NAJNOVIJOM istragom u HOO-u bit će obuhvaćen i donedavni direktor alpskih reprezentacija Hrvatskog skijaškog saveza Vedran Pavlek. Istražitelji sumnjaju da je s oko 160 tisuća eura i plaćanjem stipendije podmitio Damira Šegotu, direktora iz HOO-a. Ovaj mu je, kako se za sada sumnja, za uzvrat osigurao oko 800 tisuća eura više iz HOO-ovog proračuna. Šegota i njegova supruga mito su, prema za sada dostupnim informacijama, ulagali u zlato.

Novi postupak znači i novi zahtjev za izručenje

Kako je ovo novi postupak protiv Pavleka, USKOK i državno odvjetništvo morat će od vlasti u Kazahstanu zatražiti dodatno izručenje. Prema propisima, osobi čije se izručenje traži, nakon što bude izručena, može se suditi samo za ono što je u zahtjevu za izručenje bilo navedeno.

Uz prvi zahtjev bilo je priloženo rješenje o otvaranju istrage protiv Pavleka i ostalih za izvlačenje gotovo 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza. Iako je ovaj novi postupak proizašao iz te prve istrage, formalno se i za njega mora od Kazahstana zatražiti izručenje.

Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali za Index objašnjavaju kako hrvatske vlasti mogu sada poslati novi zahtjev za izručenje, ali će on gotovo sigurno prolongirati postupak koji je ionako već prilično dug. Pavlek se, naime, protivi izručenju, pa u Kazahstanu mora biti proveden cijeli sudski postupak u kojem će on pokušati dokazati zašto u Hrvatskoj ne bi imao pravedno suđenje te zašto smatra da mu je u domovini čak ugrožen život zbog informacija koje posjeduje. Kazahstansko tužiteljstvo, koje u ovom slučaju zastupa Hrvatsku, dokazivat će suprotno i tražiti od suda da se izručenje odobri.

Dopunsko izručenje kao mogući izlaz

Kada bi Hrvatska sada poslala novi zahtjev za izručenje, to bi moglo značiti produljenje cijelog postupka. No, postoji i opcija da se, nakon što Pavlek bude izručen po prvoj istrazi, pošalje tzv. zahtjev za dopunskim izručenjem.

Taj zahtjev podnosi se kada je država već preuzela izručenu osobu, a želi protiv nje voditi postupak ili izvršiti kaznu i za drugo kazneno djelo počinjeno prije izručenja, odnosno za kazneno djelo koje nije bilo obuhvaćeno prvotnim zahtjevom. U takvom zahtjevu obično se prilažu nova kaznena prijava, rješenje o provođenju istrage ili optužnica te relevantne zakonske odredbe.

Sud ponovno mora pitati izručenu osobu pristaje li na dopunsko izručenje. Ako pristanak izostane, provodi se odgovarajući ekstradicijski postupak u kojem se utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za dopunsko izručenje. Tek nakon odobrenja stvara se pravna osnova da se kazneni progon proširi i na djela koja nisu bila obuhvaćena prvotnim izručenjem.