, analitičar u Macquarieju, kaže da je klađenje uživo postalo dominantnije od tradicionalnih uplata prije utakmice. "Sada se sve svodi na reagiranje na ono što vidite na terenu. Prije ste morali uplatiti listić i čekati", objašnjava on.

Sportsko klađenje u SAD-u relativno je nova industrija. Do 2018. godine bilo je legalno samo u Nevadi, ali je presuda Vrhovnog suda omogućila legalizaciju u mnogim drugim saveznim državama. Ipak, u Kaliforniji i Teksasu klađenje je i dalje ilegalno.

U tim su područjima popularnost stekla "tržišta predviđanja". Riječ je o brzorastućoj industriji vrijednoj milijarde dolara koja se ne klasificira kao kockanje, što omogućuje sudjelovanje neovisno o zakonima pojedine države.