POTRES magnitude 7,4 koji je danas pogodio zapad Kolumbije najsnažniji je potres zabilježen u zemlji u 21. stoljeću, potvrdila je Kolumbijska geološka služba (SGC). U potresu je prema posljednjim podacima poginulo najmanje 111 ljudi, a spasilačke ekipe još tragaju za ljudima pod ruševinama.

Katastrofa se dogodila samo nešto više od mjesec dana nakon dva razorna potresa u susjednoj Venezueli. To može stvoriti dojam da su događaji izravno povezani, no geolozi ističu da su nastali u bitno različitim tektonskim okolnostima.

Kolumbija je izrazito seizmički aktivna

Kolumbija se nalazi u jednom od geološki najsloženijih i seizmički najaktivnijih dijelova svijeta. Na njezinu području međusobno djeluju ploča Nazca, Južnoamerička ploča i Karipska ploča, a velik dio pacifičke obale pripada širem području poznatom kao Pacifički vatreni prsten.

U zapadnoj Kolumbiji odvija se subdukcija. Oceanska ploča Nazca podvlači se pod Južnoameričku ploču, a pri njihovu međusobnom pomicanju nakupljena energija povremeno se naglo oslobađa u obliku potresa. Kolumbijska geološka služba upravo taj proces navodi kao glavni razlog čestih potresa u pacifičkom dijelu zemlje.

Potresi stoga u Kolumbiji nisu ništa neobično. SGC navodi da se u zemlji u prosjeku registrira oko 2500 potresa mjesečno, premda je velika većina toliko slaba da ih stanovništvo uopće ne osjeti.

Najjači u Kolumbiji u 21. stoljeću

Današnji potres dogodio se u 7:34 po lokalnom vremenu, a epicentar mu je bio kod San José del Palmara u departmanu Chocó. Kolumbijska geološka služba izmjerila je dubinu od 103 kilometra, dok ju je američki USGS procijenio na 107 kilometara.

SGC ga je sada službeno proglasio potresom najveće magnitude zabilježene u Kolumbiji u 21. stoljeću. Njegov ravnatelj Julio Fierro također je rekao da je to potres koji se u zemlji najsnažnije osjetio u posljednjih deset godina.

Velika dubina inače može ublažiti učinak potresa na površini jer se dio energije rasprši prije nego što seizmički valovi stignu do nje. Unatoč tome, ovaj se potres snažno osjetio na golemom području.

SGC objašnjava da je glavni razlog njegova velika magnituda: oslobođeno je toliko energije da se ona nije stigla dovoljno raspršiti prije dolaska valova na površinu.

Zašto je napravio toliku štetu

Seizmologinja Suzan van der Lee sa Sveučilišta Northwestern smatra da je razornosti vjerojatno pridonijela kombinacija više faktora: velika magnituda, epicentar u unutrašnjosti zemlje, blizina područja s mekanim sedimentima u riječnim dolinama te način pomicanja tektonskih ploča.

Mekana tla mogu pojačati seizmičke valove, zbog čega se građevine na takvim područjima mogu tresti snažnije nego objekti na čvrstoj stijenskoj podlozi.

Razlika između potresa magnitude 6,4 i 7,4 pritom je mnogo veća nego što sugerira samo jedan broj. Magnitudna ljestvica je logaritamska: potres magnitude 7,4 oslobađa približno 32 puta više energije od potresa magnitude 6,4.

Potresi u Venezueli nastali su drukčije

Iako su Kolumbiju i Venezuelu u kratkom razdoblju pogodile goleme katastrofe, stručnjaci upozoravaju da ih ne treba promatrati kao isti geološki događaj.

Geolog Gustavo Ortiz iz argentinskog Nacionalnog vijeća za znanstvena i tehnička istraživanja rekao je za CNN da im je praktički jedino zajedničko to što su se dogodili na području Južnoameričke ploče. Geološki i geotektonski kontekst im je, kaže, potpuno drukčiji.

U Kolumbiji se ploča Nazca podvlači pod Južnoameričku ploču. Kod nedavnih potresa u Venezueli, međutim, u kontaktu su bile Južnoamerička i Karipska ploča, koje su se uglavnom pomicale bočno jedna uz drugu. Ondje nije bila riječ o istom procesu subdukcije.

Postoji još jedna velika razlika. Potresi u Venezueli bili su vrlo plitki, na manje od 20 kilometara dubine, dok je kolumbijski potres nastao više od 100 kilometara ispod površine.

Plitki potresi općenito mogu biti izrazito razorni jer seizmički valovi prije dolaska do površine prelaze kraći put i gube manje energije.

Regija ima dugu povijest katastrofalnih potresa

Kolumbiju su i ranije pogađali smrtonosni potresi. Godine 1999. potres magnitude 6,2 teško je pogodio regiju uzgoja kave i grad Armeniju te usmrtio više od 1000 ljudi.

Današnja magnituda od 7,4 pokazuje koliko potres može biti energetski snažniji čak i kada broj na ljestvici ne djeluje dramatično veći.

Još strašnija katastrofa pogodila je područje današnjeg Ekvadora i Kolumbije 1868. godine. U seriji razornih potresa, koja je kulminirala udarom procijenjene magnitude 7,7, prema povijesnim podacima poginulo je oko 70.000 ljudi.

Najsmrtonosniji potres u novijoj povijesti zapadne hemisfere pogodio je Haiti 2010. Potres magnitude 7,0 razorio je područje gusto naseljenog Port-au-Princea. Službena procjena koju navodi USGS govori o oko 316.000 poginulih, premda su procjene broja žrtava tog potresa godinama predmet rasprave.

Današnji potres u Kolumbiji još jednom pokazuje da sama magnituda nije dovoljna za procjenu posljedica. Dubina potresa, vrsta tla, gustoća naseljenosti, kvaliteta gradnje i udaljenost gradova od područja najjačeg podrhtavanja zajedno određuju hoće li snažan potres završiti kao relativno ograničen događaj ili velika katastrofa.