OTKAKO se vratio u Bijelu kuću, Donald Trump uzdrmao je svjetski poredak i suočio se s nizom optužbi za korupciju, no njegova izdaja Ukrajine najgori je potez od svega zato jer izravno ugrožava živote ljudi.

Skandalozan drugi mandat

Carinskim ratovima Trump je zaoštrio odnose s najbližim američkim saveznicima, a prijetnjama preuzimanjem Grenlanda i pripajanjem Kanade doveo je u pitanje njihov suverenitet. Rat protiv Irana pretvorio se u katastrofu koja proizvodi samo nove probleme za SAD. Umjesto brzog vojnog uspjeha i slabljenja iranskog režima, Washington se suočio s dugoročnim posljedicama sukoba čiji ciljevi i način završetka ostaju nejasni.

Na domaćem planu snažno je proširio imigracijske racije, a zbog brutalnih metoda i straha koji šire među stanovništvom, kritičari njegovu imigracijsku službu ICE uspoređuju s Gestapom. Istodobno ga se optužuje za dosad neviđene sukobe interesa i osobno bogaćenje tijekom obnašanja dužnosti, posebno kroz kriptoposlove povezane s njegovom obitelji.

Uz to, Trump sustavno slabi neovisnost američkih institucija, smjenjuje dužnosnike koji mu nisu lojalni i koristi državne institucije za obračune s političkim protivnicima. Ukratko, zemlja koja se predstavljala kao predvodnica slobodnog svijeta danas ima predsjednika čiji potezi sve češće dovode u pitanje upravo te vrijednosti.

No koliko god bili pogubni njegovi dosadašnji potezi, teško se išta može usporediti s onim što upravo radi Ukrajini, zemlji koja se gotovo pet godina brani od ruske agresije i čiji stanovnici ovise o američkoj pomoći.

Ograničeni obavještajni podaci i prekid Starlinka

Prema tvrdnjama ukrajinskog vodstva, Trumpova administracija ograničila je razmjenu ključnih obavještajnih podataka s Ukrajinom, zbog čega njezina vojska nije pravodobno dobivala upozorenja o ruskim balističkim napadima.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Serhii Beskrestnov, rekao je za BBC da su životi izgubljeni jer nije bilo vremena upozoriti građane na napade balističkim raketama. Iako je razmjena obavještajnih podataka nakon trodnevnog prekida u međuvremenu nastavljena, što je potvrdio i Zelenski, taj je slučaj pokazao koliko Ukrajina ovisi o američkoj pomoći.

Kijev i dalje trpi ograničenja na satelitskoj mreži Starlink i njezinom vojnom sustavu Starshield, gdje je brzina pokretnih jedinica softverski limitirana na 160 km/h. To ukrajinskim snagama izravno onemogućava praćenje i rušenje brzih ruskih dronova. Vlasnik SpaceX-a Elon Musk poručio je da kontrolu nad vojnom verzijom mreže ima Pentagon.

Beskrestnov je rekao da misli kako su oba problema koja su se pojavila istodobno vjerojatno "namjeran potez kako bi se izvršio pritisak na Ukrajinu".

Rubio odbacuje optužbe

Američki šef diplomacije Marco Rubio oštro je u Indiji odbacio ove optužbe iz Kijeva, a slučaj je u svom stilu prokomentirao i sam Trump.

"Dali smo puno Ukrajini. Oni nama nisu dali ništa", kratko je poručio Trump jučer, odgovarajući na novinarsko pitanje o uskraćivanju obavještajnih podataka Kijevu.

Ova eskalacija stiže u trenutku kada su odnosi SAD-a i Ukrajine pali na najnižu točku od početka rata, nakon što je Trump ukinuo sankcije na uvoz ruskog dizela i zaustavio novi paket sankcija protiv Kremlja.

Kašnjenje isporuka projektila za sustav Patriot

Trumpova administracija istodobno koči isporuku projektila za sustave Patriot, koji su ključni za obranu ukrajinskih gradova od ruskih balističkih napada.

Slanje ovih presretačkih projektila iz savezničkih zemalja koje žele pomoći Kijevu zahtijeva službeno odobrenje američkog ministra obrane Petea Hegsetha. Budući da su Sjedinjene Države proizvođač tog sustava, zadržavaju puno pravo kontrole nad oružjem, a kako doznaje The Washington Post, Hegseth dogovore s trećim zemljama nije formalno odbio, ali namjerno odbija povući potrebne administrativne korake kako bi ih odobrio.

Razmjere ukrajinske ovisnosti o Washingtonu ovih je dana analizirao i Wall Street Journal. List upozorava da Europa, unatoč povećanju vojne pomoći, ne može brzo nadomjestiti niz američkih kapaciteta, osobito sustave za rano otkrivanje balističkih napada, napredne projektile za Patriote i satelitske komunikacije.

Zato je jasno koliko Ukrajina i dalje ovisi o američkoj pomoći i koliko odluke Trumpove administracije mogu utjecati na njezinu sposobnost obrane od ruskih napada, ali i na živote civila.

Civilne žrtve ruskih napada

A njihove živote Rusija svakodnevno ugrožava. Dok Washington koči isporuke oružja i Ukrajina upozorava na probleme s obavještajnim podacima, ruski napadi nastavljaju odnositi živote civila. Među posljednjim žrtvama je jednogodišnja Angelina, koju je ruski dron ubio dok je bila u dječjoj autosjedalici.

U istom napadu na park u Harkivskoj oblasti poginula je i njezina majka Ina Mariuhna, učiteljica u osnovnoj školi, te još četvero ljudi, među kojima i jedanaestogodišnja djevojčica. Najmanje 15 osoba je ranjeno, uključujući sedmero djece.

Pritisak na Ukrajinu da kapitulira

Američka novinarka i povjesničarka Anne Applebaum, dobitnica Pulitzerove nagrade, u analizi za The Atlantic ocijenila je da je Trump u samo 72 sata odbacio desetljeća američke politike prema Rusiji i potkopao vlastite diplomatske napore.

Applebaum smatra da njegovi potezi više ne izgledaju kao pokušaj postizanja mira, nego kao pritisak na Ukrajinu da kapitulira, uz istodobno nastojanje da se pomogne ruskom gospodarstvu. Prema njezinoj analizi, poruka američkim saveznicima jednako je ozbiljna: na Washington se više ne mogu bezuvjetno oslanjati, dok autoritarni čelnici kod Trumpa nailaze na povoljniji tretman od demokratski izabranih saveznika.

"Njegova izdaja Ukrajine je sramotna"

Trumpovu politiku prema Ukrajini oštro je kritizirala i njegova nećakinja Mary Trump. U razgovoru za podcast Leading Politics izjavila je da je njezin stric još od 1980-ih na Putinovoj strani te da nikada nije pokazivao stvaran interes za zaštitu Ukrajine.

"Donald je jasno pokazao da ga ne zanima zaštita Ukrajine. Njegova izdaja Ukrajine je sramotna. Želi napustiti NATO i ne zanima ga zapadni liberalni savez ni demokracija", poručila je Mary Trump.

Republikanski senatori osuđuju dogovor s Putinom

Trumpove nedavne poteze osudilo je i 12 američkih senatora, među kojima su i istaknuti republikanci. U zajedničkom su pismu osudili njegov dogovor s Putinom o ruskom dizelu. Ocijenili su da takva odluka šteti američkim sigurnosnim interesima i predstavlja izdaju ukrajinskog naroda.

Kritike koje Trumpu stižu čak i iz redova vlastite stranke pokazuju koliko je njegov najnoviji zaokret prema Rusiji kontroverzan i u samim Sjedinjenim Državama.

Za Ukrajinu pitanje odavno nije samo političko. Riječ je o ljudskim životima i o tome koliko će još ljudi poginuti u ruskim napadima, poput spomenute djevojčice Angeline i njezine majke Ine ili majke i djeteta čija se tijela među ruševinama vide na naslovnoj fotografiji ovog teksta.

No, ovo je samo jedan od prizora rata koji traje već gotovo pet godina. Upravo zbog takvih prizora Trumpovi potezi, koje čak i dio američkih senatora naziva izdajom Ukrajine, imaju posebno tešku dimenziju.