Češki predsjednik na utrci Formule 1, ali ne kao gledatelj. Evo što je radio
ČEŠKI predsjednik Petr Pavel (64) proveo je vikend na Velikoj nagradi Mađarske na stazi Hungaroring, ali ne kao gledatelj ili počasni gost. Na utrku Formule 1 stigao je u ulozi fotografa, s profesionalnom opremom i službenom akreditacijom Međunarodne automobilističke federacije (FIA).
Pavel je na Hungaroring došao u subotu kako bi pratio treninge i kvalifikacije, dok je u nedjelju održana utrka u kojoj je slavio Lando Norris. Uz stazu je fotografirao u društvu poznatog češkog fotografa Formule 1 Jiříja Křenka.
Dugogodišnja strast prema utrkama
Češki predsjednik s fotoaparatom nije novost. Fotografija i automobilizam Pavlove su dugogodišnje strasti, koje često spaja na velikim natjecanjima. U lipnju je u ulozi fotografa posjetio utrku 24 sata Le Mansa u Francuskoj, a prije toga fotografirao je i utrke MotoGP-ja te Svjetskog prvenstva superbike motocikala u Brnu.
Bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a posjećivao je i utrke serije NASCAR u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i Reli Dakar u Saudijskoj Arabiji.
Život Petra Pavela
Petr Pavel rođen je 1. studenoga 1961. Češki je političar i umirovljeni vojni general koji trenutačno obnaša dužnost četvrtog predsjednika Češke Republike, na kojoj se nalazi od ožujka 2023. Prije toga bio je predsjednik Vojnog odbora NATO-a od 2015. do 2018. godine, a od 2012. do 2015. obnašao je dužnost načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Češke Republike.
Pavel je rođen u vojničkoj obitelji, a vojsci se pridružio nakon što je 1983. diplomirao na vojnoj akademiji. Služio je u Čehoslovačkoj narodnoj armiji, 1985. pridružio se Komunističkoj partiji Čehoslovačke, a 1988. i komunističkoj vojnoj obavještajnoj službi.
Nakon Baršunaste revolucije 1989. i kasnijeg raspada Čehoslovačke, Pavel je služio u novoosnovanoj češkoj vojsci te sudjelovao u evakuaciji baze Karin 1993. tijekom Domovinskog rata, čime je stekao pohvale i međunarodno priznanje.
Pavel je napredovao kroz vojne činove te je od 2012. do 2015. bio načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Češke Republike. Nakon toga izabran je za predsjednika Vojnog odbora NATO-a, na čijem je čelu bio od 2015. do 2018. godine, postavši prvi vojni časnik iz bivšeg Istočnog bloka koji je obnašao tu dužnost.
U NATO-u je nadzirao odgovor Saveza i posljedice ruske aneksije Krima 2014. te turske invazije na Afrin 2018., kao i napore u suzbijanju rastućeg kineskog utjecaja. Pavel se umirovio nakon 34 godine vojne službe, a po isteku mandata otpušten je uz počasti.
Pavel je 2021. objavio kandidaturu za predsjedničke izbore 2023. godine. Pobijedio je u prvom krugu izbora s 35 posto glasova, a zatim je u drugom krugu s 58 posto glasova porazio bivšeg premijera Andreja Babiša te postao četvrti predsjednik Češke Republike i 12. predsjednik od čehoslovačke deklaracije o neovisnosti 1918. godine.
Prisegnuo je 9. ožujka 2023. i naslijedio Miloša Zemana. Drugi je predsjednik s vojnom pozadinom, nakon Ludvíka Svobode, i prvi bez političkog iskustva.