NAKON što je Gospićanin Mihael Podnar, koji je među prvima upozorio na stanje s otpadom u Gospiću, na saborskom Odboru govorio o strahu stanovnika od mogućih zdravstvenih posljedica te spomenuo navode o povećanom broju slučajeva raka gušterače u Gackoj dolini i Senju, Index je od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zatražio konkretne podatke.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić na Odboru je rekla da podaci kojima Ministarstvo raspolaže ne pokazuju povećanu incidenciju malignih bolesti u Ličko-senjskoj županiji i Gospiću.

HZJZ nam je sada dostavio podatke Registra za rak za razdoblje od 2014. do 2023. godine.

"Zaključno, dostupni podaci Registra za rak ne pokazuju ni povišenu incidenciju ukupnog raka ni porast ili povišenu incidenciju raka gušterače u Ličko-senjskoj županiji u razdoblju 2014.–2023.", navodi HZJZ.

Incidencija ukupnog raka niža nego u Hrvatskoj

U Ličko-senjskoj županiji u tih je deset godina registrirano ukupno 3028 novih slučajeva zloćudnih bolesti, ne računajući nemelanomski rak kože.

Najviše ih je bilo 2014., kada je zabilježeno 327 slučajeva, a najmanje 2020., kada ih je bilo 255. Godine 2023. registrirano je 312 novooboljelih.

HZJZ, međutim, upozorava da sami apsolutni brojevi nisu dobar pokazatelj za usporedbu Ličko-senjske županije s ostatkom zemlje. Riječ je o dobno najstarijoj i najrjeđe naseljenoj hrvatskoj županiji, a rak je znatno češći u starijoj dobi.

Zbog toga se za usporedbu koristi dobno standardizirana stopa, kojom se uklanja utjecaj različite dobne strukture stanovništva.

Prema tom pokazatelju, stopa incidencije ukupnog raka u Ličko-senjskoj županiji bila je niža od stope za cijelu Hrvatsku u svakoj promatranoj godini osim 2014.

U deset godina 123 slučaja raka gušterače

HZJZ je posebno dostavio podatke za rak gušterače, koji je Podnar spomenuo na saborskom Odboru.

Od 2014. do 2023. u Ličko-senjskoj županiji registrirana su ukupno 123 slučaja raka gušterače. Godišnji broj kretao se između devet i 16.

Godine 2014. zabilježeno je 12 slučajeva, jednako kao i 2015. Najmanje ih je bilo 2016., ukupno devet, nakon čega je broj porastao na 15 u 2017. Sljedeće tri godine zabilježeno je 12, 12 i 13 slučajeva.

Najviše ih je bilo 2021., kada je zabilježeno 16 oboljelih. Potom je broj pao na deset u 2022., a 2023. registrirano je 12 slučajeva.

HZJZ ističe da je riječ o vrlo malim apsolutnim brojevima, zbog čega nekoliko slučajeva više ili manje može značajno promijeniti godišnju stopu.

Stopa je nekad viša, nekad niža od hrvatskog prosjeka

Dobno standardizirana stopa raka gušterače zbog toga je pojedinih godina bila viša, a pojedinih niža od hrvatskog prosjeka.

Primjerice, 2014. je u Hrvatskoj iznosila 16.9 slučajeva na 100.000 stanovnika, a u Ličko-senjskoj županiji 18.8. Godine 2022. bilo je obrnuto: hrvatska stopa iznosila je 18.9, a ona u Ličko-senjskoj županiji 16.4.

U posljednjoj godini za koju postoje podaci, 2023., dobno standardizirana stopa u Ličko-senjskoj županiji iznosila je 19.9 slučajeva na 100.000 stanovnika, dok je na razini Hrvatske iznosila 18.

HZJZ navodi da su te stope slične te da zbog velikih godišnjih oscilacija nema statistički utemeljene osnove za tvrdnju da je pojavnost raka gušterače u Ličko-senjskoj županiji povišena ili da raste.

Kao primjer navode da kod 12 zabilježenih slučajeva 95-postotni interval pouzdanosti obuhvaća približno šest do 21 slučaj.

To znači da se i najviši godišnji broj od 16 i najniži od devet slučajeva zabilježenih u promatranom desetljeću nalaze unutar raspona koji se može očekivati uz nacionalnu stopu.

HZJZ: Nakupljanje nekoliko slučajeva može stvoriti dojam porasta

HZJZ navodi nekoliko razloga zbog kojih se u maloj i starijoj sredini može stvoriti dojam da broj slučajeva raste i kada statistički trend ne postoji.

Jedan je starenje stanovništva. Incidencija raka gušterače snažno raste nakon 60. godine života pa starija populacija može imati više oboljelih u apsolutnim brojevima iako rizik za pojedinca nije viši.

Navode i bolju dostupnost dijagnostike, veću potpunost Registra za rak te činjenicu da je svaki slučaj teške bolesti u maloj zajednici uočljiviji.

"Nakupljanje nekoliko slučajeva u kratkom razdoblju statistički je očekivano i u populaciji bez ikakvog dodatnog rizika", navodi HZJZ.

Na razini cijele Hrvatske broj oboljelih od raka gušterače porastao je sa 751 u 2014. na 837 u 2023., dok je dobno standardizirana stopa porasla sa 16.9 na 18 slučajeva na 100.000 stanovnika.

Što je s mogućom povezanošću otpada i raka?

HZJZ u odgovoru naglašava da okolišne izloženosti mogu uzrokovati zloćudne bolesti. Međunarodna agencija za istraživanje raka niz je tvari, među kojima su azbest, benzen, radon, arsen i onečišćenje zraka lebdećim česticama, klasificirala kao kancerogene za ljude.

No kad je riječ konkretno o raku gušterače, HZJZ kaže da su dokazi o okolišnim uzrocima slabiji nego kod nekih drugih vrsta raka.

Postoje naznake povezanosti s profesionalnom izloženošću kloriranim otapalima, policikličkim aromatskim ugljikovodicima, kadmiju i nekim pesticidima, ali HZJZ navodi da rezultati istraživanja nisu dosljedni.

Usto upozoravaju na dugo razdoblje između izloženosti štetnom čimbeniku i eventualne pojave bolesti.

"Latencija je duga - između izloženosti i pojave bolesti tipično prolazi 20 i više godina, pa se povećanje broja oboljelih 'danas' ne može smisleno vezati uz izloženost koja traje kratko ili je nedavna", navodi HZJZ.

Ovi podaci ipak ne govore posebno o Gospiću, Gackoj dolini i Senju

Važno ograničenje podataka koje je HZJZ dostavio jest to što se odnose na cijelu Ličko-senjsku županiju.

Oni, dakle, pokazuju da na razini cijele županije od 2014. do 2023. nema statističkog signala povećane incidencije ukupnog raka ni raka gušterače.

Međutim, iz tih se podataka ne može zasebno utvrditi stanje u Gospiću, Gackoj dolini ili Senju, niti se na temelju njih može utvrditi jesu li ljudi koji su oboljeli bili izloženi nekom konkretnom izvoru onečišćenja.

HZJZ navodi da bi za zaključivanje o uzroku bolesti bili potrebni podaci na razini pojedinca, uključujući podatke o izloženosti, pušenju, tjelesnoj masi, drugim bolestima, zanimanju i mjestu stanovanja tijekom više desetljeća.

To je posebno važno u ovom slučaju jer je Podnar na Odboru govorio upravo o navodima vezanim uz Gacku dolinu i Senj, dok dostavljeni podaci obuhvaćaju cijelu Ličko-senjsku županiju.

HZJZ najavljuje da će podaci Registra za rak za 2024. biti objavljeni tijekom jeseni ove godine.