SRBIJA sutra izlazi na prijevremene parlamentarne izbore koji bi mogli biti najvažniji test vlasti Aleksandra Vučića u posljednjih 14 godina. Njegovom bloku prvi put ozbiljno prijeti politička snaga nastala iz studentskih prosvjeda nakon pada nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu, u kojem je u studenom 2024. poginulo 16 ljudi.

Za 250 mjesta u Narodnoj skupštini natječe se 18 lista, od kojih devet ima status manjinskih. Pravo glasa ima nešto više od 6.45 milijuna birača, a za ulazak u parlament vrijedi izborni prag od tri posto, osim za manjinske liste.

Vučić se želi vratiti na mjesto premijera

Najvažnija lista vladajućeg bloka je "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", predvođena Srpskom naprednom strankom. Vučić je u rujnu podnio ostavku na mjesto predsjednika Srbije kako bi predvodio listu i pokušao se vratiti na funkciju premijera.

SNS i njegovi partneri Srbijom dominiraju od 2012., a Vučić je od 2014. bio prvo premijer, a zatim predsjednik države. Njegovi protivnici optužuju vlast za kontrolu institucija i medija, zloupotrebu državnih resursa i korupciju, dok Vučić i SNS takve optužbe odbacuju.

Drugu važnu listu tradicionalne vlasti predvodi Ivica Dačić. Njegova koalicija "Faktor stabilnosti" okuplja Socijalističku partiju Srbije i nekoliko manjih partnera, a SPS je godinama surađivao sa SNS-om u vlasti.

Studenti najveći izazov vlasti

Glavni Vučićev protivnik nije neka od tradicionalnih oporbenih stranaka, nego Studentska lista - Studenti pobjeđuju. Prvi na listi je liječnik iz Novog Sada Ilija Srdanović, a među 250 kandidata nalaze se liječnici, profesori, kulturni radnici i drugi ljudi uglavnom bez prethodnog iskustva u stranačkoj politici.

Studentski pokret nastao je nakon tragedije u Novom Sadu. Prosvjedi zbog odgovornosti za pad nadstrešnice postupno su prerasli u širi pokret protiv korupcije i načina na koji funkcioniraju državne institucije.

Studenti kampanju temelje na vladavini prava, borbi protiv korupcije i obnovi institucija, dok su pitanja poput Kosova, odnosa s Rusijom i članstva u Europskoj uniji uglavnom ostavili u drugom planu. Dio oporbenih stranaka odlučio je da se neće natjecati na izborima i podržao je studentsku listu.

Tradicionalna oporba bori se za prelazak praga

Na izbore izlazi i proeuropska koalicija "Europska Srbija", koju predvode Marinika Tepić i Zdravko Ponoš. Čine je Stranka slobode i pravde, Srbija centar i Građanski pokret Solidarnost.

Na desnici se među važnijim konkurentima nalazi koalicija "Autentična desnica" predvođena Milošem Jovanovićem i njegovom Novom Demokratskom strankom Srbije te monarhističkim POKS-om.

Za te liste jedno od ključnih pitanja bit će mogu li prijeći prag od tri posto. Zbog D'Hondtova sustava glasovi lista koje ostanu ispod praga posredno povećavaju udio mandata stranaka koje uđu u parlament.

Ankete pokazuju neizvjesnu utrku

Predizborne ankete daju vrlo različite rezultate, ovisno o agenciji koja ih provodi. Istraživanja bliska vlastima daju uvjerljiviju prednost Vučićevu bloku, dok su neka neovisna istraživanja pokazala gotovo izjednačenu utrku ili malu prednost studentske liste.

Istraživanje Nove srpske političke misli provedeno krajem rujna i početkom listopada među opredijeljenim biračima dalo je Studentskoj listi 44.5 posto, a Vučićevoj 42.7 posto. Drugi agregati anketa daju prednost Vučićevu bloku, ali bez sigurne samostalne većine.

Zbog malog broja pouzdanih anketa i velikih razlika među njima rezultat je teško predvidjeti. Posebno važna mogla bi biti izlaznost jer SNS ima vrlo disciplinirano biračko tijelo, dok uspjeh studentske liste uvelike ovisi o mobilizaciji mladih, neopredijeljenih i građana koji inače ne izlaze na izbore.

"Ako Vučić proglasi pobjedu, nemojte da se bijemo"

Mogući spor oko rezultata izbora već je jedna od tema u Srbiji. Nemanja Šarović, bivši radikal, danas predsjednik Pokreta Ljubav Vera Nada i reporter zrenjaninskog KTV-a, uoči završnog skupa Studentske liste pozvao je na miran otpor ako Vučić proglasi pobjedu, a građani posumnjaju u regularnost izbora.

"Ako bude došlo do toga da Vučić proglasi pobedu, ako bude došlo do nekih protesta, nemojte da se bijemo s policijom. Ako Vučić pošalje policiju na nas, ja apelujem: nas je više. Mislite da će policija krenuti na 50 - 100 hiljada ljudi?

Neće. Nema policije. Većina tih policajaca, čini mi se, misli isto što i mi mislimo. Dakle, hajdemo miran otpor, gandijevski otpor. Da svi sednemo na zemlju", rekao je Šarović. Dodao je da bi u slučaju, kako je rekao, krađe izbora i proglašenja pobjede trebalo blokirati Srbiju.

Postupanja institucija

Napetosti je dodatno podiglo uhićenje političkog analitičara Dejana Lučića, osumnjičenog za izazivanje panike i nereda. Beogradsko Više javno tužiteljstvo navodi da je na TikToku objavio snimku u kojoj je tvrdio da će na izborima doći do krađe, nakon čega će velik broj nezadovoljnih građana izaći na ulice, dok će se vojska i policija povući pred masom.

Savez slobodnih sindikata Srbije pozvao je nadležne institucije da osiguraju zaštitu građana, političku nepristranost službi i zakonito postupanje tijekom izbornog dana, noći nakon izbora te utvrđivanja rezultata i odlučivanja o prigovorima.

Akademski krizni centar, koji su osnovali nastavnici, istraživači i suradnici okupljeni oko inicijative Pobunjeni Univerzitet, najavio je da će njegov pozivni centar raditi 24 sata. Pozvali su profesore, studente, maturante i druge članove akademske zajednice da im se jave u slučaju represije, policijske brutalnosti ili uhićenja.

Izbori nakon gotovo dvije godine prosvjeda

Važnost izbora proizlazi upravo iz toga što prvi put nakon dugog razdoblja Vučićeve političke dominacije postoji organizirani pokret koji prema dostupnim istraživanjima može ozbiljno konkurirati SNS-u.

Studentski pokret nastao je iz najvećeg vala prosvjeda u Srbiji posljednjih desetljeća, a izbori će pokazati može li tu mobilizaciju pretvoriti u parlamentarnu snagu. Ishod bi mogao promijeniti i samu strukturu srpske oporbe jer bi velik broj mandata mogao pripasti političkim novacima, dok se dio dosadašnjih oporbenih stranaka bori za sam ulazak u parlament.