NAKON gotovo 14 godina političke dominacije Aleksandra Vučića, na parlamentarnim izborima u Srbiji pobijedila je Studentska lista, izrasla iz masovnih prosvjeda nakon tragedije u Novom Sadu. O razlozima Vučićeva poraza, budućnosti studentskog pokreta i onome što Srbiju očekuje nakon promjene vlasti razgovarali smo s političkim analitičarom i novinarom Zoranom Kusovcem.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Prema posljednjim podacima Republičke izborne komisije, studenti su osvojili 52,65 posto glasova, a Vučićeva lista 39,22 posto. Kusovac kaže da ga pobjeda Studentske liste nije iznenadila, ali da nije očekivao toliku razliku u odnosu na ostale političke opcije.

Odakle Studentskoj listi toliko glasova

"Za Vučića sam predvidio oko 1,8 milijuna glasova, a dobio je nešto manje. Za Studentsku listu očekivao sam do dva milijuna glasova. Mislio sam da će se ostatak glasova više raspršiti na druge stranke. Veličina dominacije Studentske liste najveće mi je iznenađenje", kaže Kusovac.

"Prije svega, dobili su glasove svojih prirodnih pristaša, onih koji su od početka podržavali studentske prosvjede. To nije neobično, iako se nije moglo sa sigurnošću znati koliko je takvih birača bilo.

Znalo se i da će privući dobar dio dugogodišnjih apstinenata. Studentska lista uspjela je uvjeriti, da ne kažem zastrašiti, oporbene stranke demokratskog spektra svojom impulzivnošću i prilično isključivom retorikom. Pozivali su ih da ne izlaze na izbore, da odustanu od svojih lista, tvrdeći da svaki izlazak demokratske oporbe mimo Studentske liste znači njezino slabljenje.

Pokazalo se da su matematički bili u pravu, ali ja se s takvim pristupom ne slažem. Ne sviđaju mi se takvi napadi na druge stranke", dodaje.

Podsjeća da su studenti na početku pokreta zagovarali ideju nestranačke demokracije. Takav pristup uspoređuje s posljednjim razdobljem Saveza komunista Jugoslavije, ali i s neuspješnim nestranačkim sustavima u Libiji, Etiopiji i Kambodži. Smatra da su studenti s vremenom ublažili takve stavove, ali da ih nisu napustili.

"To će im biti jedan od prvih testova. Morat će se transformirati iz pokreta bez ideologije, koji je imao praktički samo jednu poruku, da oni na vlasti moraju otići u konkretnu političku organizaciju. Mogu se nazvati strankom, pokretom ili zajednicom, ali morat će donositi političke odluke i funkcionirati poput političke stranke", objasnio je.

Objašnjava da je Studentska lista privukla glasove različitih oporbenih opcija, od proeuropske liste "Za europsku Srbiju" do "Autentične desnice", čije predstavnike opisuje kao umjerene nacionaliste. Studenti su, kaže, uspjeli pridobiti i dio tradicionalnih Vučićevih birača, posebno u ruralnim sredinama kojima se demokratska oporba godinama nije ozbiljnije bavila.

Podrška nacionalnih manjina kao najpozitivniji ishod izbora

Posebno ističe podršku koju je Studentska lista dobila među nacionalnim manjinama. Vojvođanski Mađari, koji su ranije osvajali između šest i devet zastupničkih mjesta, sada su dobili samo tri.

"Birači su procijenili su da im je u ovom trenutku važnije opće demokratsko pravo i promjena vlasti nego glasanje za vlastitu nacionalnu političku opciju", kaže Kusovac.

Još ga više iznenađuje sličan razvoj događaja među Bošnjacima u Sandžaku. Upozorava da do takvog obrasca nije dogodilo s albanskom manjinom, koja je, prema njegovu mišljenju, i dalje politički i društveno marginalizirana.

Smatra da rezultati glasanja nacionalnih manjina u cjelini pokazuju kako je dio njihovih birača u Studentskoj listi prepoznao političku alternativu koja nadilazi nacionalne podjele.

"To je za mene najpozitivniji ishod ovih izbora, ali i jedna od najvećih obveza Studentske liste. To zajedništvo sada treba sačuvati i pretvoriti u nešto konkretno. Nije to samo političko pitanje nego i civilizacijsko", zaključuje Kusovac.

Što čeka studentski pokret nakon pobjede

Ističe da je Studentska lista tijekom kampanje uspješno skrivala svoje planove i imena kandidata te tako nadmudrila strukture povezane s vlašću. Smatra da studente nakon izborne pobjede čeka znatno teži zadatak, a to je preuzimanje kontrole nad državnim institucijama.

Podsjeća na pad Slobodana Miloševića 2000. godine, kada je zbog sporog preuzimanja vlasti stari režim još gotovo tri mjeseca zadržao utjecaj na dijelove državnog aparata. U tom su razdoblju, kaže, sigurnosne službe uništavale dosjee i trgovale njima, a stari kadrovi opstruirali promjene. Smatra da je upravo zbog toga tadašnja demokratska tranzicija ostala velikim dijelom nedovršena.

Upozorava da studenti još ne mogu formalno preuzeti institucije jer se najprije mora konstituirati parlament i izabrati nova vlada. Procjenjuje da će taj proces trajati najmanje tridesetak dana. Zato smatra da pobjednička lista mora početi djelovati odmah.

"Nadam se da studenti već imaju ljude i mehanizme koji mogu nazvati sadašnje državne dužnosnike i čelnike institucija. Ne mogu im još izdavati naloge, ali mogu jasno poručiti da će uskoro preuzeti vlast i da očekuju profesionalno postupanje do primopredaje", kaže.

Kusovac skeptičan prema vanjskoj politici studenata

Oprezan je kada je riječ o vanjskoj politici Srbije nakon pobjede Studentske liste. Smatra da su dosadašnje poruke studenata bile nejasne ili prilično nefleksibilne.

"Kada je riječ o Hrvatskoj, govorili su o Oluji kao etničkom čišćenju, bez priznavanja uloge Srbije u ratu i svega što je prethodilo Oluji", kaže.

Posebno izdvaja profesora Radomira Šajčića, kojeg smatra mogućim predsjedničkim kandidatom. "Šajčić je poznat po tvrdim stavovima o Jasenovcu. Nije se složio s procjenom episkopa Jovana Ćulibrka o 90 do 100 tisuća žrtava, nego je tvrdio da je Jasenovac grob najmanje 700 tisuća Srba", napominje.

Sličnu nefleksibilnost vidi i u stavovima studenata o Kosovu, čiju faktičku neovisnost odbijaju prihvatiti. Smatra da bi Europska unija trebala što prije uspostaviti dijalog sa studentima. Kaže da je od jednog visokopozicioniranog europskog dužnosnika čuo kako dosadašnji pokušaji kontakta nisu bili uspješni.

"Nadam se da će studenti shvatiti kako je EU prava adresa za razgovore o međunarodnim odnosima Srbije. Ona je najvažniji politički i trgovinski partner Srbije, iz kojeg dolazi i najveća pomoć", kaže.

Kusovac smatra da bi europski pristup Srbiji u početku morao biti osobito strpljiv i taktičan.

"Srbija je u ovom trenutku poput djeteta kojem treba objasniti kako svijet funkcionira. Ne možete djetetu odmah iznositi kemijske formule. Najprije mu morate objasniti osnovne stvari, pa tek onda složenije odnose. Tako bi i EU trebala pristupiti studentima, s dovoljno strpljenja i takta", kaže.

Upozorava na posljedice višemjesečne kampanje Vučićeve vlasti protiv europskih dužnosnika iz Hrvatske, posebno Tonina Picule.

"Picula je jedan od najiskrenijih i najsposobnijih europskih političara koji se bave Srbijom, ali nisam siguran da bi trebao voditi prve razgovore. Mjesecima su ga nazivali ustašom i neprijateljem te od njega stvarali čudovište. Koliko god cijenio Piculu i Davora Ivu Stiera, mislim da bi taktički bilo bolje da prve kontakte vodi netko drugi", zaključuje.

Što čeka Vučića?

Smatra da izborni poraz neće značiti kraj političke karijere Aleksandra Vučića.

"Vučić će sigurno ostati u politici jer ne zna raditi ništa drugo. U cijeloj karijeri manje od dvije godine proveo je izvan političkih funkcija, a i tada je bio direktor sportske dvorane u općini u kojoj su radikali bili na vlasti. On zna upravljati politikom, koristiti ljude i zlorabiti ih. Ne zna voditi posao, iako se neformalno zna da ima interese i vlasničke udjele u različitim poslovima", kaže Kusovac.

Smatra da Vučićev položaj u SNS-u nije ugrožen ni nakon poraza. Stranku je, objašnjava, izgradio tako da njezini najvažniji ljudi ovise o njemu i nemaju dovoljno samostalne moći da ga smijene "Vučić ima generale koji ga neće rušiti, a niži činovi ne mogu se probiti kroz stranačku hijerarhiju", kaže Kusovac.

Jednoumlje nije nikome korisno

Dodaje da će SNS s više od stotinu zastupnika ostati snažna parlamentarna stranka, a možda i jedina ozbiljna organizirana oporba novoj vlasti.

"To nije loša pozicija za političku stranku. U politički nesofisticiranim društvima, kakva su i Srbija i Hrvatska, sama prisutnost u parlamentu stvara privid većeg političkog značaja nego što ga netko stvarno ima. Pogledajte Nikolu Grmoju, koji stalno grmi, djeluje kao netko tko se za nešto pita, ali stvarnog utjecaja nema. Tako će i naprednjaci imati stotinjak ljudi koji će neprestano govoriti, dizati ruke i ispravljati netočne navode", kaže.

"Koliko god bilo dobro što je Vučić maknut s vlasti i što Studentska lista ima većinu koja joj omogućuje samostalno odlučivanje, toliko nije dobro da nema ozbiljne oporbe. Ako nova vlast ne bude priznavala naprednjake kao legitimnu oporbu, mogli bismo dobiti situaciju političkog jednoumlja. A to nije korisno nijednom društvu", pojasnio je.

Smatra da bi izborni poraz mogao biti prilika za reformu SNS-a, iako nije uvjeren da je takav razvoj događaja izgledan. 

Nova vlast će krenuti s optužnicama

"Siguran sam da će nova vlast, čim bude institucionalno u mogućnosti, krenuti s optužnicama. Ali teško da će odmah moći doći do samog Vučića. On nije toliko naivan da bi eventualna kaznena djela počinio tako da iza sebe ostavi lako dostupne tragove", kaže.

Kao mogući primjer navodi Mađarsku, gdje se, prema njegovim riječima, istrage korupcije postupno približavaju najvišim razinama nekadašnje Orbánove vlasti.

"U Mađarskoj istrage još nisu došle do Orbána. Za to treba vremena i suradnje visokorangiranih ljudi iz sustava. Tek kada dođete do takvih svjedoka i suradnika, možete očekivati da će se istrage približiti samom vrhu. Slično bi se moglo dogoditi i u Srbiji", kaže Kusovac.