KAKO je to nedavno u jednom od svojih videoblogova opisao britanski bloger Paul Bradbury, osnivač portala Total Croatia News, jadikovanje je u Hrvatskoj gotovo nacionalni sport, čak i kada za njega nema ozbiljnijih razloga.

Posljednja velika poplava svehrvatskih proestetskih i prokulturnih žalopojki nastupila je prije nekoliko dana, kada je počelo postavljanje podzemnih spremnika za otpad na spoju Ilice i Trga bana Jelačića. Zanimljivo je pritom da većina kritičara ne živi u centru Zagreba, a mnogi uopće ne žive u Zagrebu, što zapravo znači da ne dijele probleme tamošnjih stanara.

Galerija

Glavne pritužbe koje su se ponavljale na društvenim mrežama i u komentarima na članke bile su da će spremnici nagrditi zaštićenu povijesnu jezgru, da se moglo pronaći pametnije i skrovitije mjesto u nekoj sporednoj ulici ili dvorištu, da će poticati ljude da ostavljaju vrećice pokraj njih te da takva rješenja nisu uobičajena u drugim razvijenim zemljama EU.

Zašto je odabran Trg bana Jelačića?

Odgovore na dio kritika potražili smo od zamjenika gradonačelnika, arhitekta i urbanista Luku Korlaeta i gradske uprave.

"Ova uprava pokrenula je proces ugradnje podzemnih spremnika u središtu Zagreba kako bi iz njega maknula tisuće kontejnera i kanti za otpad koje su bile posvuda, nagrđivale grad, širile neugodne mirise i ometale kretanje pješaka", odgovorili su iz uprave, dodajući da je dosad na 66 lokacija u centru ugrađeno 275 podzemnih spremnika, dok su izvan centra postavljena 552 polupodzemna spremnika na 184 lokacije.

"Podzemni spremnici u potpunosti skrivaju otpad ispod površine zemlje, ostavljajući vidljivim samo njihov vrlo mali i diskretan dio. Podzemna ugradnja istodobno osigurava niske temperature unutar spremnika, čime se sprječava širenje neugodnih mirisa i curenje tekućina te onemogućuje pristup štetočinama", naveli su iz Grada.

"Lokacija je logična"

Multidisciplinarni tim, kažu, obišao sve lokacije u središtu kako bi pronašao najbolja rješenja.

"Postavljanje je moguće samo ondje gdje to dopuštaju guste plinske, vodovodne, elektroenergetske i telekomunikacijske instalacije te nadzemna tramvajska infrastruktura.

Lokacija ispred Ilice 2 prošla je rigorozne provjere te je utvrđeno da zadovoljava tehničke i sigurnosne uvjete, bez ugrožavanja statike okolnih objekata ili infrastrukture. Zadovoljava i uvjet prema kojem spremnici od stanara smiju biti udaljeni najviše 200 metara", tumače u Gradu.

Korlaet je istaknuo da odabrana lokacija nije na Trgu, nego na početku Ilice, u nastavku oglasnog stupa i stupa javne rasvjete.

"Radi se o logičnom komunalno-infrastrukturnom potezu koji se pruža duž Ilice i vizualno će biti sasvim nenametljiv. Uvjeren sam da će, kad se radovi završe, ova debata splasnuti, a lokacija značajno podići kvalitetu usluge u Centru", dodao je.

Iz uprave su napomenuli da su sve lokacije u središtu odabrane u skladu s konzervatorskim smjernicama i uz potrebna dopuštenja gradskih i državnih tijela. Podsjetili su da spremnici već uredno funkcioniraju na Zrinjevcu, Kaptolu i Marulićevu trgu.

Spremnici u povijesnim jezgrama nisu rijetkost

No, nas je posebno zanimao odgovor na pitanje kakva je uobičajena praksa u povijesnim jezgrama drugih gradova EU na koje bi se Zagreb mogao ili trebao ugledati.

Istraživanjem smo utvrdili da podzemni spremnici u povijesnim jezgrama europskih gradova nisu neuobičajeni, naprotiv. Postavljaju se upravo ondje gdje nema dovoljno prostora za obične kontejnere te gdje se vrećice žele ukloniti s ulica, osloboditi prostor za pješake i ublažiti neugodne mirise.

Studija europske mreže ACR+ iz 2025. analizirala je iskustva Antwerpena, Porta, Rotterdama, Firence, Hamburga i Barcelone. Zaključila je da podzemni spremnici mogu rezultirati čišćim ulicama, većim kapacitetom i učinkovitijim odvozom, ali i da zahtijevaju velika početna ulaganja i redovito održavanje. Među glavnim problemima izdvojeni su kvarovi, visoki troškovi i ostavljanje otpada pokraj spremnika.

Primjer iz susjedstva

Ljubljana je podzemne spremnike uvela u staru jezgru kako bi s ulica uklonila kante i vrećice. Spremnici za papir, staklo i ambalažu dostupni su svima, dok stanari spremnike za miješani i biootpad otvaraju karticama.

Grad je istodobno proširio odvojeno prikupljanje i uveo naplatu prema količini otpada. Ljubljana je 2023. odvojeno prikupila 69.9 posto komunalnog otpada svojih građana.

Spomenimo i da se podzemni spremnici u Ljubljani nalaze na možda i najpoznatijoj lokaciji, šetalištu uz rijeku Ljubljanicu, samo stotinjak metara od čuvena tri mosta.

Nalaze se i na dva od tri najpoznatija ljubljanska trga - Kongresnom trgu i Mestnom trgu. 

Primjer i problemi Amsterdama

Amsterdam također ima široku mrežu podzemnih spremnika, ali i trajan problem ostavljanja vrećica i glomaznog otpada pokraj njih. Tijekom 2025. zadovoljavajuću ocjenu čistoće dobilo je 80 posto pregledanih lokacija, dok je gradski cilj 90 posto.

Grad zato kombinira nadzor, kazne i male vrtove oko spremnika, koji su na testnim lokacijama znatno smanjili nepropisno odlaganje.

Iskustva pionira Rotterdama

Rotterdam je europski pionir u postavljanju podzemnih spremnika. Ima ih oko 6650 i pokrivaju gotovo cijeli grad, a nalaze se i na glavnom trgu Binnenrotte. Sustav je uklonio velik broj vrećica s ulica i smanjio troškove rada, ali zahtijeva skupo održavanje.

Zaštićena Firenca

Firenca je spremnike postavila unutar povijesne jezgre pod zaštitom UNESCO-a, među ostalim i na samom trgu Piazza del Duomo, poznatom po čuvenoj katedrali, kao i na važnim trgovima Santo Spirito te Piazza dell’Indipendenza.

Grad je objasnio da ondje nastaju velike količine otpada, osobito zbog brojnih trgovina i uslužnih objekata, dok na ulicama nema dovoljno prostora za potreban broj klasičnih kontejnera. Sustav je povećao odvojeno prikupljanje, a procijenjeno je da je takav odvoz oko 36 posto jeftiniji od prijašnjeg prikupljanja od vrata do vrata.

Ipak, zahtijevao je velika ulaganja i posebna vozila, dok otpad ostavljen pokraj spremnika nije potpuno nestao.

Turistički gradovi Valencia i Porto

I turistički vrlo popularna Valencia je uvela podzemne spremnike u centar grada. Jedan se tako nalazi na trgu Plaça de la Reina, ugrađen je prije tri godine. Trg se nalazi se u samom povijesnom središtu, neposredno uz valencijsku katedralu i zvonik Micalet, pa je jedna od ključnih turističkih točaka grada.

Porto je većim podzemnim spremnicima u povijesnoj jezgri smanjio broj mjesta za prikupljanje otpada, a time i troškove odvoza te broj prepunjenih spremnika. Zbog velike količine otpada iz trgovina i restorana ipak je morao uvesti zaseban odvoz za poslovne korisnike.

Imaju ih i brojni drugi gradovi EU

Podzemne spremnike koristi i niz drugih europskih gradova, poput Den Haaga i Utrechta.

Gent ih postavlja na središnjim i rubnim gradskim lokacijama te preporučuje da od stanova budu udaljeni najviše 150 metara jer veća udaljenost povećava opasnost od nepropisnog odlaganja.

Hamburg ih koristi ponajprije uz višestambene zgrade, dok ih München predstavlja kao rješenje za četvrti u kojima su slobodne površine rijetke i skupe. Berlin navodi da jedan podzemni spremnik može zamijeniti približno pet običnih kontejnera.

Podzemni spremnici mogu se pronaći i na glavnim trgovima ili u užim centrima Barcelone, Madrida, Córdobe, Valencije, Seville, Bilbaa, Lisabona, Porta, Aarhusa, Kopenhagena i drugih gradova EU.

To nije pravi problem Zagreba

Arhitekt Dražen Juračić smatra da su spremnici uz Trg bana Jelačića izvedeni na razini rješenja drugih europskih gradova.

"Međutim u kontekstu Europe, a i svijeta jedinstven je Markov trg, od 13. stoljeća do danas najvažniji politički i upravni trg Hrvatske, ultimativne simbolike. On je već pet i pol godina parking službenih automobila i brisani prostor za zaštitu vladine i saborske utvrde. Uz njega moglo bi se nabrojati još mnogo problema važnijih od nekoliko spremnika na Trgu", poručio je Juračić "u nadi da će dogradonačelnik Luka Korlaet započeti konzultacije s kolegama i općom javnosti o zamislima o razvoju grada".