IZNIMNO niski vodostaji velikih europskih rijeka već remete riječnu plovidbu, proizvodnju električne energije i industriju u dijelu Europe. U Hrvatskoj su rijeke također pale na povijesno niske razine, zbog čega se otvara pitanje kakve bi posljedice takvo stanje moglo imati i kod nas.

"Povijesni minimumi"

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković izjavio je na N1 televiziji da u posljednjih 200 godina nisu zabilježeni ovako niski vodostaji Dunava i Drave.

Galerija

"Vodostaji i danas dosežu nove povijesne minimume. Jučer smo zabilježili jedan, a danas drugi za Dunav, koji je na -144 cm. Zabrinjava što nema naznaka oporavka ni Dunava ni drugih rijeka. Drava u Osijeku je na -189 cm, a rekord je -192 cm. Vodomjer u Osijeku postoji od 1827. godine i sada je jasno da 200 godina nismo imali ovako niske vodostaje Drave, Dunava i, nažalost, svih drugih rijeka u Hrvatskoj", rekao je Đuroković.

Očekuje se i gora situacija

Iz Hrvatskih voda za Index poručili su da je došlo do kritično niskih razina vode na gotovo svim glavnim riječnim tokovima. Osim Dunava i Drave, ističu i da rijeka Sava bilježi izrazito niske razine. Ekstremna hidrološka suša i izrazito niski vodostaji pogodili su i manje rijeke te kanale na istoku Hrvatske, posebice Vuku, Karašicu, Vučicu i Baranjsku Karašicu.

"U narednim danima ne očekuje se poboljšanje situacije. Vodostaji većine hrvatskih rijeka ostat će na niskim razinama uz daljnju stagnaciju ili blagi pad", napominju iz Hrvatskih voda.

Vujnović (DHMZ): Ovo povećava pritisak na plovidbu, poljoprivredu, energetiku...

"Dugotrajno niski vodostaji postupno povećavaju pritisak na riječnu plovidbu, poljoprivredu, vodoopskrbu, energetiku i riječne ekosustave. Koliko će ti utjecaji biti izraženi ovisit će o trajanju niskih vodostaja i brzini oporavka površinskih i podzemnih zaliha vode", poručila je za Index dr. sc. Tatjana Vujnović, voditeljica Službe za hidrološke studije, analize i prognoze DHMZ-a.

"Rizik postoji, ali nije jednak za sve sektore i ne znači da su ozbiljne posljedice neizbježne. Riječna plovidba reagira odmah jer se pri niskim vodostajima smanjuje dubina plovnog puta. Poljoprivreda osjeća pritisak unutar sezone kroz manju raspoloživost vode za navodnjavanje.

Podzemne vode, na kojima se temelji većina naše vodoopskrbe, reagiraju najsporije, ali se i najsporije oporavljaju. Koliko će utjecaji biti izraženi ne ovisi samo o trajanju niskih vodostaja, nego i o lokalnim uvjetima, raspoloživim zalihama vode i načinu upravljanja tim zalihama", navodi Vujnović.

Riječni promet je već paraliziran

Iz Hrvatskih voda za Index poručili su da je riječni promet na ključnim koridorima gotovo potpuno paraliziran ili se odvija uz velika ograničenja.

Na Dravi kod Osijeka brodovi uopće ne mogu ploviti zbog rekordno niskog vodostaja, a čak je i kretanje malih čamaca i sportskih plovila otežano i rizično zbog izronjenih sprudova. Na Dunavu teretni brodovi i teglenice ne mogu ploviti s punim teretom.

Problem s pitkom vodom sve izraženiji

Niski vodostaji otvaraju i pitanje sigurnosti opskrbe pitkom vodom. Iz Hrvatskih voda odgovorili su da je u kontinentalnoj Hrvatskoj opskrba pitkom vodom trenutačno stabilna.

"U unutrašnjosti ima dovoljno zaliha u podzemnim vodonosnicima, ali su vodočuvarske službe pojačano na terenu kako bi nadzirale male vodotoke koji prvi presušuju te pravovremeno prijavili eventualna onečišćenja", napomenuli su.

Posebno su ugrožena obalna i krška područja te otoci.

"Zbog presušivanja krških izvora, veći broj vodovoda u Istri, Zadru i Lici (poput Brinja) uputio je apele građanima za racionalno korištenje vode. Dolazi do padova tlaka u sustavu, a dotoci na crpilištima su na minimumu", navode iz Hrvatskih voda.

HEP: Proizvodnja struje nije ugrožena

U HEP-u ističu da trenutačne hidrološke prilike ne ugrožavaju proizvodnju električne energije niti sigurnost opskrbe u Hrvatskoj. Navode da se razine vode u akumulacijskim jezerima nalaze na prosječnim razinama za ovo doba godine, što omogućuje normalan rad hidroelektrana.

"Sigurnost i stabilnost opskrbe električnom energijom osiguravaju se optimalnim korištenjem svih raspoloživih domaćih proizvodnih izvora te, prema potrebi, nabavom električne energije na tržištu. Takav način rada predstavlja redoviti dio upravljanja elektroenergetskim sustavom, osobito u razdobljima povećane potrošnje, primjerice tijekom toplinskih valova", napomenuli su.

"Smanjena proizvodnja električne energije u pojedinim susjednim državama može utjecati na povećanu potražnju za električnom energijom na regionalnom tržištu te posljedično na kretanje veleprodajnih cijena. Takve okolnosti mogu utjecati na cijenu i raspoloživost električne energije za tržišnu nabavu, no trenutačno ne predstavljaju rizik za sigurnost opskrbe u RH", odgovorili su.

Hoće li biti posljedica za ekonomiju?

Ekstremno niski vodostaji na velikim europskim rijekama ograničili su prijevoz robe, smanjili proizvodnju električne energije i umanjili prihode kompanija, potičući strahove od gospodarskih posljedica ekstremnih vrućina i sve nepredvidljivijih oborina, donosi Reuters. 

Posljedice se već osjećaju u dijelu Europe, otežan je prijevoz kemikalija, naftnih derivata i druge robe, rastu troškovi transporta, a visoke temperature istodobno ograničavaju proizvodnju električne energije u pojedinim nuklearnim elektranama. 

Mogu li tako niski vodostaji ostaviti trag i na hrvatskom gospodarstvu? Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da se za sada ne čini da će Hrvatska osjetiti značajnije gospodarske posljedice.

"Njemačka već ima velike probleme zbog niskog vodostaja Rajne, koja je preko Majne povezana s Dunavom i predstavlja jedan od najvažnijih plovnih putova za njemačko gospodarstvo. Što se tiče Hrvatske, ne očekujem veći gospodarski učinak zbog teretnog prometa jer naše riječne luke ni dosad nisu bile dovoljno iskorištene ni modernizirane da bi bile važan dio plovnog puta od Crnog do Sjevernog mora.

"Na Dravi će se negativan učinak najviše osjetiti u turističkoj plovidbi. Posljednjih godina sve je više riječnih kruzera dolazilo prema Osijeku, ali u ovakvim uvjetima teško je očekivati da će se usuditi ploviti", govori.

Za dodatne informacije o tome kako ovako niski vodostaji utječu na promet prema hrvatskim riječnim lukama te postoji li rizik od poremećaja u opskrbi robom, obratili smo se Luci Vukovar i tvrtki Luka Tranzit Osijek, koncesionaru u Luci Osijek.

Pitali smo ih kako niski vodostaji utječu na plovidbu, koje se vrste tereta trenutačno prevoze te mogu li se očekivati kašnjenja ili drugi poremećaji u opskrbnim lancima, no do zaključenja teksta odgovori nisu stigli.

Što će biti s poljoprivredom?

Niska razina vodostaja mogla bi se odraziti i na poljoprivrednu proizvodnju.

"Dugotrajna suša i nedostatak vlage u tlu već su nanijeli štete na ljetnim kulturama, a nemogućnost adekvatnog navodnjavanja samo dodatno smanjuje prinose", napomenuli su iz Hrvatskih voda.

Novotny kaže da je Hrvatska, nažalost ili na sreću, u situaciji da su neke kulture većinom dozrele i skinute s polja prije početka snažnih toplinskih valova.

"Pšenica je već skinuta s polja i godina je bila dobra, tako da se ne očekuju veći negativni učinci. Štoviše, prinosi su bili veći. S kukuruzom je situacija drukčija. On se sada nalazi u fazi kada mu je voda najpotrebnija, no u Hrvatskoj se usjevi kukuruza rijetko navodnjavaju.

Kod ostalih kultura voda je znatno važnija. Vinogradi su, prema onome što čujem iz razgovora s proizvođačima, dosta stradali. Nemam konkretne podatke, ali očekujem manji urod.  Svakako, poljoprivreda u Hrvatskoj i inače ima strukturne probleme koji su veći od samih niskih vodostaja, objasnio je.

Mustafić (PMF): Slatkovodne ribe među najugroženijim su kralježnjacima

O tome što ovako niski vodostaji znače za riblji fond i riječne ekosustave razgovarali smo s prof. dr. sc. Pericom Mustafićem, redovitim profesorom Zoologijskog zavoda Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, koji se bavi biologijom i ekologijom slatkovodnih riba.

"Slatkovodne ribe među najugroženijim su kralježnjacima. Ostali kralježnjaci imaju alternativu mogu nekamo otići, odletjeti ili otpuzati. Slatkovodne ribe  su vezane isključivo uz prostor u kojem žive.
Kad dođe do velikih zagrijavanja, pokušavaju se koncentrirati na određenim mjestima.

Ako govorimo o rukavcima koji ostanu izolirani od glavnog toka, ribe ostaju zarobljene u njima. Kako voda isparava i razina se spušta, takvi se izolirani prostori, poput jezeraca, sve više smanjuju i ribe jednostavno više nemaju kamo", govori.

"Problem je i temperatura. Što je temperatura vode viša, u njoj se može otopiti manje kisika. Zbog toga dolazi do nedostatka kisika, pa ribe ugibaju. Osim toga, s porastom temperature ubrzava se razvoj algi. Dok ima sunca, alge proizvode kisik, ali noću i same troše kisik kako bi preživjele. U izoliranim rukavcima preko noći mogu potrošiti gotovo sav otopljeni kisik pa do jutra dolazi do pomora riba", još je objasnio Mustafić. 

"Pomori su neizbježni"

Ističe da je situacija nešto povoljnija u tekućim vodama jer strujanje i miješanje vode omogućuju dotok dodatnog kisika.

Naglašava da posljedice ne osjećaju samo ribe, nego i svi drugi organizmi koji žive u rijekama, uključujući beskralježnjake i rakove. Ribe su, kaže, tek najvidljiviji pokazatelj problema jer ljudi najlakše primijete njihovo ugibanje, dok istodobno strada velik broj drugih organizama.

"Riblji fond neće nestati preko noći. Nakon što se uvjeti poprave uslijedit će novi mrijest i populacije će se postupno oporavljati. Međutim, pomora će biti i oni su, u ovakvim okolnostima, jednostavno neizbježni", govori Mustafić.