BIVŠI hrvatski veleposlanik u Rusiji i vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević smatra da nakon pobjede Studentske liste Srbija ulazi u razdoblje dubokih političkih promjena. Za Hrvatsku i ostale zemlje regije to bi moglo značiti konstruktivnije odnose, ali upozorava da će puno toga ovisiti o tome hoće li nova vlast odustati od politike "srpskog svijeta", piše Net.hr.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

"Za Srbiju to znači oslobođenje od klike koja je uz pomoć kriminalnih i državnih struktura zarobila sve državne institucije. U pobjedničkom govoru predstavnika Studentske liste ključna riječ bila je 'sloboda'. Dakle, Srbija se oslobodila Vučićeve vlasti", rekao je Kovačević.

"Zemlje u regiji mogu odahnuti"

Promjena vlasti, dodaje, neće automatski riješiti probleme koji su se godinama gomilali. Kao glavne zadatke nove vlasti vidi uspostavljanje pravne države, jednakost svih pred zakonom i "čišćenje" institucija od ljudi koji su, prema njegovim riječima, postupali po političkim naredbama umjesto po zakonu.

Kovačević smatra da bi promjena vlasti mogla imati pozitivan učinak na odnose Srbije s Hrvatskom i ostalim susjedima. "Mislim da sve zemlje u regiji, u kojima je Vučićeva vlast stvarala probleme, mogu odahnuti jer će vjerojatno imati razumne sugovornike na srpskoj strani", rekao je.

Ne očekuje, međutim, da će višegodišnji prijepori nestati preko noći. "To ne znači da će svi problemi biti riješeni, kao spužvom prebrisani. Ali to, pretpostavljam, znači da će se na racionalan način definirati problemi i da će se u konstruktivnom dijalogu pokušati pronaći rješenja", kaže Kovačević.

"Nova vlast mora odustati od srpskog svijeta"

Kao jedan od najvažnijih uvjeta za poboljšanje odnosa u regiji ističe prekid s konceptom "srpskog svijeta". "Imperativna stvar koju bi nova vlast trebala zadovoljiti jest da odustane od koncepcije srpskog svijeta jer to je velikosrpska imperijalna politika koja je bila u podlozi svih problema u odnosima sa zemljama u regiji", rekao je.

Promjenu očekuje i u retorici prema Hrvatskoj. "Prvo se očekuje da neće spominjati susjedne države, ponajprije Hrvatsku, kao uzrok unutarnjih političkih problema i da ih neće prozivati zbog navodnog miješanja u unutarnje stvari Srbije", rekao je Kovačević.

Kovačević očekuje konstruktivniji odnos i prema Crnoj Gori, koju bi Srbija, kako kaže, trebala tretirati kao suverenu državu, a ne kao "otcijepljeni dio Srbije". Promjene očekuje i u odnosima s Bosnom i Hercegovinom, posebno prema Miloradu Dodiku.

"Jasno je da su Dodik i njegove strukture povezane s Vučićem pa bi promjena vlasti u Srbiji trebala rezultirati i promjenom odnosa prema destruktivnoj Dodikovoj politici u Bosni i Hercegovini", rekao je.

Što će biti s Rusijom?

Pred novom vlasti nalazi se i pitanje odnosa s Rusijom. Kovačević smatra da će biti potrebno preispitati dosadašnju vanjsku politiku Srbije, ali upozorava da zbog ideološke raznolikosti Studentske liste nije moguće unaprijed znati u kojem će smjeru krenuti.

"Jasno je da sve ključne elemente vanjske politike Srbije treba resetirati. S obzirom na to da je ta Studentska lista prilično šarolika koalicija, nije moguće unaprijed pretpostaviti kako će se to resetiranje provesti i što će biti konačni ishod", rekao je.

Dodaje da su predstavnici pobjedničke liste već pokazali spremnost za normalizaciju odnosa sa susjedima. To bi, prema njegovu mišljenju, trebalo uključivati i odustajanje od politike miješanja u unutarnje stvari drugih država radi onemogućavanja njihovih euroatlantskih integracija.

Kosovo ostaje jedno od najvećih pitanja

Kosovo će, smatra Kovačević, ostati jedna od najtežih tema za novu vlast u Srbiji. "Kosovo je vjerojatno najbolnija tema i za Studentsku listu, ali očekuje se normalizacija odnosa", rekao je.

Kao mogući model naveo je odnos Zapadne i Istočne Njemačke tijekom Hladnog rata. Podsjetio je da se dvije njemačke države formalno nisu međusobno priznavale, ali su ipak uspjele uspostaviti funkcionalne odnose.

"Postoje modeli, već provjereni u novijoj povijesti, koji bi mogli biti primijenjeni i u tom slučaju. Recimo, odnos između tadašnje Zapadne Njemačke, Savezne Republike Njemačke i DDR-a. Premda se službeno nisu priznavale, ipak su te države imale normalne odnose", rekao je Kovačević.

Najteži dio tek slijedi

Kovačević upozorava da pobjeda na izborima Studentskoj listi otvara tek prvi dio mnogo težeg procesa. Najprije treba konstituirati vlast, formirati vladu i podijeliti dužnosti među vrlo različitim ljudima okupljenima oko pobjedničke liste.

"Izazova će biti mnogo. Prvo treba konstituirati vlast, formirati vladu i rasporediti dužnosti u parlamentu, što će, pretpostavljam, biti predmet intenzivnih razgovora unutar te koalicije", rekao je.

Novu vlast čekaju i predsjednički izbori, za koje će morati pronaći zajedničkog kandidata. Kovačević smatra da će pravi test promjene biti to tko će u praksi preuzeti kontrolu nad državnim institucijama.

"Najvažnije je da preuzimanje vlasti bude stvarno, tako da svim državnim službama upravljaju predstavnici novoizabrane vlasti, a ne ljudi iz sjene", zaključio je Kovačević.