ALEKSANDAR Vučić izgubio je izbore od političkog pokreta koji prije dvije godine nije ni postojao. Studentska lista, nastala iz prosvjeda nakon tragedije u Novom Sadu, prema prvim projekcijama osvojila je apsolutnu većinu u srbijanskom parlamentu i prekinula 14-godišnju vladavinu Srpske napredne stranke.

>> Razvoj događaja pratite ovdje

No tko su ljudi koji su pobijedili Vučića? Za razliku od njegove stranke, Studentska lista nema jednog dominantnog političkog vođu. Među njezinih 250 kandidata nalaze se liječnici, sveučilišni profesori, pravnici, ekonomisti, glumci, sportaši i aktivisti. Većina nikada nije obnašala visoke državne dužnosti.

Među poznatijim imenima su košarkaška legenda Dejan Bodiroga, bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, glumac Tihomir Stanić i sociolog Jovo Bakić. No na prvom mjestu liste nalazi se čovjek znatno manje poznat široj javnosti - novosadski kardiolog Ilija Srdanović.

Liječnik iz Novog Sada na čelu liste

Ilija Srdanović kardiolog je i profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Kao prvi kandidat predvodi listu službenog naziva "Studentska lista - Studenti pobeđuju".

Njegov izbor ima i simboličnu dimenziju. Upravo je Novi Sad grad u kojem je 1. studenoga 2024. pala nadstrešnica željezničkog kolodvora i usmrtila 16 ljudi, što je pokrenulo najveći prosvjedni pokret protiv Vučićeve vlasti.

Srdanović nije profesionalni političar. Njegova kandidatura odražava odluku studentskog pokreta da u prvi plan postavi ljude iz različitih profesija, a ne poznate stranačke dužnosnike.

Iza njega na listi nalazi se liječnica Katarina Stanković, dok je na četvrtom mjestu kirurg Aleksandar Cvetković. Treće mjesto pripalo je dramaturgu Željku Hubaču, poznatom po radu na televizijskim serijama i u kazalištu.

Važno je pritom razlikovati prvo mjesto na izbornoj listi od kandidature za predsjednika vlade. Srdanovićeva pozicija ne znači automatski da će postati premijer. Studentski pokret još nije potvrdio tko će voditi buduću vladu.

Bodiroga, Šoškić i poznati glumci

Jedno od najpoznatijih imena na Studentskoj listi svakako je Dejan Bodiroga, bivši košarkaški reprezentativac Jugoslavije, dvostruki svjetski i trostruki europski prvak te predsjednik Eurolige.

Bodiroga se nalazi na 24. mjestu liste. Njegovo ime donosi pokretu prepoznatljivost i izvan krugova ljudi koji su sudjelovali u studentskim prosvjedima.

Na 27. mjestu nalazi se Dejan Šoškić, ekonomist i bivši guverner Narodne banke Srbije, koji je tu dužnost obnašao od 2010. do 2012. godine. Njegovo iskustvo posebno je relevantno za gospodarsku politiku buduće vlasti.

Među kandidatima je i glumac Tihomir Stanić, poznat široj publici po brojnim filmskim i televizijskim ulogama. Nalazi se na osmom mjestu liste.

Tu su i bivši atletski reprezentativac Mihail Dudaš, nekadašnji nogometaš Mirko Poledica te Feđa Dimović, odvjetnik i član glazbene skupine Beogradski sindikat.

Profesori, aktivisti i ljudi koji su upozoravali na korupciju

Važan dio liste čine sveučilišni profesori i stručnjaci koji su tijekom prosvjeda javno kritizirali vlast.

Među njima je sociolog Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i dugogodišnji kritičar Vučićeve politike. Nalazi se na 76. mjestu liste.

Na listi su i psiholog Aleksandar Baucal, rektorica Sveučilišta umjetnosti u Beogradu Mirjana Nikolić te inženjer Zoran Đajić.

Đajić je posebno zanimljiv zbog svoje povezanosti sa slučajem novosadskog kolodvora. Kao inženjer koji je bio angažiran na radovima na tom objektu javno je upozoravao na nepravilnosti i probleme povezane s rekonstrukcijom. Nalazi se na 58. mjestu liste.

Među kandidatima je i Zlatko Kokanović, poljoprivrednik i jedan od istaknutih protivnika projekta rudarenja litija u dolini Jadra. Kao predstavnik udruge "Ne damo Jadar" sudjelovao je u prosvjedima protiv projekta kompanije Rio Tinto.

Na listi je i odvjetnica Sara El Sarag, koja je javno predstavljala prijedloge pravosudnih reformi studentskog pokreta.

Zašto studenti nisu sami na vrhu liste?

Jedna od posebnosti pokreta jest to što studenti koji su organizirali prosvjede uglavnom nisu sebe postavili na najistaknutija mjesta izborne liste. 

Umjesto toga, tijekom više od godinu dana studentskih plenuma, blokada i razgovora birali su kandidate za koje smatraju da mogu preuzeti odgovornost za rad državnih institucija.

Studentsku listu formalno je u rujnu osnovala skupina od 14 ljudi, većinom sveučilišnih profesora. Među njima je bila i Marija Maruna, profesorica Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.

Pokret je potom prikupio više od 70.000 potpisa potpore i 14. rujna predao listu Republičkoj izbornoj komisiji.

Temeljna ideja bila je izgraditi političku opciju koja neće ovisiti o jednom vođi. Time se Studentska lista nastojala razlikovati od političkog modela u kojem je Vučić godinama bio središnja figura vlasti.

Naravno, Vučića su srušili i svi oni studenti koji su gotovo dvije godine, ustrajno i brojnim okupljanjima i akcijama, prosvjedovali protiv Vučićevog režima. 

Što namjeravaju napraviti kad preuzmu vlast?

Studentska lista u rujnu je predstavila program od 11 točaka, podijeljen u tri cjeline: "Srbija ili mafija", "U znanju je moć" i "Srbija raste s nama".

U središtu programa su borba protiv korupcije, jačanje neovisnosti institucija i odgovornost državnih dužnosnika.

Predviđaju osnivanje posebne tužiteljske policije koja bi istraživala korupciju, temeljitu provjeru rada Ministarstva unutarnjih poslova te ispitivanje podrijetla imovine javnih dužnosnika.

Najavljuju i lustraciju, odnosno provjeru odgovornosti dužnosnika koji su zloupotrebljavali položaj ili kršili ljudska prava. Za pojedince za koje se u odgovarajućem postupku utvrdi odgovornost predviđaju i zabranu obnašanja javnih funkcija.

Među socijalnim mjerama ističu besplatne udžbenike za učenike, povoljnije lijekove i veća ulaganja u obrazovanje.

To su zasad programska obećanja. Njihova provedba ovisit će o budućoj vladi, zakonodavnim postupcima i mogućnosti da se najavljene promjene provedu kroz institucije.

Od tragedije u Novom Sadu do izborne pobjede

Studentski pokret nastao je nakon pada nadstrešnice novosadskog željezničkog kolodvora 1. studenoga 2024. godine. U tragediji je poginulo 16 ljudi, a slučaj je otvorio pitanja odgovornosti za rekonstrukciju kolodvora, transparentnosti javnih poslova i korupcije.

Studenti su počeli blokirati fakultete i tražiti objavu dokumentacije te utvrđivanje odgovornosti. Njihovi prosvjedi postupno su dobivali sve širu podršku građana.

Tijekom 2025. i 2026. organizirali su masovna okupljanja i prosvjedne marševe diljem Srbije. Suočavali su se s policijskim intervencijama, napadima i optužbama vlasti da djeluju u interesu stranih država.

U svibnju 2025. zatražili su raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Kada su izbori napokon raspisani za 25. listopada 2026., prosvjedni pokret pretvorio se u izbornu organizaciju.

Pobijedili su. Sada moraju pokazati mogu li upravljati državom

Prema projekcijama CeSID-a i Ipsosa, na temelju 56 posto obrađenog uzorka, Studentska lista osvojila je 52 posto glasova i trebala bi imati 139 od ukupno 250 zastupničkih mjesta.

Vučićeva lista osvojila je prema istoj projekciji 39.3 posto glasova, odnosno 104 mandata. Konačni službeni rezultati još se očekuju.

Studentska lista tako je na pragu samostalnog formiranja vlade. No pred njom je sada drukčiji izazov od organiziranja prosvjeda.

Pokret koji se gotovo dvije godine borio protiv načina na koji Vučićeva stranka upravlja Srbijom mora odlučiti tko će voditi vladu, kako će raspodijeliti odgovornosti i može li skupinu ljudi različitih profesija i političkih pogleda pretvoriti u funkcionalnu vlast.

Njihova najveća prednost na izborima bila je upravo to što nisu predstavljali još jednu tradicionalnu političku stranku. Hoće li taj model funkcionirati i nakon izbora, tek će se vidjeti.