DRUŠTVENIM mrežama širi se snimka koja navodno prikazuje skupinu mladih muškaraca kako izlazi iz kamiona u blizini španjolske Ceute, dok pripadnik marokanskih sigurnosnih snaga stoji pokraj vozila i ne intervenira.

Snimku je objavio lokalni marokanski medij Tetouan Post, a pojavila se nakon najvećeg masovnog ulaska migranata u Ceutu posljednjih godina. Na videu se vidi otvoreni kamion iz kojeg jedan za drugim iskaču mladići i udaljavaju se, dok nekoliko metara dalje stoji uniformirani muškarac.

Nije, međutim, moguće neovisno potvrditi kada je snimka nastala, na kojoj je točno lokaciji zabilježena ni jesu li ljudi iz kamiona nakon toga krenuli prema španjolskoj granici. Na temelju same snimke također nije moguće utvrditi je li uniformirani muškarac pripadnik Kraljevske žandarmerije, kako tvrde korisnici društvenih mreža.

Više od 40.000 ljudi ušlo u Ceutu

Prve procjene španjolske državne televizije govorile su da je u četvrtak u Ceutu ušlo između 2000 i 3000 ljudi. Međutim, sigurnosne službe naknadno su procijenile da je tijekom četvrtka i noći na petak granicu prešlo više od 40.000 ljudi, dok pojedini izvori navode brojku od oko 49.000. Riječ je o preliminarnim procjenama koje se još usklađuju.

Većina ljudi ušla je plivajući ili hodajući oko lukobrana na plaži Tarajal, dok su drugi prelazili preko granične ograde ili kroz kopnene prijelaze. Među njima su uglavnom bili mladi Marokanci, ali i žene, djeca te cijele obitelji.

Najmanje 19 ljudi poginulo je pri pokušaju ulaska, većinom utapanjem. Španjolske vlasti poslale su vojsku i dodatne pripadnike Civilne garde u Ceutu, a premijer Pedro Sánchez i ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska danas obilaze grad.

Izvještaji o pasivnosti marokanske policije

Novinari El Paísa koji su se nalazili s marokanske strane granice izvijestili su da su tisuće ljudi tijekom noći prolazile prema Ceuti unatoč prisutnosti žandarmerije, pomoćnih snaga i interventnih vozila. Prema njihovu izvještaju, velik broj ljudi nije nailazio na ozbiljniji otpor, iako su na drugim mjestima marokanske snage koristile vodene topove i suzavac.

To je potaknulo sumnje da je Rabat namjerno ublažio nadzor granice. Španjolske vlasti zasad nisu javno optužile Maroko da je organizirao prelazak, a Madrid navodi da surađuje s marokanskim vlastima na zaustavljanju novih dolazaka.

Postoje i dokumentirani primjeri intervencija marokanskih snaga neposredno prije masovnog ulaska. Marokanski mediji izvijestili su da je krajem prošlog tjedna presretnuto oko 400 migranata u šumama između Tangera i Tetuana te da su premješteni u druge dijelove zemlje.

Zato dostupne informacije zasad ne potvrđuju da su marokanske vlasti jedinstveno i sustavno pomagale migrantima. Moguće je da su pojedine jedinice intervenirale, dok su se druge povukle ili ostale pasivne pred desecima tisuća ljudi.

Je li riječ o političkom pritisku Maroka?

Slična situacija dogodila se u svibnju 2021., kada je u Ceutu u nekoliko dana ušlo oko 8000 ljudi. Marokanske snage tada su naglo ublažile kontrolu granice usred diplomatskog sukoba s Madridom zbog liječenja vođe zapadnosaharskog pokreta Polisario Brahima Ghalija u Španjolskoj.

Zbog tog presedana u Španjolskoj se ponovno postavlja pitanje koristi li Maroko migracije kao sredstvo pritiska. Kao mogući povod spominje se približavanje Madrida Alžiru, glavnom marokanskom regionalnom suparniku i podupiratelju Polisaria.

Takva mogućnost zasad nije dokazana. Maroko nije objavio da je promijenio svoju politiku nadzora granice niti je preuzeo odgovornost za masovni prelazak.

Kakve veze u cijeloj priči ima Izrael?

Na društvenim mrežama pojavile su se i tvrdnje da je događaj povezan s marokanskim odnosima s Izraelom. Maroko je 2020. normalizirao odnose s Izraelom u sklopu sporazuma postignutog uz posredovanje administracije Donalda Trumpa, nakon čega su dvije zemlje znatno proširile vojnu, obavještajnu i gospodarsku suradnju. Istodobno je SAD priznao marokanski suverenitet nad Zapadnom Saharom, što je Rabatu bilo jedan od glavnih poticaja za sklapanje sporazuma.

Takve tvrdnje polaze od šireg regionalnog sukoba: Maroko Zapadnu Saharu smatra svojim teritorijem, dok njegov glavni suparnik Alžir podupire Front Polisario i pravo Saharaca na neovisnost. Zbog toga pojedini komentatori približavanje Španjolske Alžiru tumače kao prijetnju interesima Maroka i njegovih saveznika te tvrde da se migracijski pritisak koristi kako bi se kaznila Sánchezova vlada.

Za tvrdnju da je Izrael na bilo koji način sudjelovao u organiziranju ili poticanju dolazaka migranata nema nikakvih vjerodostojnih dokaza.

Relevantni španjolski i međunarodni mediji kao moguću političku pozadinu spominju prije svega odnose Madrida s Rabatom i Alžirom, spor oko Zapadne Sahare te činjenicu da je Maroko i ranije koristio blažu kontrolu granice kao sredstvo pritiska na Španjolsku.

Presuda Vrhovnog suda mogla je potaknuti dolaske

Kao jedan od konkretnijih razloga povećanja broja pokušaja ulaska navodi se presuda španjolskog Vrhovnog suda od 8. srpnja.

Sud je zaključio da se migranti zatečeni na moru pri pokušaju doplivavanja do Ceute ili Melille ne mogu automatski vratiti u Maroko prema pravilima o neposrednom odbijanju na granici. Umjesto toga mora se provesti redoviti postupak vraćanja, koji uključuje pravne i proceduralne zaštite.

Lokalni policijski predstavnici tvrde da se informacija o presudi proširila društvenim mrežama i među krijumčarskim skupinama. Aktivisti upozoravaju da nije jasno koliko je ljudi koji su krenuli prema Ceuti uopće bilo upoznato s presudom te da ona sama teško može objasniti razmjere masovnog prelaska.

Pritisak na Ceutu rastao je i prije četvrtka. U prvih šest mjeseci ove godine u grad su nepravilno ušle 2582 osobe, čak 164 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Do 15. srpnja broj je porastao na 2826, a prihvatni kapaciteti za maloljetnike već su bili višestruko premašeni.

Ceuta je španjolski autonomni grad na sjevernoj obali Afrike i jedna od samo dvije kopnene granice Europske unije s Afrikom. Maroko smatra Ceutu i obližnju Melillu okupiranim teritorijima, dok Španjolska odbacuje marokanske zahtjeve i smatra ih sastavnim dijelom države.